DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 63 <-- 63 --> PDF |
nimo pri čemu grudica sklizne (si. 6). (Jednogodišnja sadnica eukalipta pa i vrsta jačih postranili grančica nesmetano će kliznuti za visinu tuljka, još bolje ako u momentu sklizanja tuljak popustimo, Tuljak ima najmanje 0 5 do 7 cm. (si. 7). Kad je i ova operacija izvedena, mali sadilj 0 2—3 cm utisnemo koso na nekoliko mjesta i svaki put potisnemo prema sadnici si. 8. Napominjem: dobro je imati tri radnika, tako da jedan zatrpava rupe i ide naprijed, drugi prekida žice i donosi tuljke sadiocu, a treći sadi. Također je potrebno nekoliko sati prije sadnje tuljke dobro zaliti vodom. Ovim načinom Dostigao sam učinak rada 2—3 puta veći i izvanredan uspjeh za razliku od naprijed spomenutih metoda, a na istom iDonitetu zemljišta i istom kvalitetom sadnica. Pečić Mate šum. teh. Šumarija Metković STOGODIŠNJICA TEHNIČKE VISOKJS ŠKOLE U ZVniCnV^^r^ Sa osnivanjem konfedeflalne visoke tehničke škole godin^ 1955./Svicarska je dobila najvišu ustano:siU_sa-^umarsku nastavu. Prije tog doba Svicari su stjecali svoja osnovna znanja iz šumarstva u inozemstvu, najviše u Njemačkoj. Stoga je utjecaj šumarskih krugova Njemačke bio razmjerno vrlo jak i kasnije. Ali i istaknuti francuski šumari mnogo su utjecali na razvitak šumarske misli i šumarstva Švicarske. Među prvim profesorima bili su ne samo Švicari nego i njemački emigranti, Francuzi i Talijani. I tako se u sukobu raznih ideoloških shvaćanja već vrlo rano započela razvijati šumarska nauka Švicarske. Slobodoljubivi duh Švicarca ostavio je otvorena vrata raznolikim strujanjima izvana i ujedno nije dopustio da ga ona osvoje. Gotovo od prvog početka osnivanja odjela za šumarstvo najvažnija disciplina bila je uzgajanje šuma. I danas još na zgradi stoji natpis Institut fiir Waldbau — institut za uzgajanje šuma. Razvitak te discipline dao je osnovne temelje razvitku šumarstva Švicarske. Prolazeći kroz prostorije odjela za šumarstvo i kroz šume Švicarske dobiva se dojam, da sve ostale grane šumarske nauke i prakse služe uzgajanju šuma, t. j . kvalitetnom podizanju sastojina, njezi drvne zalihe i prirasta. U čitavom razvitku šumarske misli na tehničkoj visokoj školi (ETH) osjeća se kontinuitet. Isto tako i u praksi. To je posve razumljivo, kad se ima u vidu: 1. da Švicarska nije bila u ratu gotovo 500 godina, 2. da postoji samo jedna visoka škola za šumarstvo, 3. da je u toku 100 godina tu djelovalo samo pet profesora uzgajanja šuma (Landolt, Buhler, Engler, Schddelin i Leibundgut), 4. da je Švicarska dosta rano prihvatila ideje .. Gayera o stvaraniu i održavanju mješovitih raznodobnih šuma, francuske principe visoke prorede, razvijala ideju ...borne šume nastalu i autohtono u mnogim seljačkim šumama na švicarskom tlu te dalje u praksi i nauci razvijala francusku zamisao o kontrolnoj metodi uređivanja šuma (......, Knuchel). U takvim okolnostima stvorila se uzana povezanost između uzgajanja i uređivanja šuma, sinteza međusobno suprotnih ekonomskih i bioloških principa, pouzdana osnovica za međuđsobno upotpunjavanje nauke i prakse. Stoga stručnjaci sa svih strana Evrope odlaze u ovu malu zemlju, da se na licu mjesta upoznaju ,kako je ta zemlja uspjela obogatiti svoju nraksu naukom, osloboditi se vanjskih loših utjecaja, izgraditi pre- borne i raznodobne šume, kako izmijenjuje monokulture u mješovite sastojine. Naročito poslije II. svjetskog rata, kad se zgrada stare njemačke škole u temeljima prodrmala, u Švicarsku upravo hodočaste šumari srednje Evrope, bježeći od principa klasične škole o najvećoj šumskoj renti i strogog reda, da upoznaju stvaralačku slobodu, oslobođenje od dogme i šablone. Rađaju se pokreti i društva u Njemačkoj i Austriji za prirodniji način šumskog gospodarenja, proživljavajući tako krizu, koju je Švicarska već davno preboljela. Razvitku napredne šumarske misli mnogo je pridonijela i praksa. Mnogi švicarski šumari na terenu ne samo primjenjuju nove tekovine šumarske nauke nego i sami razvijaju nauku (kao na pr. Biollev, Favre, Ammon, Krehs, Trepp, Barhey i dr.). Tome je mnogo pomogao i opći odnos većine naroda prema šumi i šumskom gospodarenju, odlično pomoćno stručno osoblje koje se regrutira uglavnom iz stalnog kadra kvalificiranih šumskih radnika, velika zainteresiranost općinskih odbora i šumarskih komisija za razvitak područnih šuma, kao i shvaćanje da je šuma bolja štedionica nego banka makar je švicarski franak stabilna i jaka valuta, stalni i jaki fondovi za izgradnju puteva, pošumljavanje i dr. za komunalne i druge šume. Kod ovakvih okolnosti razvitak napredne šumarske misli ima solidnu osno 61 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 64 <-- 64 --> PDF |
vicu za još viši uspon. I zato proslava stogodišnjice ETH i napose njenog odjela za šumarstvo može ukazati na velilce i stvarne uspjehe u nauci i pralisi, u literaturi i na terenu. Utoku takvog razvitka stvara se Švicarska škola uzgajanja i uređivanja šuma, sinteza naprednih ideja Istoka i Zapada, pročišćenih kroz pogreške prijašnjih više ili manje loših teorija, koje su dovele do katastrofalnih posljedica u šumskoj privredi mnogih krajeva Evrope. Otvorenih očiju za sva nova stremljenja u inozemstvu Švicarsko šumarstvo u teoriji i u primjeni oprezno prilazi rješavanju svakog krupnijeg problema te ne samo u kolaboraciji nauke i praksenego i u skladu s razvitkom ostalih grana privrednog i društvenog djelovanja kroči snažnim koracima naprijed. Put k napretku svuda je strm i viju gav, posut preprekama i suprotnim tendencijama, pun u stranu izbačenih, zaostalih i naprednih boraca. Ustrajnost, marljivost, kontinuiranost i samostalnost akcije na temeljima zdravih starih i novih naučnih dostignuća odnose pobjedu. Švicarsko šumarstvo pod vodstvom ETH pokazalo je u tome ogromne uspjehe. Na toj osnovici ukazuje se još šira perspektiva za daljnji napredan razvitak. Čestitamo! J. Safar STRANA STRUČNA LITERATURA ZEITSCHRIFT FtiR FORSTGENETIIi UND FOSTPFLANZENZtJCHTUNG .. (1952) J. D. SAUERLSNDER´S VERLAG FRANKFURT AM MAIN U prošlom broju »Šumarskog lista« prikazano je prvo godište ovog časopisa. Ovaj put nastavljamo sa prikazom članaka iz II. godišta 1952. Časopis izlazi sa proširenom redakcijom u koju se uz Dr. W. Langer-a (iz Schmalenbecka, Zapadna Njemačka) priključuju Dr. .. Johnsson (Ekebo u Švedskoj) i F. J. Righter (Placerville - USA). U predgovoru za drugo godište časopisa novi izdavački kolegij ističe potrebu za širu akciju i za stvaranje časopisa internacionalnog značaja, u kome će se članci objavljivati i na drugim jezicima osim ^na njemačkom (na engleskom i francuskom), te sa odgovarajućim l^rakim sadržajem. To opravdava i interes kojeg je časopis pobudio izvan granica Njemačke. 1. sveska. Johansson .. — Nekoliko problemakod ispitivanja potomstva šumskih vrsta (S. 2—8) Autor diskutuje o uzgoju biljaka i njihovom sortiranju (u šumskim rasadnicima), te ističe, da se automatskim odbacivanjem slabog rasadničkog materijala ne dolazi do cijelog varijabilnog niza jedne vrste. Za pokuse teoretske prirode treba upotrebljavati savršenije metode kod kojih će se sačuvati cijeli raspon varijacija. Broj individua koji se uzima u pokus mora odgovarati for muli za takozvanu »pokusnu griješku«: s m = ± .^, u kojoj je »s« — širina va l/n rijabilnosti, a »n« broj individua. Veći broj individua smanjuje griješke, ali se pokazuje, da već broj od 30 individua po parceli može zadovoljavati. Također se mora voditi računa o proredama kao i utjecaju susjednih biljaka u kulturi sa normalnim sklopom. Utjecaj susjednih individua je to veći, što je pokusni materijal heterogeniji i stariji. Zbog toga su potrebne velike parcele, ali obzirom na potrebu ponavljanja, treba vršiti pokuse na više manjih parcela (sa oko 100 do 150 biljaka) da bi se izbjegle nejednoličnosti tla. Kontrolne parcele moraju se također rasporediti tako da i one obuhvaćaju sve raznolikosti stanišnih uvjeta. Broj serijskih ponavljanja ne može se unaprijed odrediti, jer je on ovisan od niza faktora kao što su: varijabilnosti unutar parcele, nehomogenost tla, veličina razlike sorti i t. d. Autor na osnovu dugogodišnjeg iskustva radi u pravilu sa 3 do 6 ponavljanja. Moderni plan pokusa sadrži dvije osnovne karakteristike: ponavljanja i slučajni raspored parcela. Na osnovu toga izrađena je detaljna metodika u radovima raznih pisaca na koje autor skreće pažnju. Autor upoređuje 3 pokusne metode: 1. — potpuno slučajni raspored; 2. — pokus u blokovima 13.´— pokus sa reduciranim blokovima za nove sorte sa 4 ponavljanja, te utvrđuje, da broj »slobodnih stepena« griješke kod treće metodike pada na 16 i time se oštrina pokusa pojačava. Radi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 65 <-- 65 --> PDF |
