DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Međutim pored primarnih faktora koji su doveli do slabljenja, a zatim do ugibanja brestova, postoji i neposredan uzrok radi kojeg su se nepovoljne klimatske prilike još jače odrazile u fiziološkom slabljenju brestova s jedne strane i masovnom razmnožavanju brijestovih podkornjaka s druge, a to su propusti i nepravilnosti u gospodarenju, kao što je prejako otvaranje sklopa i dosta jaki zahvat u drvnu zalihu. Međutim budući da se ovdje radi o području visokog krša, svaka sječa bi morala biti šumsko-uzgojnog i zaštitnog a zatim eksploatacionog karaktera. Međutim radilo se upravo suprotno t. j . sprovađale su se t. zv. »kvalitetne konsignacije« t. j . konsignirala su se za sječu kvalitetna tehnička stabla, dok su bolesna, oslabljena i inače oštećena stabla ostajala u sastojim. Propusti u gospodarenju, kao što su jako prekidanje sklopa, zadiranje u drvnu zalihu i ne sprovađanje šumsko-zaštitnih i sanitarnih mjera, doveli su do poremećaja biocenotske ravnoteže. Prejako otvaranje sklopa uzrokovalo je pojačanu transpiraciju što je pojačalo sušenje i onako veoma suhog tla a naročito na južnim, jugo-zapadnim i zapadnim ekspozicijama. Suha i vruća ljeta i obilje sušom oslabljenih brestovih stabala, bila su povod masovnom razmnožavanju brijestovih podkornjaka, a i holandske bolesti brijestova. Kako smo već naveli masovno sušenje brestovih stabala prijeti potpunim istrebljenjem brijesta u nekim šumskim predjelima, a nameće i problem daljnjeg opstanka brijesta na teritoriju čitave gosp. jedinice. Ono što također veoma zabrinjava je loše stanje brestovog podmladka, koji je i inače veoma rijedak. Radi sprečavanja daljnjeg sušenja brijestova obarat će se brestova lovna stabla i pravovremeno odstranjivati iz šume oslabljena i bolesna stabla. Međutim pored toga pred nama još stoji zadatak umjetnog unašanja brijesta u one šumske predjele iz kojih je skoro potpuno iskorijenjen. POVODOM OSNIVANJA STRUČNOG UDRUŽENJA SUMARSKOPRIVREDNIH ORGANIZACIJA HRVATSKE Mladen Ing. Novaković N N ovi uslovi društvenog upravljanja u našoj privredi neminovno su zahtijevali oštru borbu za likvidaciju raznih preživjelih shvaćanja, koja su nastala u prvim danima razvitka naše socijalističke izgradnje. Administrativne metode i birokratske tendence, koje su se naročito izražavale u sklonosti rješavanja pojedinih problema isključivo administrativnim mjerama ili neposrednim direktivama rukovodećih ljudi, morale su se u novim prilikama kao preživjele odbaciti. Na njihovo mjesto dolazi metoda ubjeđivanja i mobilisanja radnih ljudi, koji će sami i putem organa društvenog upravljanja osigurati ostvarenje pojedinih konkretnih zadataka u okviru plana naše socijalističke |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 47 <-- 47 --> PDF |
izgradnje. Taj društveni mehanizam, danas širok i razgranat — zborovi birača, narodni odbori i njihovi organi, vijeća proizvođača, radnički savjeti, privredna udruženja, te razni organi društvenog upravljanja — daje milionima građana mogućnost sve aktivnijeg odlučivanja o bitnim pitanjima našeg društvenog života. To su danas već postala elementarna prava našeg radnog čovjeka, kojima se on iz dana u dan sve više služi, a koja u svojoj suštini isključuju sve tendence i mogućnosti opstanka administrativno birokratskih metoda upravljanja. Ta demokratska prava koja se naročito očituju u društvenom upravljanju su ona, koja nam osiguravaju dosljedni socijalistički pravac kretanja čitavog našeg razvitka. I kod nas u našoj struci osjetio se taj pravac razvitka u formi društvenog upravljanja našim osnovnim jedinicama-šumarijama. Kolektivni organi upravljanja osigurali su širokom krugu radnih ljudi, da u zajednici sa predstavnicima kolektiva, odlučuju u upravljanju šumarijama. Takvim upravljanjem, širokom inicijativom i samostalnošću u okviru zakona i plana, razvijaju i unapređuju našu granu privrede u okviru svojih mogućnosti a usklađuju je sa općim interesom našeg naroda i razvitkoin cjelokupne privredne djelatnosti. Provedeno društveno upravljanje u šumarijama nije imalo u svim slučajevima jednaki uspjeh. Uzrok tome je u raznolikosti shvaćanja današnjeg zbivanja pojedinaca i u raznolikosti uslova u kojima se to upravljanje ostvaruje. Radi navedenih razloga, za