DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 59 <-- 59 --> PDF |
plčno područje ljutog krša sa najizrazitijim krškim fenomenima, koji su se razvili na mezozojskim formacijama trijasa i jure. Osebujni oblici glavica, zupčaste litice, mnogobrojne stijene, kukovi, ponikve, vrtače, ponori i spilje stvaraju vrlo plastičan, ali teško prohodan teren. Na stazi koja vodi od Metka na Štirovac nalazi se jedan pećinasti otvor, kroz koji cijelu godinu struji vjetar, koji pokreće lišće okolnog grmlja. Ljeti struji hladni, a zimi topli zrak. Narod zove taj jedinstveni fenomen »puvaljka«. Otvaranje planinarskog doma ima osim turističkog i posebno značenje za šumarstvo i lovstvo. Pošto je Južni Velebit nenastanjen i teško prohodan teren te nema izgrađenih komunikacija, to se otvaranjem planinarskih domova stvaraju bolje mogućnosti za sve šumarske poslove, koje ondje treba obavljati. Poželjno bi bilo da se stvori prisnija suradnja između planinarskih društava i šumarija i da se izgradi što više takovih domova, koji bi mogli istovremeno služiti i za lugarnice. Time be se riješilo pitanje čuvara domova, a lugari bi imali lugarnice u središtu Svog rada. Interes za planinarstvo uzima sve više maha i prodire u sve slojeve radnog naroda. Šumari se često tuže na nerazumjevanje za svoju struku u širim slojevima, a upravo planinari pokazuju najveće zanimanje za šumu. U našem su narodu riječ šuma i gora sinonimi za planinu, što je i razumljivo, pošto se najveći dio naših šuma nalazi na većim nadmorskim visinama. U cilju propagiranja šumarstva u najširim slojevima naroda posredstvom planinarskih društava plenum Šumarskog kluba u Gospiću u lipnju ove godine donio je zaključak da se svi upravitelji šumarija učlane u planinarska društva na svom području, a da to i svom osoblju najtoplije preporuče. Velebit je po svojim prirodnim ljepotama, po svojim geomorfološkim oblicima, po svoioj flori i fauni te raznim endemima iz predglacijarnog doba i t. d. jedinstvena planina u Evropi i ima sve prirodne uvjete da postane planinarski privlačljiv objekat, ali treba ga učiniti pristupačnim te izgraditi što više turističkih cesta, planinarskih staza, domova, koliba i uređenih izvora ,odnosno cisterna. Prihod od turizma ima za narod iz ovog kraja, koji je inače siromašan, također svoje značenje, pa kad se osigura najpotrebniji smještaj i komfor, zauzet će Južni Velebit sa svojim prirodnim ljepotama i rijetkostima ono mjesto ko je mu zaista pripada, a to ovisi u prvom redu o planinarima i šumarima ovoga kraja. Ing. Ivica Žukina OSNIVANJE ŠKOLSKIH GAJEVA VAŽAN ZADATAK PRI OBNOVI SUMA NA KRŠU Pošumljavanjem Krša stvaramo uslove za bolju budućnost ljudi koji na njemu žive i tim podižemo opći naš društveno- ekonomski standard, uljepšavamo estetski izgled na pustim kraškim i ostalim šumskim površinama. Kako su radovi na pošumljavanju i uljepšavanju naših prekrasnih prirodnih ljepota i atrakcionih objekata vrlo opsežni i kao takovi oni su opća i zajednička stvar našeg cijelog naroda, jer je i saina svrha općenarodna. Upravo radi toga u ovom općenarodnom zadatku treba da sudjeluje svaki naš čovjek i to ne samo onaj sa sela, nego i onaj iz grada. U izvršavanju ovog ogromnog zadatka naša prosvjeta kao temeljni preporoditelj našeg sela ,trebalo bi da od sebe dade ono što se od nje može očekivati. No, međutim događa se još i danas da neki ljudi, pa po koji i među prosvjetnim radnicima ovaj važni općenarodni zadatak naprosto prepuštaju šumarstvu, kao struci, da ono u okviru zakonskih normi zavede red na onim šumskim predjelima gdje ovoga vjekovima nije bilo pa upravo izgleda da smatraju, da su za izvršenje ovog zadatka pozvani jedini šumari, a drugi samo da prekrštenih ruku promatraju i kritički se osvrću na razvitak ove grane naše narodne privrede, kojom rukovodi šumarska struka. Mi smo dakle živi svjedoci naše društvene stvarnosti i radi toga ni ovo ne bi trebalo da bude tako, jer mi smo svijesni i toga da u izvađanju ovih raznolikih radova treba da se služimo pored rečenih Zakonskih propisa i pedagoškoodgojnim metodama, kojima će se negdje postići željeni cilj mnogo bolje nego primjenom Zakonskih sankcija. Isto tako ovdje treba napomenuti da mi ne smijemo da stavljamo neku oštru granicu između dokazivanja i rečenih sankcija nego ove dvije metode trebalo bi da budu stalno jedna uz drugu i to prva dokaz, a ako ne pomaže ni ovo onda striktna primjena postojećih propisa. Pedagoško odgojnim metodama mi ćemo postići mnogo i kod odraslih ljudi, a kod naše omladine nadam se još i mnogo više. Sa akcijom obnove šuma na kršu mi ujedno obnavljamo i druge va 57 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 60 <-- 60 --> PDF |
