DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 19 <-- 19 --> PDF |
PROIZVODNJA PLATANINIH SADNICA Ing. Đuro Zmijanac — Zagreb S S ve veća potreba za drvom i njegovim proizvodima zahtijeva da se više sade one vrste drveća koje brzo rastu. Među takove vrste spada i platana. U našoj republici gotovo´ u svakom većem mjestu ima platana u parkovima ili u drvoredima. Skoro svake godine rode dobro sjemenom, pa ne će biti poteškoća radi nabave njihovog sjemena i reznica. Treba samo znati kako ćemo iz plataninog sjemena ili reznica uzgojiti dobre sadnice. Potaknuti pojavom prirodnog mladika platane u parku Maksimiru u Zagrebu, te člankom ing. I. Podhorskog »O platani i uzgoju njenih sadnica« u Šumarskom listu broj 10 i 11 od 1952. god., počeli smo je sijati u proljeće 1953. god. u rasadnicima ustanove »Sljgme« u Zagrebu. Koristeći se uputama i podacima navedenog članka pokušali smo ispitivati i razne metode uzgoja plataninih sadnica. Tom prilikom opazili smo neke zanimljive pojave s kojima bismo htjeli upoznati i ostale proizvođače plataninih sadnica. Sve naše pokuse vršili smo na ilovastom srednje plodnom tlu, osim pokusa sjetve plataninog sjemena u sanduke koji su bili napunjeni sa humusom. A. Uzgoj sadnica platane iz sjemena Sjeme za uzgoj sadnica brali smo sa platana, koje rastu po zagrehačkim parkovima i nasadima, i to po suhome vremenu od prosinca pa sve do svibnja. Najviše sjemena smo nabrali u ožujku. Plodove smo razmrvili pažljivo rukom i pomoću rešeta razlučili smo čisto sjeme od pahuljica. Ispitivanjem klijavosti pokazalo se da sjeme s mlađih stabala ima veću klijavost nego sjeme sa starih stabala. Klijavost sjemena dvadesetgodišnjih platana iznosila je do ..^/., a sedamdesetgodišnjih samo oko .^/.. Radi toga smo brali sjeme najviše sa mladih platana. 1. Sjetva u razno doba godine Da ispitamo utjecaj godišnjeg doba na sjetvu, u 1953. god. sijali smo omaške platanino sjeme svake nedjelje na 3 m^ od prvog ožujka pa sve do konca kolovoza na razne gredice u rasadniku. Sjeme je sijano jako gusto i to 5 dkg na 1 m^ tako, da je cijela zemlja bila pokrivena sa plataninim sjemenom. To smo sjeme pokrivali sa piljevinom 2 do 3 mm. debelo i zalijevali svaki dan, kad nije bilo kiše, sa ustajalom vodom. Proklijalo sjeme i mlade biljke, dok nijesu počele dobivati listiće, zasjenjivali smo i čuvali od jakog sunca. Utjecaj dobi na sjetvu i na razvoj sadnica navodimo u tabeli: I one male sadnice, koje je zatekla zima, a da još nijesu imale potpuno razvijeno lišće, prezimile su preko jake zime kao što je bila 1953.-54. godine i krajem vegetacijske periode 1954. godine bile su 90 do 110 cm visoke. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Broj razvijenih sadnica Visina sadnica koncem Sjeme sijano u mjesecu na 1 m^ vegetacijske periode cm III. do konca IV. 5 do 20 70 V. 50 do 100 50 VI. 200 do 300 20 do 40 VII. do Vni. 200 3 do 15 2. Sjetva plataninog sjemena na različito obrađenomtlu U 1954. godini sijali smo platanino sjeme i na različito obrađenom tlu. Najbolji uspjeh imali smo kad smo platanino sjeme posijali omaške po jesenskom oranju koncem svibnja. Na 40 m^ posijali smo omaške 200 dkg čistog plataninog sjemena i pokrili ga sa piljevinom debelo oko 3 mm, a zatim smo malo