rješavanje procesa društvenog upravljanja u šumarstvu, nametnula se potreba vertikalnog povezivanja kroz jednu centralnu društvenu organizaciju. Potreba za kolektivnim, demokratskim, društvenim organom, koji će imati zadatak da obuhvati sve one društvene funkcije, koje po svojoj materiji moraju biti jedinstvene i centralizovane, koji će morati vršiti koordinaciju na liniji unapređenja proizvodnje kao i osiguranje planskih proporcija. Takav organ u isto vrijeme treba da bude garant za samostalnost i inicijativu šumarije, posrednik za izmjenu stručnih iskustava šumarija, savjetnik šumarijama pri unapređenju proizvodnje po raznim aktuelnim stručnim problemima i kod primjene naučnih tekovina u struci, da se brine za unapređenje kadrova, da prati stanje na tržištu i t. d. Takva organizacija, kao važan faktor u mehanizmu socijalističke demokracije, treba da bude u isto vrijeme jak i dosljedan instrument naših težnji i svjesnog usmjeravanja socijalističkog razvitka. Takve organizacije — privredna udruženja, su i te kako važna karika u općem našem razvitku, one su — prema riječima druga Kardelja — »pored neposrednih organa vlasti, najvažnija ključna pozicija društvenog upravljanja«. Bez te vrste organizacija — komora i stručnih privrednih udruženja — u ovoj fazi našeg razvitka ne može se uopće vršiti pravilno i potpuno funkcioniranje naše socijalističke privrede. Uvidjevši te razloga i potrebu takvog društvenog ujedinjavanja Savez šumarskih društava FNRJ nakon brojnih diskusija i konzultovanja kod nadležnih saveznih organa, odlučio je, da se i šumarstvo uključi u takovu društvenu organizaciju — u komoru i to pošto je drugačije bilo nemoguće, zajedno sa poljoprivredom, jer je pokušaj osnivanja vlastite komore za sada odgođen. 45 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Postojeći Savez poljoprivrednih komora FNRJ osnovan na principu Uredbe o udruživanju privrednih organizacija još u 1954. god. nije imao u svom sastavu nikakvu organizaciju šumarstva, radi čega je naša struka u mnogo slučajeva, imala samo sete. Radi toga je Savez šumarskih društava FNRJ osnovao Inicijativni odbor za organizaciju šumarstva unutar Saveza poljoprivrednih komora, koji je odlučio da predloži plenumu Saveza šumarskih društava: 1. da se pristupi u Poljoprivrednu komoru i to pod uslovom, da se u samoj komori osigura potpuno ravnopravan položaj šumarstva i poljoprivrede, t. j . osnovati u komori 2 potpuna ravno^ pravna odjeljenja sa svojim sekretarima i svojim plenumima na kojima se bira upravni odbor sekcije. 2. da se privremeno promijeni statut Saveza komora. Ravnopravnost bi se očitovala u sekciji za šumarstvo, koja bi dobila svoj »Pravilnik« u kome se garantuje poseban povlašten položaj sekcije za šumarstvo u odnosu na ostale poljoprivredne sekcije (kao vinogradarstvo, maslinarstvo, ratarstvo itd.). Po tomi prijedlogu Sekcija za šumarstvo i Sekcija za Poljoprivredu bile bi vezane u Komori zajedničkom skupštinom, upravnim odborom i predsjednikom. Time bi imala i komora garanciju za zajedničku i jedinstvenu politiku. U tom smislu taj inicijativni odbor izradio je »Nacrt pravila sekcije za šumsku privredu«, u kom se je navedeni princip u potpunosti ocrtao. 27. X. 1955. u Beogradu je održan osnivački sastanak sekcije za šumarstvo, na kome je izabran upravni odbor i sekretar sekcije. Tu je između ostalog data i sugestija da se šumsko privredne organizacije pojedinih republika upišu u republičke poljoprivredne komore i to na istom principu, koji je izboren kod Saveza poljoprivrednih komora FNRJ. U vezi s time, naše republičko šumarsko društvo osnovalo je inicijativni odbor za upis u organizaciju šumarstva u Poljoprivrednoj komori NRH. Izrađen je »Nacrt pravila Seksije za šumarstvo« u republičkoj Poljoprivrednoj komori NRH, gotovo po istim principima, koji su postavljeni prilikom osnivanja šumarske sekcije Saveza Poljoprivrednih komora u Beogradu, jer su bili po našem mišljenju potpuno dostatni za garanciju pravilnog rada i omogućivanje svestranog stručnog poslovanja, kao i za isključenje svake eventualne mogućnosti zapostavljanja bilo koje struke u samoj struci. Po tome je dne 22. XII. 1955. održan sastanak upravnog odbora Poljoprivredne komore NRH, gdje se je pod prvom točkom dnevnog reda pretresao problem ulaska