izbjegavanja utjecaja susjednih individua upotrebljava se pokus sa »kolektivnim parcelama« raznih vrsta ili geografskih rasa. Taj se pokus upotrebljava i kad se ispituju i upoređuju osobine križanaca sa onim njihovog roditeljskog para. Dalji postupak sa pokusom je od presudne važnosti. Zaštita od oštećenja ne će uvijek uspjeti. Popunjavanja treba sve do krajnje nužde izbjegavati. Proređivanje treba vršiti prema šumsko uzgojnim principima na cijeloj pokusnoj površini. Nadalje, autor govori o procjenjivanju rezultata pokusa i na kraju postavlja pitanje- da li se ne bi možda moglo doći i do rezultata sa mlađim materijalom bez ovih i ovakvih kompliciranih i dugotrajnih eksperimenata! G r e h n J. — Težina sjemena kod križanaca unutar sekcija Populus Leuce kao funkcija muškog i ženskog partnera (S. 8—16) Autor je istraživao težine sjemena kod križanaca između pojedinih vrsta topola iz sekcije Leuce i statistički utvrdio razlike koje nastaju na osnovu toga, koji je bio muški, odnosno ženski roditelj, križanca. U pokus su uzete razne provenijence i varijetete bijele topole i jasike, zatim siva topola, te dvije amerikanske vrste: Populus tremuloides i P. grandldentata. Postavljanjem rezultata ovih pokusa (razlika u težini sjemena) u koordinatni sistem, dolazi se do zaključaka o zakonomjernom toku ovih roditeljskih upliva. Autor dalje raspravlja o ovim razlikama i njihovom značenju za razvojno historijski položaj vrsta, za pojavu heterozisa, za pitanje različnosti recipročnih ukrštavanja i za mogućnost pravovremenog prepoznavanja privredno vrijednijih križanaca. Rohmeder .. i Dimpflmeier R. — Larix decidua Mili. X Larix Gmelini Pilg. jedan u Grafrath-u u mnoštvu, prirodno nastao luksurirajući bastard. (S. 16—19) U pokusnom arboretumu Grafrath već od 1936. god. nastali su prirodnim putem križanci između tamo uzraslih stabala Larix decidua i L. Gmelini. Najviši primjerci 17-godišnjih križanaca (mjereni u proljeće 1952 god.) imali su visinu od 14,8 m, promjer u prsnoj visini 28 cm, sadržaj deblovine 0,36 m^, vanjsku površinu krošnje 161 m^, a volumen krošnje 192 m^. Križanci su veoma vitalni i brzog rasta tako da se, i kod najgušćeg zasjenjivanja od lišćara i smrče, uspješno probijaju na svijetlo. Na osnovu utvrđenih prvorazrednih kvaliteta ovih prirodnih križanaca izvršena su i umjetna ukrštavanja kao i povratna ukrštavanja križanaca sa njihovim roditeljima. Ovaj novi križanac treba da nosi naziv »Larix eurokurilensis «. Na kraju ove sveske (S. 19—22) nalaze se skraćeni (autorizirani) izvodi iz predavanja koja su bila izložena na III. radnom sastanku u Hann. Miindenu od 25. do 27. VI. 1952. Autori i naslovi referata su slijedeći: Barne r J.: Fiziološko objašnjenje stanišnih rasa pomoću metode radioaktivnih izotopa. Greh n J.: Ponašanje sive topole (Populus canescens) u križanju. Illie s Z. ..: Izbor blizanačkih klica iz potomstva pojedinih stabala smrče. Johnsso n ..: Nekoliko problema kod ispitivanja potomstva šumskih vrsta (Cijeli referat objavljen je u istom broju časopisa). Krahl-Urban J.: Ispitivanje nasljednosti u hrastovim i bukovim sastojinama. L. a n g e r W.: Dijagnostičko značenje jednog »Aurea« faktora za genetski djelotvorno širenje polena kod smrče. .... . ..: Upoređenje tipova smrče sa finom i grubom korom u odnosu na granatost i kvalitetu drveta. Querengasser F.: Posjeta sjeveroameričkim institutima za uzgoj šumskog drveća. Rohmede r E.: Mogućnosti i povećanja uzrasta kod bora i smrče pomoću metode masovnog izbora, kod prethodnog sortiranja biljaka prema veličini. Rohmeder .. i Dimpflmeier R.: Larix decidua Mili . L. Gmelini Pilg. — jedan u Grafrath-u višestruko prirodno nastali brzorastući križanac (Referat u cjelosti objavljen u istoj svesci). Seit z F. W.: Daljna posmatranja na dvospolnom klonu trepetljike iz Dillingena na Dunavu. Wettstei n W. Ispitivanje na potomstvu dobrih »smolnih« stabala. (Na potomstvu crnih borova utvrdio Je .. Har m ovisnost »smolodobivanja« od obrazovanja epitelnih smolenica i od pritiska sekrecije. "Već kod jedno — do tro — godišnjih sijanaca moguć je izbor na osnovu ovih karakteristika). Lenk e U.: Istraživanja o citologiji duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.) 63 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 66 <-- 66 --> PDF |
2. sveska. Langner W. — Primjer različitogznačenja genotipa i fenotipa za uzgajanje bilja u poljoprivredi i šumarstvu (S. 25—28;. Autor, na osnovu jedne mendelističke šeme cijepanja, te prikaza populacija nastaliii križanjem vrsta sa 3 različita dominantna i recesivna svojstva, kao i sa osvrtom na specifičnost poljoprivrede i šumarstva, izlaže razlike na osnovu kojih se, po njegovim riječima, u svakom slučaju ne bi moglo smatrati uzgajanje šumskog bilja sa manje perspektiva, nego isto ta disciplina u poljoprivredi. Iz šeme proizlazi da se cijepanjem svojstava javlja u populacijama 27 idealnih fenotipova od 64 moguće kombinacije, odnosno, 42»/o ove populacije. Samo jedan je t. zv. »idealni genotip« u kojem su se ispoljile samo dominantna svojstva i jedini bi on bio sposoban za daljnju upotrebu u poljoprivredi. Međutim, radi se ovdje o iznalaženju stalnosti osobina putem više genotipova. Oni se u poljoprivrednoj praksi kod jednogodišnjih biljaka mogu utvrditi tek nakon vremenskog razmaka od oko 10 do 15 godina. To je naročito uočljivo, ako se radi naprimjer o svojstvu otpornosti protiv bolesti, a koja se naravno ne mora javljati o poljskim ogledima svake godine, te tako djelovati selektivno. U šumarstvu, kada se radi naprimjer o osnivanju novih šuma, onda se počinje sa mnogo većim brojem biljaka, nego što će ih biti za vrijeme »žetve«. Prema tome nije bitno, kao kod poljoprivrede, da sve biljke kod početnog rada odgovaraju idealnim. Dovoljan je navedeni postotak od 42"/o »idealnih fenotipova «, jer će se primjerci sa recesivnim svojstvima odstraniti proredama i čišćenjem tokom uzgoja. U nastavku referata autor govori o raznim problemima šumarske genetike i ističe posebne mogućnosti istraživanja nasljednosti u šumarskoj praksi koja nisu uvijek moguća u poljoprivredi. 