željeznim grabljama razrahlili tlo tako, da se izmješalo sjeme, piljevina i zemlja. Na isto tolikoj površini posijali smo u isto vrijeme po jesenskom oranju istu količinu sjemena, pa smo zemljište obradili kao i u prvom slučaju, ali ga nijesmo posuli sa piljevinom. I ako gredice nijesu bile zasjenjivane, sjetva je uspjela, jer smo u oba slučaja dobili na 1 m^ preko 100 sadnica. Mislimo da je razlog tome taj, što je nakon sjetve vrlo brzo niknuo korov koji je štitio ponik platane. Istodobno sijali smo platanino sjeme po dobro obrađenom tlu koje je bilo u proljeću preorano. Kao i kod prva dva pokusa i ovdje smo neke gredice posipali sa piljevinom, a neke nijesmo. Zasjenjivali nijesmo niti jednu gredicu. Uspjeha nijesmo imali vjerojatno radi toga, što ovdje na dobro obrađenom tlu nije dugo niknuo korov koji bi zaštićivao od vjetra i sunca platanin ponik kao kod pokusa sjetve po jesenskom oranju. Kad su platanino biljčice počele dobivati listiće, plijevili smo oprezno korov. Okopavali ih nijesmo, jer su platanine biljčice bile tako guste da se to nije niti moglo, a kako su i 1954. i 1955. godine bile kišovite, nijesmo gredice niti zalijevali. U 1955. god. nije bilo potrebno plijeviti korov, jer od gustih sadnica korov nije mogao rasti. Na mjestima gdje su biljke, sijane po jesenskom oranju, bile preguste, vadili smo ih i presađivali na gredice proljetnog oranja, gdje su bile prerijetke ili ih uopće nije bilo. Presadnju smo sa uspjehom vršili u srpnju i kolovozu 1954. godine. Nakon dvije vegetacijske periode nepresađivane platane postigle su visinu od 2,14 m, a bilo ih je oko 100 na 1 m^ (SI. 1.). Dvogodišnje presađivane platane u gustoći 100 komada na 1 m^ dostigle su visinu 1,35 do 1,6 m (SI. 2.). Iz sjemena koje smo za pokus sijali pod odrasla veća stabla voćaka, bilo po jesenskom ili po proljetnom oranju, dobili smo vrlo dobre rezultate. Ni tu nijesmo okopavali biljke, nego smo između njih plijevili samo korov. Sijali smo platanino sjeme i na gredice koje smo zasjenjivali sa letvicama, pa smo također dobili vrlo dobre rezultate i guste biljke. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 21 <-- 21 --> PDF |
u navedena dva zadnja slučaja posijano sjeme, kad nije bilo kiše, zalijevali smo svako veče sa ustajalom vodom, a nakon sjetve i zalijevanja golo sjeme posipali smo sa piljevinom, humusnom ili ugljenom prašinom 2 do 3 mm debelo. Kad su se na mladim biljčičama pojavili prvi listići, skinuli smo letvice i tako uklonili zasjenu. Radi toga su sadnice, koje su uživale potpuno sunce i toplinu, a imale su dovoljno vlage, bile jače na kraju vegetacijske periode nego sadnice pod voćkama. SI. 1 SI. 2 Dvogodišnje nepresađene2,14 m visoke. platane Dvogodišnje presađivane platanedo 1,60 m visoke. 1,35 m 3. Sjetv a platanino g sjemen a u sanduk e Platanino sjeme sijali smo i u drvene sanduke duge 75 cm, široke 25 cm, a duboke 30 cm. Sanduci nijesu bili do vrha napunjeni sa humusom, već tako da je od gornjeg ruba sanduka do humusa ostao svaki sanduk oko 10 cm prazan. Takve sanduke smo zasjenjivali tako, da smo na njih jednostavno stavljali letvice. Posijano sjeme i mlade biljke smo zalijevali svako veče, a nakon zalijevanja golo sjeme smo posipali sa ugljenom ili humusnom prašinom