žne grane naše narodne privrede. Na pr. jačamo i stvaramo bolje uslove za naš turizam, lovnu privredu, budimo ljubav i osjećaj naprama svim korisnim stanovnicima naših šuma, a prvenstveno ptica pjevica. Pored toga mi treba da uvažimo i biološku važnost naših šuma i uopće biljnog pokrova na zemaljskoj površini. Isto tako mi treba da imamo u vidu da su nas naše šume i u prošlosti hranile i branile i to nam one garantiraju i za budućnost ako nam bude potreba, ali zato mi njih treba da njegujemo i čuvamo. Odavle dakle slijedi da smo mi svi skupa dužni da vodimo ozbiljnu brigu o W .-. -*iJ .^-.´" mi´! našim šumama. Naravno pokretač i stručni rukovoditelj nad svim ovim radovima treba da bude u prvom redu upravo sam šumar, jer tu i jeste njegovo pravo mjesto u narodu. Obzirom na priličnu zaostalost našeg čovjeka na selu, čemu su bili uzrok raniji kapitalistički režimi, kao školovana gradska gospoda, koji nisu vodili nikakove brige o kulturnom i ekonomskom uzdizanju našeg sela, pa prema tome nije se ukazivalo ni na važnost naših šuma. Pošto mi svi dobro znamo, da se čovjeka preko noći ne može preodgojiti, a niti odgojiti i prema tome ne možemo mu ni tako lako otkloniti loše navike, baš i radi toga smo dužni da starije odučavamo od loših navika iz zaostale prošlosti ,a od mladog naraštaja da uzdižemo kulturnog i naprednog čovjeka. Ovaj novi čovjek glavna je naša nada budućnosti i on će upravo biti taj, koji će svozim razumnim radom izmjeniti sadašnji izgled našeg življa na Kršu i uopće na selu. Ovog novog preporoditelja po našim selima danas izgrađuju naše osnovne škole i osmoljetke, koje su rasprostranjene po mnogim našim selima, pa i po onima najudaljenijima, gdje se o njima nekada ni sanjalo nije. Željno očekivanog naprednog kraškog čovjeka trebalo bi pored općih predmeta, koji se redovno u školama uče, učiti i nešto o onome što je njemu najbliže ,a to je: praktičnom radu na polju šumarstva i poljoprivrede, kao i produbljivanju osjećajne ljubavi naprama lijepome i plemenitome, a prvenstveno živoj prirodi t. j . biljnom pokrovu i svima njegovim korisnim stanovnicima, koji u njegovom okrilju sebi nalaze sklonište i hranilište. U Abies Pinsapo — španjolska ili andaluzijska jela kao ukras ne samo gradova nego bi trebala da ukrašuje i naše škole i ostale domove. Foto: Mate Rajčić ovakovim radovima naša omladina ne će samo steći stvarno njoj potrebno životno znanje, nego će sticati još nešto za život i te kako važno, a to je ljubav i osjećaj naprama biljnom i životinjskom carstvu, kao najljepšem uresu zelene prirode. Od svih rečenih stanovnika biljnog pokrova naš učiteljski kao i uopće nastavni kadar trebao bi da više vremena posveti u odgoju mladog naraštaja u produbljivanju mu ljubavi u nježnosti i osjećaju naprama lovnoj divljači i pticama pjevicama, koje prirodi daiu obilježje života, pjesme i radosti a napose u proleće i doba ljeta. Isto tako ovdje treba da uvažimo i pretpostavku da će ovako odgojen čovjek gajiti i plemenitiji osjećaj naprama samom čovjeku koji nad prirodom treba da gospodari, barem u granicama njegove moći. Kada postignemo ovo, onda smo riješili jedan od najtežih problema oko pošumljavanja našeg golog Krša i mnogo drugih pitanja na našem selu. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 61 <-- 61 --> PDF |