111 i e s Z. .. — Abnormaliteti klica kod smrče (S. 28—32). U potomstvu od 322 slobodno ocvjetala stabla i umjetnih križanja smrče izabrani su i odvojeno opisani (prema različitim tipovima): kod 135 stabala (41,9´>/.) — blizanci, kod 83 stabla (28,80/0) — »obrnuto klijave klice« (biljke koje prvo tjeraju izbojak), a kod 39 stabala (12,l»/o) — debele klice. Ovi abnormaliteti prikazani su u crtežima i opisana je njihova brojnost. Postoji vjerovatnoća da ´genetske razlike između pojedinih stabala prouzrokuju različito brojno pojavljivanje blizanaca. Autor izvještava i o razmatranjima morfologije jednogodišnjih biljaka, te najavljuje također i citološka istraživanja. Mudrich .. — Oblikovanje mlada lačke krošnje kod ariša u ovisnosti od tla i nasljedne osnove (S. 32—41). Kod jednovrsnog potomstva utvrđene su uske ovisnosti između odnosa tla i formiranja krošnje. Ariši su skloni da kod promjene stanišnih uslova proširuju ili sužavaju svoje krošnje. Slične stanišne promjene izazivaju slične reakcije. Različite stanišne promjene mogu imati za posljedicu, kako različite, tako i istovrsne reakcije. Smjerište reakcije, kao i njen intenzitet, osim toga znatno je uplivisan i od nasljedne osnove individue. Kod japanskog ariša prevlađuju široke, kod evropskog uske krošnje. Međutim, postoje brojni prijelazi. Potomstvo japanskog ariša je međusobno dosta slično, za razliku od potomstva evropskog, koje je jako različito. Normalni tip, pod pretpostavljenim optimalnim stanišnim uslovima, određuje, bez svake sumnje, roditeljsko stablo. Hibridi se odnose spram čistih vrsta intermedijarno, — sa srednje širokim krošnjama. Kod njih: oblik krošnje, po dužini i rasporedu grana uplivisan je evropskim, a kut pod kojim izrastaju grane i njihovo pružanje — japanskim arišem. Različita dominanca kod rodi "telja može ovdje imati za posljedicu razna odstupanja. Različite hibridne sorte nisu međusobno jedinstvene. Bartels .. Istraživanja vitaliteta klica konifera u ovisnosti od vremena izklijavanja (»Keimzeitpunkt«) (S. 42 do 45). Autor razmatra rezultate istraživanja ovisnosti vremena isklijavanja u odnosu na vitalitet klica smrče, bora i ariša. Vrijeme isklijavanja nema za prvi razvoj klice nikakovo značenje. Vitalitet je međutim ovisan od vremena isklijavanja utoliko, što u razno vrijeme isklijale sjemenke često pripadaju različitim težinskim grupama, pa se razlika u vitalnosti može dovesti u vezu i sa razlikama u težini sjemenki. Pojedinačno, pokusi su pokazali da kod smrče prvo kliju teže sjemenke, a iz njih se razvijaju klice koje brže rastu, i do odbacivanja ljuske, dostignu veće dužine. Popuštanje vitaliteta (snage izbijanja) nastupa kod klica koje su kasnije izklijale, pošto su manje i sa manjim endospermom,, te stoga jače izložene oštečivanju. Kod bora su često sjemenke koje prve kliju |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 67 <-- 67 --> PDF |
one iz grupe lakših. Zbog toga se prve Tilice razvijaju sporije, nego one koje isklijavaju kasnije. Tu se ne pojavljuje slabljenje u razvitku, jer, dok lagane sjemenke prije isklijavaju, posljednje isklijavaju teže. Svaka grupa klijanja je obdarena istim dijelovima, sa jednim negativnim i jednim pozitivnim faktorom, što se onda odražava u izjednačenom ponašanju u razno vrijeme izklijalih sjemenki bora. Kod ariša izgleda da neobrađeno sjemenje pokazuje uglavnom iste odnose kao i ono kod bora. To se. ne može tvrditi i za sjemenje iz trgovine, jer ovo, svojim mehaničkim oštećenjima (nastalim prilikom trušenja), u većoj mjeri upliviše na vitalnost klica, — više nego što tu dolazi do izražaja težina sjemenki (količina edosperma). Hoffmann D. — Uloga fotoperiodi... kod uzgoja šuraskog drveća (S. 45—47). Nasljednost fotoperiodizma koji se ispoljava u promjeni vrmenskog odsječka u kojem se završava godišnji rast u visinu ukoliko se duljina dana mijenja, kod drvenastog bilja, posebno kod raznih vrsta topola, je sigurno utvrđeno. S time je lotoperiodizmu priznata važnost faktora koji ograničava područje lasprostranjenja jedne vrste i on odlučuje kod razgraničavanje pojedinih provenijenca. Kod izvođenja uzgojnih radova mora se uvažiti ova činjenica. Putem selekcije mogu se pronaći primjerci koji reagiraju netipično i koji mogu postati nove polazne točke za uzgoj. I druge vrste, osim topola reagiraju na promjenu dužine dana. Na osnovu toga pretpostavlja se, da loš uzrast južnofrancuskog bora u područjima sjevernijim od njegovog prirodnog područja rasprostranjenja, treba dovesti u vezu sa ovom reakcijom. Međutim, tu dolaze u obzir, osim duljeg dana i oštrija klima uzgojnog područja, koje opet sve zajedno, dovodi do kršljavog rasta. Tu hipotezu mogu potvrditi samo pokusi. Za ovakve su temeljne pokuse topole, zbog njihovog brzog rasta zahvalan materijal. Autor preporučuje brojne vrste sjeveroameričkog kontinenta sa kojima je i sam izvršio nekoliko pokusa. Ovi pokusi dozvoljavaju pretpostavku da iznos dnevnog produženja, odnosno skraćenja duljine dana, igra znatnu ulogu kod razvoja pojedinih vrsta. Naglo smanjivanje dnevnog dodavanja svijetla (na dan 29. IX.) kod grupe klonova dugog dana, izazvalo je znatna smanjenja priraštavanja ili istovremeno završavanje visinskog rasta. Postepenost povećavanja duljine dana u normalni dan, dovelo je kod sjevernih provenijenca iz Aljaske do završavanja rasta prije dostizavanja maksimalne dnevne dužine. Ovi pokusi još ne daju ogovora na mnoga važna pitanja, ali već današnje poznavanje ovog problema može korisno poslužiti uzgajivačima. Sveska 3. Langner W. Jedan primjer Mendelovih zakona cijepanja kod Aureaformi obične smrče, kao sredstvo za objašnjavanje odnosa oplođavanja u šumi (S. 49—51). Autor je na osnovu istraživanja prostornog položaja u sastojini pojedinih stabala smrče sa svjetlijim iglicama (.....-forme) i genetskog dejstva na njihovom potomstvu, te uz upotrebu sheme Mendelovih zakona cijepanja (za konkretni slučaj prikazanih u jednoj tabeli), utvrdio vjerojatnošću, da se oplođavanje svakog stabla jedne sastojine u bitnome vrši sa neposrednih susjeda. Krahl-Urban J. — Upozorenje na individualne nasljedne osnove kod hrastova i bukava (S. 51—59). Eksperimentalna istraživanja potom stva kod drveća zahtijevaju dugo razdoblje. Zbog toga, pokušao je autor da izvjesna ispitivanja nasljednosti sprovode u prirodi. Istraživanja su vršena u hrastovim i bukovim sastojinama školskog revira Bramwald šumarskog fakulteta u Hann.-Miindenu. Promatranja vršena su na prirodnom podmlatku i pokazala su, da postoji nasljednost ranog i kasnog izbijanja, zatim obrazovanja grana, grančica i krošnje, pa dubokih ili visokih »gaćnjaka«, te također i nasljednost uvijene žice. Članak je islustrovan brojnim fotografijama. Među izvještajima u ovoj svesci časopisa nalaze se i dva interesantna referata: Matthews J. D. — Šumarska gene tika u Engleskoj (S. 59—65). Autor referiše o povoljnim uslovima engleskog šumarstva, koje ono pruža istraživanjima iz područja genetike. Naglašeno je različito ponašanje pojedinih vrsta drveća koje danas uspijeva u Engleskoj (Pinus silvestris, Fraxinus excelsior Fagus silvatica, Quercus robur, Quercus petraea, Betula verrucosa .. pubescens, Acer pseudoplatanus, Castanea sativa i druge domaće vrste, zatim 1..1. europaea, Picea sitchensis, Pseudotsuga douglasii, Pinus contorta, Chamecyparis Lawsoniana, Tsuga heterophjjlla, Thuya plicata; Abies procera i druge strane vrste kao i brojni hibridi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 68 <-- 68 --> PDF |