debelo 2 do 3 mm. U svaki sanduk posijali smo u više navrata sjeme tako ,da su sjemenke bile jedna do dtuge. Starije biljke su rasle brže, a mlađe sporije. Najjače biljke, kad su već imale listove duge oko 2 cm, vadili smo van i presadili smo ih u rasadnik. Kad su se biljke u sanduku prorijedile, opet smo sijali platanino sjeme u njih, ali tada nijesmo držali letvice na sanduku, jer su jače biljke davale zasjenu mlađima i slabijima. Na taj način od svibnja do konca rujna vršili smo presadnju svake nedjelje i dobivali iz 5 dkg sjemena oko 1500 primljenih presađenih sadnica tokom godine. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 22 <-- 22 --> PDF |
4. Presađivanje mlađih plataninih sadnica za vrijemevegetacijske periode Kod presadnje mladih plataninih sadnica iz sanduka, i sa gredica na kojima su sadnice bile preguste, upotrebili smo, da smanjimo transpiraciju, slijedeći način: Svaki list smo preko polovice obrezali i takvu biljku smo presadili u rasadnik tako, da su redovi i biljke bili razmaknuti 10 cm međusobno. Presađene biljke smo dobro zalili odmah, a kasnije svako veče ,i držali ih u srpnju i kolovozu sedam dana u potpunoj zasjeni, a u rujnu po tri dana. Sadili smo biljke i sa neobrezanim listovima, ali tada nijesmo imali potpuni uspjeh, nego samo djelomični i to samo tada, kad su bili kišoviti dani. Presađene biljke su zaostajale sa rastom iza nepresađenih, a što se dobro vidi i uspoređivanjem si. 1. i si. 2. Ipak, i te tako presađene sadnice za vrijeme vegetacijske periode, u drugoj godini dobro su rasle, bile su zdrave i vrlo dobro razvijene. .. Proizvodnja plataninih sadnica iz reznica Proizvodnja plataninih sadnica iz reznica kud i kamo je jednostavnija i lakša, nego što je proizvodnja iz sjemena. Kod sadnje reznica treba paziti da barem jedan pup ostane vani, a reznica se sade slično kao i kod topola. Iz reznica razvijene sadnice stalno treba držati u vlažnoj zemlji sve do konca kolovoza. ^V t. : i » %´ f´- i-. ^" ^?^l SI 3 S^- 4 Jednogodišnje plat´ane iz reznica jed-Jednogodišnji prirast iz čepa jednonogodišnjih platana visoke oko 90 cm. godišnjih platana 1,5 m visok. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 23 <-- 23 --> PDF |
1. Reznice od jednogodišnjih platana Ako jednogodišnje platane stavimo na čep, dobijemo od svake biljke po jednu ,dvije ili tri reznice, već prema veličini jednogodišnje biljke, jer smo uzimali reznice duge od 10 do 20 cm. Takove posađene reznice dale su u istoj godini sadnice visoke oko 90 cm (SI. 3.). Iz čepova jednogodišnjih platana istjerali su glavni izbojci u istoj godini oko 1,5 m visoki (SI. 4.). Kod većine biljaka istjerao je samo jedan izbojak, a samo kod nekih istjerali su po jedan ili dva još i sporedna postrana izbojka. Na izbojcima se nisu pojavljivale u prvoj godini grančice. Kod stavljanja jednogodišnjih platana na čep opazili smo da se biljka ne smije odrezati sasma pri zemlji, jer iz takovih čepova ne potjeraju izbojci ili potjeraju kasnije, nego iz čepova koji su barem 3 cm visoki. 