O svemu ovome na prvom mjestu treba da vode brigu oni, l?;oji su za ovo najpozvaniji, a to je naš učiteljsko-nastavni kadar, koji je također svoj život posvetio napretku našeg sela i čovjeka uopće. Da bi učitelj sko-nastavnički kadar mogao ovom pitanju pristupiti, on treba najprije, da osniva školska praktična radilišta (školske gajeve) na površini od barem nekoliko hektara (što je veći, to je bolje!), i u tnm da se vrše svi potrebni praktični radovi s djecom, što bi za njih bila njihova prva praktična i vrlo korisna životna škola, a napose za one, koji i dalje ostaju na sglu. Pretpostavlja se da bi se ovo moglo provesti na ovaj način: Svakom djetetu u prvim počecima njegovog školovanja trebalo bi dati da zasadi barem 100 komada mladih biljaka od čega bi trebalo da bude oko 80 komada čisto šumskih biljaka, a ostalo ukrasno grmlje, parkovno drveće i razne voćke i da ove stalno njeguje kroz cijelo vrijeme svoga školovanja t. j . da ono o njima vodi glavnu brigu, a pod stalnim nadzorom samoga učitelja odnosno učiteljice. Kada završi školu, onda će mu i ovo biti dobar dokaz njegovog uspješnog rada u školi, a napose moralna snaga i sigurna podloga za njegov daljnji rad u svakidanjem životu u borbi za preporod zaostalog stanja na našem golom Kršu i selu uopće. Isto tako djeca naših škola na selu trebala bi da nauče kalemiti (navrtati) pojedine voćke i dobro poznavati, barem osnovne njihove podloge i za njih najkorisnije plemke. Tako kada bi se uzgojila šuma i ostalo u ovakovim gajevima, to bi onda trebalo da postane školski gaj, mali voćnjak, park, te jedna mala zbirka raznog drveća, grmlja i ukrasnih stabala, a zatim svojina te škole. Za vrijeme školskih praznika, nadležna šumarija bi, da pojača svoj nadzor i preuzme svu njegu nad ovim površinama, ukoliko bi se za ovo ukazala potreba. Svaka škola trebala bi da ima svoj rečeni gaj, jer bez ovoga ona neće moći da pristupi nikakovoj obuci iz rečenih radova. Na ovaj način istovremeno bi se odgajao naš mladi naraštaj u duhu vremena- vremena progresa i preporoda našeg kraškog čovjeka i pošumljavao naš goli krš. Ovom akcijom ne bi samo otpočeli da zajednički riješavamo pitanje obnove šuma i ekonomsko-kulturnog prosperiteta našeg sela, nego bi ujedno riješili i pitanje daljnjeg opstanka našeg kraškog čovjeka na njegovoj vjekovnoj rođenoj grudi. Bilo bi lijepo i plemenito od cjelokupnog našeg nastavnog kadra kada bi ovu korisnu ideju usvojio i osnivanjem spomenutih gajeva što prije započeo. Naravno, u ovim životnovažnim pitanjima našega sela, a napose onoga na kršu trebalo bi da i nadležne Šumarije pruže svoju svestranu pomoć. One bi trebale, da po svojoj stručnoj i službenoj liniji ovom zahvatu priskoče u pomoć i našem nastavnom kadru pruže sva potrebna objašnjenja i ostalo u vezi ovoga.. Isto tako smatram da bi svakoj školi trebalo dodj eliti dio šumskog zemljišta, koji je najprikladniji za ovu svrhu i to u sporazumu sa nadležnim narodnim vlastima i upravo upravom dotične škole. Iz svega naprijed izloženog slijedi da pri rješavanju problema obnove novih i očuvanja postojećih kraških šuma trebamo imati pred očima dva važna činioca, koji treba da se osjete u ovom. momentu, a to su ekonomsko-stručni i kulturno prosvjetni. Šumarska struka trebalo bi da se bavi sa oba od pomenutih problema, a prosvjetna sa drugim t. j . prvenstveno sa odgojnim. Na osnovu izloženog jasno proizlazi, a u interesu daljnjeg unapređenja ne samo šumarstva na Kršu, nego i u interesu općeg preporoda i uopće napretka na našem selu, da je neminovno potrebna jača zainteresiranost naših škola u borbi za Stvaranje boljih životnih uslova našeg zaostalog sela. Za bolje uslove i na našem Kršu postoje svi potrebni faktori samo treba da znamo iskorištavati sva ona dobra, koja u stvari posjedujemo i ona u većini slučajeva propadaju, jer čovjek ne zna da ih iskorištava. Da bi on i ovo znao trebamo ga u tom smislu odgojiti i na ovo mu ukazivati. Pored naprijed izloženog ovdje imamo i drugih razloga, koji bi trebali da idu u prilog ove zamisli, a to su ekonomski činioci, koji bi doprinijeli jaki udio i našem nastavnom kadru na selu u podizanju njihovog društveno-ekonomskog standarda. Isto tako ovdje postoje i uslovi za dio izvora prihoda i samoj školi kao kolektivu, jer bi ovim putem došla u posjed jednog dijela zemljišta, koje bi bilo racionalno iskorišteno i prema tome unosno. Mate Rajčić, Šibenik 59 |