stvoreni u Engleskoj ili na drugim mjestima). Iza toga autor referiše o historijskom razvoju istraživanja provenijenci i o značajnim radovima sa područja šumarske genetike. Izlaže detaljno program »Sekcije za genetiku« poznate »Šumarske komisije«. U toku je i inventarizacija šuma, pri kojoj se utvrđuju »elitnesjemenske sastojine« i »plus stabla« za sve privredno važnije vrste drveća. Autor opisuje nadalje razmnožavanje i ispitivanje elitnih stabla. Posebna pažnja posvećuje se razmnožavanju reznica i u vezi toga opisani su razni tipovi sanduka za razmnožavanje. Također se referiše o električnom grijanju tla i o upotrebi sintetičkih hormonalnih stimulatora, posebno o prednosti upotrebe sredstva pod nazivom »Verniculite« kao (mediuma) sredine za ožiljavanje rožnica. Na kraju autor izlaže i rezultate istraživanja koja su pokazala da postoji ovisnost između suhih, toplih ljeta i dobre žetve sjemena kod korzikanskog crnog bora i kod bukve. Buchholz E. Noviji sovjetski radoin iz uzgoja, šumskog drveća i šumskogsj^m,enarstva (S. 65—70). Autor referiše o historijatu razvoja istraživanja na području šumarske genetike u SSSR-u, navodeći, da se kao prvi rad sa tog područja smatra . u rd, ijani-je v napis »Organizacija selekcije šumskog bilja« iz 1912.^. godine. Nadalje govori o metodama hibridizacije koje se upotrebljavaju u SSSR-u. To su prema Pravdinu: 1. metoda posrednika; 2. metoda upotrebe mješovitog polena; 3. metoda vegetativnog zbližavanja; 4. metoda izbora vrijednih biljaka na osnovu vanjskih oznaka i 5; metoda mentora. Autor zatim referiše o najvažnijim zadacima šumarske selekcije koji se sastoje među ostalim: u stvaranju novih formi otpornih protiv suše i zaslanjenog tla, u uzgoju brzorastućih i kvalitativno vrijednih vrsta, te u poboljšavanju (usavršavanju) tehnike kultiviranje. Navodi i pojedine rase drveća koje se preporučuju za uzgajanje, među ovima i »ogromnu rasu trepetljike« koju je otkrio i odgojio A. Jablokov, rase Evonimusa sa visokim sadržajem gutaperče, koje je otkrila P. Kuda š ev a. Autor nadalje govori o organizaciji sjemenske službe u šumarstvu i o istraživanjima odnosa geografskog porijekla (provenijence) sjemena na uzrast pojedinih vrsta drveća (klimatske rase ariša, karagana i t. d.). Detaljno referiše o rezultatima selekcije kod pojedinih vrsta drveća: vrba, topola, hrastova, ariša,, brijestova, te o uzgoju orahovih stabala otpornih na mraz. Nije izostavljeno ni detaljno referisanje o vegetativnom razmnožavanju kod šumskog drveća, pri čemu su spomenuti radovi . u r e c k e na pokusima sa stimulatorima, i S e v e- r o V e na pokusima vegetativnog raz množavanja četinjara. Na kraju je dat pregled najnovije sovjetske literature (od 1948 godine do 1952) sa područja šumarske genetike i sjemenarstva koji sadrži 46 brojeva. Svezak 4. Johnsson .. — Razvoj triploid.nihi diploidnih populacija jasika (Populus tremula) za vrijeme m.ladosti (S. 73—77). Autor opisuje devetogodišnji pokus sa triploidnim i diploidnim populacijama jasike koji se sastoji iz 5 triploidnih i 3 diploidne familije. Tabelarno je prikazivana njihova provenijenca (razni lokaliteti u Švedskoj). Triploidne familije iinaju veće visinske i volumne priraste od diploidnih. Tabelarno su također prikazane razlike u uzrastu triploidnih i diploidnih familija što se objašnjava prisustvom individua sa odstupaj ućim brojem hromozoma t. zv. Aneuploida. S e i t z F. W. — O abnormalnim dvospolnim cvjetovima jednog klona roda Populus, sekcija Luce (S. 77 do 90). U nastavku na svoje ranije radove oko istraživanja seksualiteta kod topola, autor izvještava o embriološkim i citološkim istraživanjima dvospolnih cvjetova na klonovima jasike iz Dillingena na Dunavu. Utvrđen je diploidan broj hromosoma. Kod ovog abnormalnog slučaja razvojni proces u gineceju odvija se na isti način kao u normalnom slučaju kod čisto ženskih jasika. Razvoj polena pokazuje nepravilnost u tome, što jedan dio polenovih matičnih stanica aaostaje u razvoju i ne izlazi iz samog stadija profaze. One izgleda nisu sposobne da sprovedu mejozu. U većini stvorenih polenovih matičnih stanica odvija se redukciona dioba normalno. Kod formiranja tetrada nalazimo i ovdje odstupanja. Nastaju pentade i heksade. Važniji od toga je nalaz jedne veće stanice sa dvije i četiri jezgre (zbog čega su možda i velike varijacije u promjeru polema kod dvospolnih cvjetova). Članak je ilustrovan brojnim mikrofotografijama. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Tesdorf .. — Prethodno saopštenje o pokusima ukrštavanju sa araukarijama (S. 90). Autor, u vrlo kratkom saopštenju, izvještava o pokusima ukrštavanje vrsta Araucaria aracana (iVIolina) .. Koch sa A. angustifolia (Bertoloni) O. Ktze. (i A. andustifolia X A. araucana) sa ciljem da se spoje u hibridu kvalitete jedne, koja je bržeg rasta (A. angustifolia) sa kvalitetom druge ,koja ima vrednije drvo (A. araucana). Pokusi su vršeni u Argentini. Sveska 5. . i r o V N. .. — Slika kemizma kod borova podroda Diploxylon (S. 93 — 96) Autor je pojedine vrste borova iz podroda Diploxylon svrstao u jedan sistem na osnovu različitog kemijskog sastava njihovih terpentina. Ovaj sistem u krupnim crtama odgovara taksonomičnom sistemu Shaw-a. U članku se nalazi i tabela u kojoj su uvršteni istraženi borovi i raspoređeni prema kemijskom sastavu terpentina. Ženke U. — Istraživanja o odvijanjumejoze kod zelene duglazije (S. 96 — 102) Prikaz odvijanja mejoze kod vrsta Pseudotsuga taxifolia var. viridis dat je u jednom nizu vrlo uspjelih mikrofotografija pojedinih karakterističnih faza. Ovo su samo prethodna saopštenja o jednom pokusu koji se nastavlja, na osnovu kojeg će se kasnije dati općeniti citološki prikaz zelene duglazije. Schlenker G. — Opažanja o odnosima spolova kod mladih sivih topola i jasika ($.´102 — 104) Utvrđeni su: čisto ženski, pretežno ženski, slabo dvospolni, čisto muški, pretežno muški, slabo dvospolni, te izrazito dvospolni primjerci. Sive topole — križanci nastali od ženske P. tremula i muške P. a 1 b a imali su samo čisto ženske ili pretežno ženske primjerke. Recipročno ukrštane ženske P. a 1 b a i muške P. tremula dale su hibride za pretežno (tri četvrtine) muškim cvjetovima. Robak .. — O saprofitskim i parazit skim rasama uzročnika ariševog raka (Dasyscypha Willkommii (Hart) Rehm.) (S. 104 — 106) Autor ističe da nije vjerovatno postojanje jedne specijalne saprofitske vrste gljive Dasyscypha sa velikim sporama na arišu, ali se rak i gljiva na granama trebaju smatrati u izvjesnoj mjeri (na osnovu fiziološkim i morfoloških oznaka) kao genetski različna, a u u najmanju ruku, kao različite rase. Sveska 6. . r ii n i g E. — O djelovanju heksahlor cikloheksana na mitozu i rast u du žinu u korijenima nekih četinara (S. 113 — 117) Pokusi su pokazali da heksahlorcikloheksan (u čistim izomerama, pomiješanim izomerama i kao tehnički ...) ima slično djelovanje na biljne razvojne organe kao i kolhicin. Autor je vršio i detaljna ispitivanja djelovanja ... na biljni organizam i o tome izvještava u navedenom referatu. Schwanitz F. — O sonatskim po vratnim mutacijama kod jednog us kolisnog primjerka božikovine (Ilex aqifolium L.) (S: 117 — 118) Kratak izvještaj o nalazu i opis jedne himere božikovine sa normalnim, i na pojedinim granicama sa uskim, nebodljikavim listovima, popraćen fotografijama i crtežima. Langner W. — Raspored klonova u sjemenskim plantažama (S. 119—121) Autor izlaže i ilustruje crtežima naj povoljniji raspored klonova na jednoj sjemenskoj plantaži i dokazuje, da je idealno nizanje sa promjenama u redovima najpovoljnije. Na primjeru rasporeda od 10 klonova sa po 10 biljaka iznalazi njihov najbolji položaj u kvadrati čnoj i trokutnoj sadnji (sa i bez proređivanja). Između ova dva načina sadnje praktično ne postoji nikakva razlika, ali je teoretski, trokutna sadnja povoljnija. Osim toga, predlaže put kojim se dolazi do idealne smjene klonova kod njihove brojčane nejednakosti i to dopunjavanjem manjebrojnih nizova klonova primjercima iz klonova veće brojnosti. G . t h e .. — Pokus ukrštavanja između Larix europaea D. C. rase »Schlitz« i Larix leptolepis Gord. (S. 122 — 125) Autor, u nastavku svojih ranijih istraživanja (o kojima je već naprijed referisano) iznosi opažanja vršena kroz dvije vegetacione periode na potomstvu iz ukrštavanja evropskog ariša rase »Schlitz« i japanskog ariša. Od mraza su 100"/o stradali potomci samooplodnih japanskih ariša, potomci japanski X japanski sa 58%; japanski X rasa »Schiltz« sa 12,lVo; rasa »Schlitz« X japanski 67 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 70 <-- 70 --> PDF |