2. Reznice od dvogodišnjih platana Bolje je stavljati na čep dvogodišnje platane nego jednogodišnje, jer se od dvogodišnje biljke dobije oko 10 reznica, a iz svake takve reznice dobije se već iste godine sadnica visoka oko 1,24 m (SI. 5.). SI. 5 SI. 6 U pozadini trogodišnje platane, nakon Jednogodišnji prirast u visinu 2,30 m prve godine presađene, visoke su 2,30 m iz dvogodišnjih platana stavljenih na do 2,60 m. Sprijeda jednogodišnje pla-čep. tane od reznica dvogodišnjih platana visoke 1,24 m. Glavni izbojci iz čepa dvogodišnjih platana dostigli su visinu u istoj godini oko 2,30 m (SI. 6.). Na nekim biljkama pojavili su se i po jedan, dva, pa čak i tri postrana izbojka duljine oko 70 cm. Kod biljaka sa postranim izbojcima glavni izbojak je bio redovito deblji i dulji, nego kod biljaka koje su imale samo jedan glavni izbojak. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 24 <-- 24 --> PDF |
3. Reznice od grančica jednogodišnjih do trogodišnjih platana Pokušah smo uzgajati platanine sadnice i iz reznica od grančica jednogodišnjih, dvogodišnjih i trogodišnjih platana. Iz reznica od grančica koje su se nalazile bliže vrhu razviju se dobre sadnice visine 40 do 80 cm nakon prve vegetacijske periode, dok iz reznica iz nižih grana dobili smo neke nepravilne sadnice koje rastu nagnuto, kao grane, barem u prvoj godini, pa smatramo da se tu pokazuje pojava indukcije. 4. Reznice od starijih platana U nekim drvoredima sijeku platane u glavu. Iz tako sječenih platana izbiju Ijetorasti do dva metra duljine. Za pokus uzeli smo iz drvoreda u Grubišnom Polju nekoliko tih Ijetorasta i dobili iz njih 70 reznica duljine oko 20 cm. Te smo reznice posadili u Velikim Zdencima. Primile su se lOOVo, a u prvoj godini dostigle su te sadnice visinu oko 1 m. Te su sadnice par puta preko ljeta bile zalijevane sa gnojnicom. Kod sva četiri slučaja reznice su bile stavljene odmah u zemlju, čim su odrezane sa biljke u proljeću pred početak vegetacije. Prednost proizvodnje sadnica iz reznica pred proizvodnjom sadnica iz sjemena je u tome, što je takĆve sadnice lakše proizvoditi, a osim toga točno znamo kakovu ćemo vrstu, varietu ili formu dobiti, dok kod proizvodnje iz sjemena u to nijesmo sigurni, ako su vrste platana izmiješane kao što su to u zagrebačkim drvoredima i parkovima. Još 1953. god. lučili smo sjeme pojedinih vrsta i posebno sijali Platanus orientalis, Platanus occidentalis i Platanus acerifolia. Međutim, nijesmo opazili gotovo nikakvu razliku u nicanju i rastu mladih biljaka pojedinih vrsta. Jer se stabla sve tri vrste u zagrebačkim parkovima i nasadima nalaze izmiješana, pa je omogućeno oprašivanje cvjetova međusobno i nijesmo nikada sigurni koju ćemo vrstu, varietu ili formu dobiti iz sjemena. Radi toga razloga smo u 1954. i 1955. god. odustali od razlučivanja sjemena. Možda bi se s tim problemom mogli pozabaviti naši šumarski instituti, jier za praktičare, i ako to ima veliku važnost, gotovo je nemoguće točno razlučivanje sjemena i raspoznavanje mladih sadnica. Iz navedenih zapažanja možemo izvući ukratko nekoliko zaključaka kojih bi se bilo dobro držati kod proizvodnje plataninih sadnica, a to su: 1. Plodove platane treba brati po suhom vremenu sa mlađih stabala, a nakon branja dobro je odlučiti čisto sjeme od pahuljica. 2. Platanino sjeme u našim krajevima treba sijati jako gusto. 3. Najbolje je sijati platanino sjeme u drugoj polovini svibnja. 