šumarstva u Poljoprivrednu komoru. Nakon dulje diskusije pokazalo se, da Upravni odbor ne može primiti osnovne principe iznesene u nacrtu »Pravila« tražene šumarske sekcije, t. j . samostalnu šumarsku sekciju sa svojim sekretarom, a sa zajedničkom skupštinom, upravnim odborom i predsjednikom. Ostvarenje takve organizacione forme bilo bi, prema mišljenju upravnog odbora u protivnosti sa sadanjim principima rada Poljoprivredne komore NRH. Naime, princip, kojim se rukovodi naša Poljoprivredna komora je u tome, da se komora smatra »malim parlamentom« u kome se svi problemi rješavaju putem demokratičnosti u samom upravnom odboru. Tu se pretresaju samo osnovne principijelne stvari, a sav ostali stručni život i stručna problematika rješava se jedino u stručnim udruženjima. Činovnički aparat je, tim u vezi, minimalan i rješava samo najnužnija tekuća pitanja, pa |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 49 <-- 49 --> PDF |
prema tome nisu potrebne ni bilo kakve stalne organizacione jedinice, kao što su na pr. sekcije u smislu našeg nacrta Pravila. Zbog ovih osnovnih principa rada Poljoprivredne komore, stalo se je na stanovište, da bi i šumarstvo trebalo prvenstveno, da se udruži u svom stručnom udruženju Šumsko privrednih organizacija, a ovo da se učlani kolektivno u Poljoprivrednu komoru NRH. Upravni odbor pristaje, da se u navedenom, smislu preradi sadanji Statut Poljoprivredne komore, te da se sadanje ime Poljoprivredna Komora NRH promjeni u Poljoprivredno-šumarsku komoru NRH, a logično tome, da se u svim točkama Statuta dade obilježje zajedničke komore dviju struka. U tom cilju bio bi za šumarstvo osiguran i odgovarajući broj mjesta članova upravnog odbora, a vjerojatno i mjesto Predsjednika komore, čime bi se osiguralo i stalno mjesto u izvršnom odboru komore. Nakon nekoliko daljnjih konzultovanja inicijativni odbor je prihvatio dobivene sugestije i prsitupio izradi »Pravila stručnog udruženja šumsko-privrednih organizacija NRH«. Poslije toga su sazvani svi predstavnici šumsko privrednih organizacija NR Hrvatske na osnivačku skupštinu, na kojoj je trebalo donijeti principijelne zaključke o potrebi osnivanja takvog društvenog organa u šumarstvu Hrvatske. Dne 27. XII. 1955. održana je ta osnivačka skupština na kojoj je većina šumarija odobrila rad inicijativnog odbora i osnivanje Stručnog udruženja šumsko privrednih organizacija, zatim prihvatila »Pravila« i proračun prihoda i rashoda udruženja, izabrala upravni odbor i sekretara, te na taj način formalno stavila u djelovanje svoje udruženje. Osnivanjem tog udruženja ispunile su se praznine o kojima smo uvodno govorili, a zadaci, koji se u interesu pravilnog poslovanja moraju rješavati u tom forumu, već se, vjerujemo nakon tako kratkog perioda rada, donekle i osjećaju. Donošenje tehničkog cjenika za šumske proizvode je borba za sniženje proizvodnih troškova, prodaja ogreva putem servisnih i zadružnih prodavaonica, a time izbjegavanje mreže nakupaca, uska suradnja sa Upravom za šumarstvo i Zavodom za plan kod donošenja svih značajnih odluka (društvenog plana, plana invensticija i slično, osnivanje raznih komisija kao: Komisija za zaštitu šuma, za organizaciju šumarske službe, za sniženje cijena proizvodnje itd. povremenih komisija za instruktažu kadrova itd., te su za sada zacrtani zadaci udruženja, kojemu je dužnost da te stvari riješi što je bolje i u što kraćem roku, jer je osnivanje našeg Udruženja, iz objektivnih razloga prilično zakasnilo, pa se posljedice toga moraju brzo otkloniti. Saradnja sa šumarijama treba da je što bolja, ali sa što manje administriranja. Svi upiti šumarija obilo kojem pitanju, a koji su nužni i koje šumarija treba u interesu pravilnog poslovanja svom udruženju postavljati, rješavati će se najvećim dijelom putem Biltena. Tu će se objašnjavati svi propisi i uredbe, donašati uputstva, te objašnjavati aktualni problemi šumarstva. Za takav rad potrebna je uska suradnja sviju naših članica — šumarija, a naročito Uprave za šumarstvo, Zavoda za privredno planiranje NRH, te svih instituta i fakulteta. Samo uskom suradnjom i shvatanjem da smo svi članovi iste struke za čiji probitak se moramo zajednički boriti, daje nam snage za pravilno i pravodobno izvršenje svih naprijed nabrojanih teških i odgovornih zadataka. 47 |