svega .^/., a rasa »Schlitz« X rasa »Schlitz« sa svega 3,5%. Rasa »Schlitz« je u drugoj godini po jačala visinski prirast i smanjila razliku između nje i križanaca. Pokusi sa svrhom da se utvrdi postojanje odnosa između klimatske i fiziološke periodičnosti nisu završena, ali neki rezultati govore dosta jasno, da tu postoji međusobna povezanost. Dr. P. Fukarek UNION INTERNATIONALE DES INSTITUTS DE RECHERCHES FORESTIERES — 11-ieme CONGRES ROME 1953 — FIRENZE 1954, S. 1103. U septembru 1953. održao se 11. kongres Međunarodne unije instituta za šumarska istraživanja. - Ova je institucija osnovana 1890,-a reorganizirana 1929. i 1948. Kongresi Međunarodne unije instituta za šumarska istraživanja održani su 1893 u Austriji, 1896 u Njemačkoj, 1900 u Švicarskoj, 1903 u Austriji, 1906 u Njemačkoj, 1910 u Belgiji, 1929 u Švedskoj, 1932 u Francuskoj, 1936 u Mađarskoj i 1948 u Švicarskoj. Kongres je održan od 22. do 26. septembra 1953. u Rimu. Na kongresu 153 delegata predstavljali su 97 instituta za šumarska istraživanja iz 20 zemalja. Za organizaciju kongresa bio je formiran počasni odbor kongresa na čelu sa ministrom poljoprivrede i šumarstva Italije, organizacioni odbor na čelu sa prof. dr. Aldo Pavari, Firenze, i ured kongresa kome je na čelu bio kao generalni sekretar Alberto Camaiti, šef kabineta ministra poljoprivrede i šumarstva Italije u Rimu. Program kongresa bio je slijedeći: 22. septembra 1953 u 9,00 h sastanak učesnika u zgradi FAO, upis u 10,30 h otvaranje kongresa u prostorijama »Ente Nazionale per la Cellulosa e per la Carta« u 17,30 h 1. Sjednica Međunarodnog savjeta unije. 23. septembra 1953 u 9,00 h sastanak sekcije 11 (ekologija šuma) i sekcije 25 (istraživanje prirasta) u 14,30 h sastanak sekcije 21 (istraživanje staništa) i seksije 31 (šum. ekonomika) 24. septembra 1953 u 9,00 h sastanak sekcije 22 (šum. botanika) i sekcije 32 (istraživanje o radu) u 14,30 h sastanak sekcije 23 (uzgoj šuma) i sekcije 41 (istraživanja fizičko- tehničkih karakteristika proizvoda šuma) 25. septembra 1953 u 9,00 h sastanak sekcije 24 (zaštita šuma) i skupni sastanak sekcije 31, 32 i 41 (grupa II) u 14,30 h skupni sastanak sekcije 11, 21, 22, 23 i 24 (grupa I) u 16,30 h skupni sastanak grupe I i II (bibliografija) 26. septembra 1953 u 9,00 h 2 sjednica Međunarodnog savjeta unije u 10,30 h sastanak svih učesnika kongresa u »Palazzo della Civilta« i zajednički posjet međunarodne poljoprivredne izložbe u 11,30 h plenarni sastanak u »Palazzo dei Congressi« i završetak službenog dijela kongresa. U vremenu od 27 septembra do 4 oktobra 1954 održana je naučna ekskurzija učesnika kongresa po Siciliji. Na svečanom otvorenju kongresa učesnike su pozdravili R. Branzi, predsjednika »Ente Nazionale per la Cellulosa e per la Carta, Rim L. Gui, drž. podsekretar za poljoprivredu i šumarstvo Italije, .. Leloup, predstavnik gen. direktora FAO, .. Burger, predsjednik Unije. Na 1. sjednici Međunarodnog savjeta Unije raspravljen je izvještaj o radu Unije za period 1. januara 1949 do 22. septembra 1953. i doneseni zaključci o izvještaju, organizaciji, poslovanju i članstvu Unije. Zaključeno je da se slijedeći kongres Unije održi u Engleskoj. Zaključeno je da se bivši predsjednici Unije prof. Ph. Guinier (Pariš), prof. G. Roth (Sopron) i prof. E. Loennroth (Helsinki) izaberu za počasne članove unije. Na sastanku sekcija održani su referati i diskusija. U sekciji U Opći uplivi šume (predsjednik .. G. Champion ..ford) održani su slijedeći referati: 1. Bernard, E. A. L´evapotranspiration annuelle de la foret eguatoriale congolaise et son influence sur la pluviosite 2. Champion, .. C. Forest Influences 3. Gerard, Ph. Une annee d´observations microclimatigues en foret secondaire aux Ueles 4. Heske, Franz Moglichkeiten und Notwendigkeiten forstlicher Diirrebekampfung in Kleinasien 5. Madoux, E. Notes sur les vartiations de quelques facteurs microclimatiques en foret dense eguatoriale 6. Marschall, Colin Water, the Limiting^ Resource , 7.´» Ndgeli, W. Die Windbremsung dui´Cli einen grosseren Waldkomplex |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 71 <-- 71 --> PDF |
8. Soegaard, Bent Outline of Shelter Belt Tests in Denmark 9. van der Linde, R. J. Some aspects of the problem of shelter in cultivated ....^ .. Wilm, .. C. Research Problems in Forest and Range Influences in the United States U sekciji 21 Istraživanje staništa (predjsednik A. de Philippis, Firenze) održani su slijedeći referati: 1. Broivn, J. .. Soil profile characters and natural vegetation as guides to the choice of species for wasteland afforestation 2. Duchaufour, Ph. Modifications apportees au sol par le reboisement a l´aide d´especes etrangeres a la station 3. Etter, .. La description de la station, principes et application 4. Galoux, A. Les essences forestieres et l´evolution secondaire des sols 5. Hartman, Franz Standortskartierung und Standortsbonitierung nach forstokologischen Standortstypen 6. Jacamon, .. Les donnees climatologiques dans les recherches forestieres 7. Karschon, R. Recherches sur la chlorose le rEucalyptus 8. Magini, E. Preliminary observations on the types of Beechwood 9. Maquori, A. and ......., S. Soil structure stability of some Sila soils in relation to different forest plants 10. Pavari, A., Bagnaresi, U., Cecconi, C. A., Florenzano, G. Recherches sur l´influence de Abies alba et Pseudotsuga Douglasii sur les proprietes du sol forestier 11. van Goor, C. P. Fruchtbarkeitsverlust durch tiefen und massig tiefen Vollumbruch der sandigen braunen Waldb6den 12. van Goor, C. P. Der »Antagonismus « zwischen N and P bei der Japanischen Larche U sekciji 22 Šum. botanika (predsjednik C. Syrach-Larsen, Horsholm) održani su ovi referati: 1. Bouwarel, P. L´epicea dans le Jura francais 2. Edwards, .. V. Scottish Studies of the provenance of European Larch 3. Fischer, F. Ergebnisse eines Versuches iiber die Vererbbarkeit der Wuchsform bei Larche, mit einem Beitrag zur Methodik der Erfassung von Formmerkmalen 4. Galoux, A. Essais d´eucalyptus au Katanga et en Belgigue 5. Grehn, J. Samenentwicklung und Jugendwachstum bei Kreuzungen in der Sektion Populus Leuce 6. Langner, W. Beitrag zur Losung des Problems der Befruchtungsverhaltnisse im Wald mittels einer Mendelspaltung 7. Larsen, C. Syrach. Provenance testing and forest tree breeding 8. Marguardt, .. Die Entwicklung einer Methode zur ziichterischen Bearbeitung von Standorteigenschaften bei der Pappel 9. Mergen, F. Selection and breeding of slash and langleaf pine at Lake City, Florida 10. Metro, A. Experimentation concernant l´emploi des eucalyptus dans les reboisements marocains 11. ....., .. Der Bastard Pinus strobus X excelsa. 12. Schmidt, W. Anbauversuche mit Eukalyptusarten 13. Schmucker, Th. Uber Saeulenfichten 14. Schmerdtfeger, F. Beobachtungen iiber die Pinus-Arten von Guatemala 15. Simak, .. and Gustafson, A. X-ray photography and sensitivity in forest tree species 16. Susmel, L. Polymorphisme de l´epicea dans le Cadore oriental 17. Veen, .. Report on the test areas of the International Provenance Tests U sekciji 23 Uzgoj šuma (predsjednik .. Leibundgut, Ziirich) održani su referati: 1. Ayral, P. Sur le calcul volume, total et par categories de produits, des peuplements restant sur pied dans les places d´essais au passage des eclaircies 2. Bauer, .. Der Einfluss friihzeitiger und starker Durchforstungseingriffe auf Wachstumsgang und Leistung der Waldbestande 3. Becking, J. .. Einige Gesichtspunkte fiir die Durchfiihrung von vergleichenden Durchf orstungsversuchen in gleichaltrigen Bestanden 4. Hummel, F. C. The definition of thinning treatments 5. Ilvessalo, Y. Performance of thinning experiments in Finland 6. Jeffers, J. N. R. Statistical Methods in Forest Research 7. Kostler, J. N. von, Dickungsanalyse als Voraussetzung der Untersuchung 8. Krishnaswamy, V. S. Thinnign research in India 9. Leibundgut, .. Wesentliche Gesichtspunkte fiir die Durchfiihrung von Durchf orstungsversuchen 10. Marion, J. Definition des eclaircies et problemes a etudier lors de leur |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 72 <-- 72 --> PDF |