4. Posijano sjeme treba pokriti humusnom ili ugljenom prašinom prvi put nakon sjetve 2 do 3 mm debelo, a poslije svaki put kad se pokaže golo sjeme nakon zalijevanja. 5. Od sjetve, pa sve do vremena dok biljke ne razviju listove barem oko 2 cm duge, treba ih zalijevati ustajalom vodom svaki dan. 6. Proklijalo sjeme i mlade biljke, dok ne počnu razvijati listove, treba čuvati od jakog sunca i od isušivanja zemlje. 7. Kad biljke razviju listove 1 do 2 cm duge, onda ih više ne treba zasjenjivati, jer tada, čim imaju više svjetla, vlage i topline, tim bolje rastu. 22 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 25 <-- 25 --> PDF |
8. Platanine sadnice mogu se lako uzgojiti iz reznica koje se dobiju stavljanjem na čep dvogodišnjih platana. 9. Posađene reznice platane i mlade biljke, koje se iz njih razvijaju, treba stalno do konca kolovoza držati u vlažnoj zemlji. Sumvfiary: The author describes the production of Platanus plants from seed and cuttings, as well as the method of transplanting young plants during vegetative period. .. recommends to raise plauting stock from cuttings achieved by cutting back 2-year-old plants. SUZBIJANJE GUBARA I POTKORNJAKA U ŠUMAMA (Osvrt na seminar iz zaštite šuma) Prof. đr. Željko Kovačević, Zagreb N N edavno je održan u Zavodu za entomologiju na Polj.-šumarskom fakultetu u Zagrebu trodnevni seminar sa 140 šumara iz šumarija na području NR Hrvatske. Cilj seminara bio je kraćim predavanjima i diskusijom pretresti glavne probleme iz zaštite šuma i stvoriti zaključke o budućem radu na zaštiti šuma. Kao predavači na tom seminaru bili su profesori Polj.-šumarskog fakulteta: dr. Ž. Kovačević, dr. Z. Vajda i dr. J. Kišpatić, te ing. I. Spaić entomološki i ing. Bem fitopatološki stručnjak iz Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu. Na seminaru su pretresena različita pitanja iz zaštite šuma, ali glavna tema bilo je pitanje suzbijanja gubara i potkornjaka, pa ćemo se ovdje ukratko osvrnuti na ta dva vrlo važna pitanja iz problematike zaštite šuma. Guba r spada svakako među najopasnije štetnike naših listopadnih šuma. Taj štetnik počinja ogromne štete po čitavoj Jugoslaviji, pa je ove godine zarazio u Srbiji oko 650.000 ha šume, a u Hrvatskoj pojavio se u većoj i manjoj mjeri na 200.00 ha šume i počinio prilično štete u nekim šumama u Lici i mjestimično u Primorju. Kadgod međutim dođe do gradacije gubara sastaju se stručnjaci za zaštitu bilja i diskutiraju o organizaciji i mjerama suzbijanja tog štetnika, ali redovno gubar unatoč poduzetih mjera počini štete, koje su na pr. kod zadnje gradacije 19461950 g. iznosile oko 6 milijarda dinara. Osim šteta što ih počini gubar u šumama i voćnjacima svojim golobrstom treba priračunati i izdatke za suzbijanje gubara, koji uvijek iznose po nekoliko milijuna dinara. Stručnjaci koji se bave stalno proučavanjem masovne pojave štetnika utvrdili su kroz dulji niz godina, da gubar predstavlja za nas problem, koji nije tako lako riješiti. Do sličnih zaključaka došli su i stručnjaci u USA gdje gubar također počinja štete na ogromnim šumskim kompleksima. Situacija sa suzbijanjem none-smrekova prelca (Lymantria monacha) u srednjoj Evropi je slična i u pogledu suzbijanja problematična kao i pitanje gubara kod nas, razlika je samo u tome, da gubar pored |