execution dans les suberaies marocaines de l´etage semi-aride 11. Olberg, A. Uber die Kennzeichnung der Durchforstungsweise 12. van Miegroet, .. L´appreciation de la qualite des fourres et des groupes de regeneration 13. van Soest, J. Zur Frage des Durchforstungsversuches U sekciji 24. Zaštita šuma (predsjednik .. von Flotten, Wageningen) održani su referati: 1. Biraghi, A. Possible active resistance to Endothia parasitica in Castanea sativa 2. Butovitsch, V. Die Einwirkung der Lauterungszeit auf die Vermehrung des Grossen Waldgartners, Blastophagus piniperda 3. Francke-Grosmann, .. Uber Wurzel- und Stockflaule der Sitkafichte auf norddeutschen Standorten 4. Gohrn, V., Beier Peter-Sen, .., and Henrik-Sen, .. A. Dendroctonus micans Angriffe und ihr Verhaltnis zum Durchforstungsgrad, Bekampfungsversuche 5. Henriksen, .. A. Fomes annosus attack in relation to grade of thinning 6. Klomp, .. The role of Trichogramma evanescens in the natural control of pine wood moths in the Netherlands 7. Merker, E. Die Ausnutzung von Lokstoffen und Nahrstoffen in den Rinden von Coniferen durch Schadlinge 8. Merker, E. Die biologische Unterdriickung von ´VValdschadlingen 9. Neumark, S. The possibility of the control of biotic agents´ attacking felled Eucalyptus rostrata by the application of a modified Boucherie process 10. Peace, .. R. The testing of poplars for their reaction to disease 11. Rennerfelt, E. Biologische Untersuchungen iiber den Kieferndreher ..lampsora pinitorqua 12. Schioerdtfeger-F. Der Einfluss der Umweltbedingungen auf Entstehung und Verlauf der Borkenkaferepidemie 1943-.50 in Westdeutschland 13. Schtoerdtjeger, F. Voraussetzungen fiir die Infektion von Fichten durch Ips typographus 14. Schwerdtfeger, F. Chemische ..kampfung der Engerlinge 15. van Vloten, .. Summary for discussion of Forest Protection 16. Vite, J, P. Die artbedingte Resistenz verschiedener Larchen gegen Taeniothrips laricivorus 17. Voute, A. D. The development of Forest Entomological Research U sekciji 25 Iskorišćavanja prirasta i uređivanja šuma (predsjednik Y. IIvessalo, Helsinki) održani su referati: 1. Badoux, E. Quelques remarques concernant Timportance des pertes dues a l´elimination naturelle en forets 2. Burns, P. Y. Growth and yield of oak stands in the central U. S. A. 3. Chinte, F. O. Methods used in the Philippines ´ 4. Duff, G. Study of natural mortality in Nev/ Zealand 5. Echeverria, F. I. Production nor- male actuelle des forets espagnoles d´essences a croissance rapide 6. Eklund, .. Der Fofstlichen Versuchsanstalt Schwedens angewaldte ..thoden der Zuwachsermittlung 7. Etter, .. Schweizerische Bemerkungen zu den besprochenen Problemen 8. Ferguson, J. .. A. Considerations on the computation of diameter growth by Diameter Glasses from Stands ..bles 9. Ferguson, J. .. A. Probleme and Studies of Growth and Yield by the Indonesian Forest Research Institute 10. Harrison, J. D. .. Summary of Growth and Yield Studies in Canada 11. Henriksen, .. A. Die forstliche Versuchsanstalt in Danemark 12. Huet, .. Methode de cubage employee a la Station de Recherches a Groenendaal 13. Hummel, F. C, Brett, I. A simple method of estimating volume increment in stands of young conifers 14. Ilvessalo, Y. Growth and Yeld and Forest Management 15. Ilvessalo, Y. Some figures on the relationship between present and possible growth in Finnish forests 16. Ilvessalo, Y. Mortality from natural causes in Finnish forests 17. Ilvessalo, Y. Some efforts at the rapid determination of growth in Finnish forests 18. Loetsch, v. F. Die Bedeutung des Merkmals »Kronengiiteklasse« bei Holzvorrats- und Zuwachsinventuren 19. Ndslund, .. Ziele und Methoden der forstlichen Ertragforschung 20. Petrini, S. Zuwachsberechungen fiir Einrichtungszwecke 21. Ranganathan, C. R. Methods used in India 22. Reginster, P. La productivite stati onnelle des variantes du Fagetum en Belgique 23. Schaeffer, L. Determination rapide de l´accroissement |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 73 <-- 73 --> PDF |
24. Setten, G. G. .. A Summary description of Increment Sample Plot ..thods in Malaya 25. Smith, J. .. G. Study of Growth and Tield in British Columbia 26. van Soest, J. Einheit in der Ertragskunde 27. Weck, J. Verhaltnis zwischen dem gegenwartigen, dem normalen und dem durch regelmassige Forstwirtschaft erreichbaren Zuwachs und Ertrag in Deutschland 28. Weck, J, Schnellverfahren zur Ermittlung von Holzvorrat und Zuwachs in Einzelbestande der gemassigten Zone U sekciji 31. Šum. ekonomika (predsjednik L. Schaeffer, Nancy) održani su referati: 1. Abetz, .. Betriebswirtschaftliche Zusammenhange zwischen Land- und Forstwirtschaft innerhalb bauerlicher Betriebe 2. Hagfors, .. E. A. Scientific principles as applied to Scandinavian farm forests 3. Hermansen, .. Dynamics of the calculation of rotation 4. MacGregor, J. J. Forestry Economics 5. Smith, R. C. Valuation of standing timber in the USA 6. Speer, J. Merkle, R. Die Bewertung von Forstbetrieben in Deutschland U sekciji 32. Rad u šumi (predsjednik .. Sundberg, Experimentalfaltet) održani su referati: 1. Aro, P. Vorschlag zur Vereinheitlichung der Zeitverteilung in den forstlichen Zeitstudien 2. Gldser, .. Beitrage zur Korperlichen Beanspruchung bei der Waldarbeit, insbesondere bei Einschlagsarbelten am Steilhang 3. Hilf, .. .. Begriffe, Masse und Methođen der Leistungsuntersuchungen im Hauungsbetrieb 4. Hilf, .. .., Kaminsky, G. Aufgaben, Methođen, Grenzen und Bedeutung arbeitsphysiologischer Untersuchungen in der Forstarbeit 5. Hilscher, A. Notwendigkeit und Zweck einer Normalleistungstafel ihr Zustandekommen in Oesterreich 6. Karvonen, .. J. Physiological research in lumberjacks´ working competitions 7. Koroleff, A. Research to increase logging efficiency 8. ........, O. Pratical application of the results of time studies in logging 9. Mattsson Mom, L. The fundamental backround of the Swedish Job Study Technigue in forestry 10. Mattsson Mom, L. Some basic definitions regarding work and time moments in Job Study Technique 11. Mattsson Mom, L. Schematic synopsis of the essential time groups in Job Studies concerning forestry 12. Putkisto, .. On t he study of Team Work 13. Samset, .. Some results of cutting studies in Norwegian spruce forests 14. Zehetmayer, J. W. L. Experiments in the economics of Brashing U sekciji 41 Istraživanja fizičko-mehaničkih svojstava i upotrebe šum. pro-, izvoda (predsjednik J. Campredon, Pariš), održani su referati: 1. Kollman, F. tJber die physikalische und technologische-Bedeutung der Kernstoffe des Holzes 2. Mayer-Wegelin, .. Jahringbreite und Holzgiite in Abhangigkeit von dem verschiedenartigen Aufbau des Holzgewebes innerhalb der Jahrringe 3. Palazzo, F. .. La sciure de bois dans l´industrie des textiles artificiels et des matieres plastique 4. Susmel, L. Le poids specifique du bois d´Ecalyptus camaldulensis par rapport a quelques facteurs relatifs a l´individu et au milieu 5. Venet, J. Relations existant entre la qualite du bois et la largeur des accroissements annuels Održano je ukupno 122 referata. U pregledu iznesen je po zemljama broj delegata, broj referata i broj autora: Broj Broj Broj Zemlja delegata referata autora Argentina Austrija Belgija Bei. Kongo Danska 1 7 6 0 3 0 2 5 3 6 0 2 5 3 9 Filipini Finska 0 5 1 10 1 10 Francuska 9 6 6 Indija Indonezija Italija Izrael 0 0 12 1 2 2 7 2 2 2 11 2 Japan Jugoslavija Mala ja Kanada 2 10 0 0 0 0 2 3 0 0 2 3 Kenija Maroko 1 2 0 2 0 2 Nizozemska 9 10 10 Norveška 5 1 1 N. Zeland 0 1 1 Njemačka Španjolska 36 0 28 1 29 1 71 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Broj Broj Broj Zemlja delegata referata autora Švedska 11 9 10 Švicarska 6 6 6 Turska USA 1 4 4 Vel. Britanija 7 9 10 UKUPNO: 140 122 132 ... 13 — — SVEUKUPNO 153 122 132 Na drugoj sjednici Međunarodnog savjeta izabran je za predsjednika Unije Prof. dr. Aldo Pavari (Italija), a za podpredsjednika dr. .. van Floten (Nizozemska). U stalni komitet izabrani su: C. F. Korstian (USA), .. Kreutzinger (Poljska), J. Macdonald (Vel., Britanija), A. Oudin (Francuska), C. R. Ranganathan (Indija) i L. A. Tortorelli (Argentina). Za predsjednika sekcija izabrani sekcija 01 — E. Saari (Finska) 11—.. G. Champion (Vel. Brit.) 21—A. de Philippis (Italija) „ 22 — C. Syrach Larsen (Danska) „ 23 — .. Leibundgut (Švicarska) „ 24 — A. van Floten (Nizozemska) ,, 25 — Y. Ilvessalo (Finska) „ 31 — J. Speer´ (Njemačka) 32 —.. Sundberg (Švedska) „ 41 — J. Campredon (Francuska) F. N. R. Jugoslavija na ovom kongresu predstavljali su: prof. ing. F. Alikalfić, prof. ing. .. Begović, prof. ing. V. ..tić i direktor ing. J. Sučić iz Sarajeva, prof. ing. .. Bunuševac, ing. Lj. Marković i ing. Novak Mihajlović iz Beograda prof. ing. .. Em i direktor ing. .. Ničota iz Skoplja te direktor ing. .. Brinar iz Ljubljane. Član je Međunarodnog savjeta Unije ing. Lj. Marković. U jedan odbor sekcije 23 izabran je prof. ing. .. Bunuševac, taj odbor imade zadatak da izradi predlog metodike istraživačkog rada. Nakon završenog rada kongresa grupa od 85 delegata bila je od 27. IX. do 4. X. 1953. na studijskom putovanju po Siciliji. Za to vrijeme posjetili su u Palermu »Centro SDerimentale per l´Industria della Cellulosa«, della Carta e delle Fibre Tessili« (direktor prof. F. C. Palazzo) gdje se prerađuju razni poljoprivredni i pilanski otpaci, područje pošumljavanja u S. Martino alle Scale i botanički vrt u Palermu, objekte pošumljavanja na Monte Pellegrino i šumski rasadnik u blizini Palerma, područja erozije u Enna, kulture eukaliptusa u Piazza Armerina, Aidone, Catania i ..ormine, pošumljavanje živog pijeska (dina) na obali kod Mascali, pošumljavanje na Pelovitanskom gorju i pregledali Etnu. Na kraju studijslčog putovanja održano je savjetovanje. I Horvat V/ittich W., Die Melioration streugenutzer Boden. (Melioracija tala s kojih je odnašan listinac). Forstwissenschaftliches Centralblatt 73 Jahrg. Heft 7/8-1954 str. 211-232. Poznato je ,da se odnošenje listinca — napose ako se vrši dulje vremena — može vrlo nepovoljno odraziti na svojstvima tla i na prirastu šumskih kultura. Isprva je smanjenje prirasta razmjerno maleno, a često tek nakon dulje vremena postaje znatno. Na pokusnim plohama bivšeg pruskog šumarskog instituta uz svakogodišnje intenzivno ste- Ijarenje smanjen je prirast u prvim decenijama prosječno za jednu trećinu. Poiedina tla reagirala su različito, već prema količini i svojstvima humusa. Dugotrajnim odnošenjem listinca iscrpu se i najplodnija tla. Kao što se humus gubi polagano, a produktivna sposobnost tla uslijed odnošenja listinca smanjuje postepeno, tako se nakon prestanka steljarenja stara produktivna sposobnost vraća tek vrlo sporo ukoliko se ne poduzmu posebne melioracione mjere. Na staništima Lausitza, gdje nisu poduzimane nikakove melioracione mjere, konstatirao je autor, da ni 80 godina nakon prestanka steljarenja nije nastupilo bitno poboljšanje tla (izuzev što se nakupila naslaga vrlo nepovoljnog surovog humusa) i da je prirast ostao još daleko ispod normalnog. Na osnovu ranijih istraživanja o utjecaju steljarenja na tlo autor je došao do zaključka, da uklanjanje stelje izaziva doduše vrlo kompleksne promjene u tlu, ali da se najkritičnije promjene tiču dušika. Uslijed odnošenja listinca iščezava naime iz tla biljkama pristupni dušik. Autor analizira rezultate melioracije i stanje melioriranih ploha na području šumarija Pfreimd, Etzenricht i Schnabelwaid (Oberpfalz) na kojima se tlo pokušalo meliorirati uzgojem leguminoza. Uspješan uzgoj leguminoza, napose lupine, doveo je na tim plohama do znatno povećane produkcije pristupnog dušika, kao i do naglog povećanja prirasta drvne mase. Istovremeno došlo je ne samo do nove tvorbe humusnih tvari. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 75 <-- 75 --> PDF |
već i do restitucije preostalog humusa. U novo proizvedenim dušikovim spojevima zastupljen je pokretniji a-aminodušik (koji je kod odnošenja listinca prvi nestajao) više nego stabilni, biljkama teško pristupačni, heterociklični vezani dušik. Dakako, kako i sam autor ističe, ne radi se tu samo o poboljšanju prehrane dušikom već o kompleksnom djelovanju leguminoza na tlo; prostirka leguminoza bogata bjelančevinama ne poboljšava samo opskrbu dušikom, već također potiče življu biološku aktivnost tla, a time povoljno utječe i na prozraku, propusnost, kemijska svojstva tla i dr. Povoljno djelovanje višegodišnjeg uzgoja leguminoza trajalo je i nakon njihova nestanka iza sklapanja sastojine. Ing. Z. Gračanin Jacks G. V., Multilingual Vocabulary of soil science. (Mnogojezični pedološki rječnik). Str. VII + 439. Cijena 4,00 % ili 20s. Food and Agriculture Organisation of the United Nations. Rome 1954. Prevođenje pedoloških termina iz jednog jezika u drugi zadaje često poteškoće i pedolozima, a još više ostalim stručnjacima, koji s tim terminima dolaze u dodir, kad nastoje prenesti u svoju zemlju iskustva stranih šumara, poljoprivrednika, agrikulturnih tehničara i dr. Stoga će svi oni pozdraviti izlaženje ovog — ma da po broju obrađenih termina — skromnog rječnika. Nastavljajući rad, koji je započeo .. Green 1949. g., G. V. Jakcs je redigirao ovaj rječnik uz suradnju većeg broja stručnjaka iz različitih zemalja. Termini su u rječniku poredani u grupe po ovoj shemi: A Fizika, općenito; . Textura i struktura; C Voda tla; D Kemija; E Organska tvar; humus; F Biologija, ekologija; G Obrada, gnojenje, plodnost; . Oblikovanje tla, morfologija; I Značajke orofila, horizonti; J Geologija, relijef, klima; . Minerologija ,glineni minerali; L Sistematika tla, općenito; . Organska i tresetna tla; N Podzolasta tla; O Oglejena i livadna tla; P Aridna i semiaridna tla; Q Slana i alkalijska tla, R Tropska i suptropska tla; S Intrazonalna i azonalna tla; . ..rasiranje, pregrađivanje branom, drenaže; U Natapanje; V Erozija. Svaki termin obrađen je na jednoj cijeloj stranici i to u osam jezika: engleski, francuski, njemački, španjolski. portugalski, talijanski, nizozemski i švedski. Uz svaki termin donijeta je i definicija na svakom od tih jezika. U tim definicijama došla su do izražaja razlike u shvaćanjima pojedinih skupina stručnjaka, tako da te definicije nisu u svim jizicima jednake, čak ni za tako osnovne pojmove kao što je tlo, humus, zonalno tlo, podzol, surovi humus i dr. One su što više nerijetko i po smislu bitno različite pa i suprotne. Tako su na primjer za humus donijete samo u engleskom dvije različite definicije, od kojih je svaka bitno različita od definicija na njemačkom. Podjeli u grupe moglo bi se štošta prigovoriti. Tako na pr. nije jasno zašto su smeđa tla (Braunerde) uvrštena u podzolasta tla. Rječnik je obuhvatio razmjerno mali dio pedološke terminologije, no nadajmo se ,da će i ovako poslužiti kao baza za raščišćavanje mnogih važnih pojmova, te da će iduće izdanje sadržavati manje kontradikcija. Usprkos navedenih nedostataka rječnik će bez sumnje pridonijeti boljem razumijevanju stručnjaka raznih zemalja. Ing. Zlatko Gračanin Kersting F.: POKUSI SA TAMANJENJEM KOROVA U ŠUMSKIM RASADNICIMA (Versuche iiber die Unkrautbekampfung in FoTstbaumschule). Nachrichtenblatt des deutschen Planzenschutzdienstes. J. 3., .. 5., Stuttgart, 1951 (str. 65-.9). Pljevljenje korova u šumskim rasadnicima je prilično skup, a često i štetan posao. Tako na pr. troškovi pljevljenja korova za njemačke prilike (rasadnik Sauerland, 500 m nadmorske visćne Zap. Njemačke) iznose 500 DM godišnje. Čupajući korove s dubokim korijenjem ili rizomima postoji opasnost, da se iščupa i kultura. Zbog izneseniih razloga u naučnoj i slručno|_ štampi se objavljuju brojnd radovi o suzbijanju korova u šumskim rasadnicama herbicidima. Jedan je takav rad i dr. F.. Kersting a (Pflanzenschutzamt, Miinster). On je postigao zadovoljavajuće rezultate tretirajući korove rastopinama u šumskom rasadniku u Sauerlandu s Obc. emulzijom {1<9-I2´´i´a, lO.OOO litara po Iha) I DNC preparatom (0,5%, lO.OOO litara po Iha). Naročito je povoljan rezultat postignut s DNC-sredstvom. Herbicid 2,4-D iz ekonomskih razloga nije upotrebljiv. 73 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Komparirajući troškove pljevljenja u rata izuzevši 2,4-D preparata, koji je nešumskom rasadniku i troškove, koji . se rentabilan. Tretirajući korove navedenim odnose na upotrebu Obc emulzije i DNC-preparatima u šumskom rasadniku, potipreparata u borbi proiiv korova, -rezultat snuli su se isti u toku vegetacione periode. ispada u korist upotrebe kemij:sfeih prepaDr. J. Kovačevi ć STRANI STRUČNI ČASOPISI Schweizerische Zeitschrift fiir Forstwesen Br. 2/3 — 1955. Kirhbersška zaštita od usova. Autori: ... Oechslin i Karl Oechslin donose nov način obrane od lavina u predjelu ogoljenom dugogodišnjom pašom. Područje se nalazi ravno na jug od Ziiricha pod St. Gotthardom, okruženo visokim planinama preko ..... m. Autori zastupaju mišljenje da je svrha svih zaštitnih naprava da zakoče sniježne mase, a ne da ih ustavljaju kad su već pokrenute i u snažnom zamahu. Radi toga izveli su tipove štitova od željezničkih pragova i poduprli ih šinama. Ove će se godine vjerojatno taj važan posao završiti, a pošumljavanje terena bit će uglavnom obavljeno tokom slijedećih 10 godina. Za Švicarsku to nije sporedna briga, jer su baš te lavine ugrožavale važan željeznički saobraćaj iz Italije preko St. Gottharda u Ziirich. Iskustva kod planiranja i gradnje šumskih putova mehaničkim sredstvima. Prof. ing. dr. Franz . a f n e r — Wien. U radnji su prikazana iskustva postignuta u Austriji kod izgradnje šumskih putova. Od W48 izvedeno je 4i.0´00 km- putova kroz šume i na teškim terenima. Ljudskom radnom snagom ne bi se provela ni desetina toga. Donesene su slike gusjeničara u radu i navedene sve korisne strane, a i mane njihove. Riješena i neriješena pitanja dotura i transporta drveta. .. S t e i n 1 i n — Ziirich. Ni na jednom području nije se u posljednjih 15 godina šumarska tehnika tako naglo razvila kao kod privlačenja i transporta drveta. Pa ipak redovno odlučuju ekonomski, a ne tehnički obziri o tom, da li će se i kako će se obavljati transport, ma da u Švicarskoj nema tehnički nerješivog transportnog problema. Autor analizira transport u nizinama i izvoženje u visokim brdima, pa dolazi do zaključka, da je konjska radna snaga u nizinama potrebnija i ekonomičnija nego u visokim planinama, gdje je motor nezamjenljiv. Iznošenje ogreva je još uvijek neriješen problem, a tako i eksploatacija u teško dostupnim planinskim šumama, u kojima su svi radovi skuplji a prirast manji. S t e i n 1 i n smatra da je bolje izvlačiti čitavo stablo s granama, naročito kod crnogoričnog drveća, jer brojne grane stvore elastičan jastuk i svaka preuzima samo jedan dio ukupnog tereta i time oslabi ´-iačenje podmlatka. Autor je stručnjak za transport drva i napisao je o tom problemu niz rasprava u švicarskim stručnim listovima. Spuštanje (klizanje) drveta. G. von Kaufmann, — Unzen. Pored raznolikih navedenih naprava koje služe izvlačenju drveta iz planinskih šuma, veli autor, ipak će se znatan dio- trupaca i dalje otpremati klizanjem na manje udaljenosti, jer je to jeftin način, ali i za njega treba stručnjaka. Sam.o u gomjobavarskim Alpama utroši se godišnje 1,5 milion radnih sati na klizanje drveta, pa se prema tome ne može reći da je to beznačajan rad koga je tehnika već davno premašila i zabacila. Ali za racionalno provođenje tog posla potreban je kadar pomno uvježbanih radnika, a to nije lako postići. Prvo je pravilo, da radnik odredi put klizine koji ne mora ići najvećom strminom i umjerenu brzinu kretanja trupaca. Način izgradnje klizina na raznovrsnim terenima prikazuje u šematskim crtežima. Posao "ovisi i o vremenskim prilikama, a naročito o debljini i vrsti snijega, pa su i 0 tom data uputstva za praksu. Pisac konačno upozoruje na činjenice, da o praksi klizanja drveta nema gotovo ništa u literaturi (osim izgradnje rJža). Jedino je vrijedno i korisno djelo Švicara W. Schmittera: ´VValdarbeit und Waldarbeiter im Pratigan, koje će svaki stručnjak s veseljem pročitati. Neka gledišta o savremenom i budućem šumskom gospodarenju u Škotskoj. Walder W. Jeffrey , Edimbourg (Ziirich). Uslijed duge periode eksploatacije i haračenja, škotskoim je šumarstvu glavni zadatak — pošumljavanje. Službena politika traži prije svega da se stvori strateška rezerva drveta time, da se iskoristi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 77 <-- 77 --> PDF |
prirast ovo malo šuma, koje još postoje, a onda da se pošume što prije ogoljele površine. Budući da se pri tome ne vodi računa ni o kvalitetu drveta ni o strukturi budućih šuma, ne može se smatrati solidnim putom sa šumarskog gledišta. Država je zaradila na golim sječama, pa je sada dužna i da ponovo uspostavi prijašnje stanje. Treba primijeniti metodu, koja odgovara prirodnom karakteru vrsti drva, koja dopušta razvitak pošumljenih površina do potpune zrelosti i sa obrastom koji odgovara prirodnom karakteru vrsti drva. Primjena bi Faustmannove formule dovela do loših rezultata, pa i do katastrofe. Važan je u škotskim Sumama i problem odnosa četinjača spram listača, Po šumJjavanje se vrši samo cmogoričnim, napose američkim vrstama. Razlozi su: brzi rast četinjača i oskudan izbor domaćih listača (u škotskim je brdima samo hrast, breza i ........). Naravno da je tako šematsko pošumljavanje š monokulturama ugroženo kallamitetima gljivainsekata. Intezdvno uzgajanje šuma zahtijeva raizlikovanje sastojina iz onih vrsta koje podnose zasjenu i lOnih koje traže svijetlo. Prve. trebaju da ise vremenom pretvore u prebime šume. Autor tvrdi, da sve veći broj škotskih šumara traži rješenje i izlaz iz današnjih teškoća oslanjajući se na moderne metode i naprednu tehniku, koja se primjenjuje na ... u Švicarskoj. Đ. .. ŠUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NK Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo; Zagreb, Mažuranićev trg br. 11, telefon 36-473 — Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.—, za nečlanove Din 840.—, za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 200.—, za ustanove Din 1.200.—. Pojedini brojevi: za članove studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 50.—, za nečlanove Din 70.—, za ustanove Din 100.^—. Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. — Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 78 <-- 78 --> PDF |
SAVEZ ŠUMARSKIH DRUŠTAVA FNRJ Povodom desetgodišnjice razvitka šumske privrede Jugoslavije izdaje jubilarnu publikaciju DESET GODINA ŠUMARSTVA JUGOSLAVIJE SA SLEDECIM SADRŽAJEM Prirodni i ekonomski uslovi FNRJ Šumski fond FNRJ 3. Gajenje šuma u FNRJ 4. Uređenje šuma 5. Eksploatacija šuma 6. Drvna industrija .f[ 7. Izvoz drvnih proizvoda 8. Privredni bilans 9. Organizacija upravljanja i zakonodavstvo 10. Kadrovi i školstvo 11. Naučno istraživački rad 12. Društveni život 13. Problem krša 14. Topole 15. Problem erozije 16. Lov 17. Planinski pašnjaci 18. Nacionalni parkovi Na izradi ove publikacije sarađivaće naši najbolji stručnjaci iz svih republika. Pretplata za preduzeća i ustanove iznosi 2.000 din., a za članove društva 500 dinara. Pretplatu prima Savez šumarskih društava FNRJ, Kneza Miloša 7/III. Tek. rač. 1031-T-671 kod Narodne Banke Beograd |