DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Broj Broj Broj Zemlja delegata referata autora Švedska 11 9 10 Švicarska 6 6 6 Turska USA 1 4 4 Vel. Britanija 7 9 10 UKUPNO: 140 122 132 ... 13 — — SVEUKUPNO 153 122 132 Na drugoj sjednici Međunarodnog savjeta izabran je za predsjednika Unije Prof. dr. Aldo Pavari (Italija), a za podpredsjednika dr. .. van Floten (Nizozemska). U stalni komitet izabrani su: C. F. Korstian (USA), .. Kreutzinger (Poljska), J. Macdonald (Vel., Britanija), A. Oudin (Francuska), C. R. Ranganathan (Indija) i L. A. Tortorelli (Argentina). Za predsjednika sekcija izabrani sekcija 01 — E. Saari (Finska) 11—.. G. Champion (Vel. Brit.) 21—A. de Philippis (Italija) „ 22 — C. Syrach Larsen (Danska) „ 23 — .. Leibundgut (Švicarska) „ 24 — A. van Floten (Nizozemska) ,, 25 — Y. Ilvessalo (Finska) „ 31 — J. Speer´ (Njemačka) 32 —.. Sundberg (Švedska) „ 41 — J. Campredon (Francuska) F. N. R. Jugoslavija na ovom kongresu predstavljali su: prof. ing. F. Alikalfić, prof. ing. .. Begović, prof. ing. V. ..tić i direktor ing. J. Sučić iz Sarajeva, prof. ing. .. Bunuševac, ing. Lj. Marković i ing. Novak Mihajlović iz Beograda prof. ing. .. Em i direktor ing. .. Ničota iz Skoplja te direktor ing. .. Brinar iz Ljubljane. Član je Međunarodnog savjeta Unije ing. Lj. Marković. U jedan odbor sekcije 23 izabran je prof. ing. .. Bunuševac, taj odbor imade zadatak da izradi predlog metodike istraživačkog rada. Nakon završenog rada kongresa grupa od 85 delegata bila je od 27. IX. do 4. X. 1953. na studijskom putovanju po Siciliji. Za to vrijeme posjetili su u Palermu »Centro SDerimentale per l´Industria della Cellulosa«, della Carta e delle Fibre Tessili« (direktor prof. F. C. Palazzo) gdje se prerađuju razni poljoprivredni i pilanski otpaci, područje pošumljavanja u S. Martino alle Scale i botanički vrt u Palermu, objekte pošumljavanja na Monte Pellegrino i šumski rasadnik u blizini Palerma, područja erozije u Enna, kulture eukaliptusa u Piazza Armerina, Aidone, Catania i ..ormine, pošumljavanje živog pijeska (dina) na obali kod Mascali, pošumljavanje na Pelovitanskom gorju i pregledali Etnu. Na kraju studijslčog putovanja održano je savjetovanje. I Horvat V/ittich W., Die Melioration streugenutzer Boden. (Melioracija tala s kojih je odnašan listinac). Forstwissenschaftliches Centralblatt 73 Jahrg. Heft 7/8-1954 str. 211-232. Poznato je ,da se odnošenje listinca — napose ako se vrši dulje vremena — može vrlo nepovoljno odraziti na svojstvima tla i na prirastu šumskih kultura. Isprva je smanjenje prirasta razmjerno maleno, a često tek nakon dulje vremena postaje znatno. Na pokusnim plohama bivšeg pruskog šumarskog instituta uz svakogodišnje intenzivno ste- Ijarenje smanjen je prirast u prvim decenijama prosječno za jednu trećinu. Poiedina tla reagirala su različito, već prema količini i svojstvima humusa. Dugotrajnim odnošenjem listinca iscrpu se i najplodnija tla. Kao što se humus gubi polagano, a produktivna sposobnost tla uslijed odnošenja listinca smanjuje postepeno, tako se nakon prestanka steljarenja stara produktivna sposobnost vraća tek vrlo sporo ukoliko se ne poduzmu posebne melioracione mjere. Na staništima Lausitza, gdje nisu poduzimane nikakove melioracione mjere, konstatirao je autor, da ni 80 godina nakon prestanka steljarenja nije nastupilo bitno poboljšanje tla (izuzev što se nakupila naslaga vrlo nepovoljnog surovog humusa) i da je prirast ostao još daleko ispod normalnog. Na osnovu ranijih istraživanja o utjecaju steljarenja na tlo autor je došao do zaključka, da uklanjanje stelje izaziva doduše vrlo kompleksne promjene u tlu, ali da se najkritičnije promjene tiču dušika. Uslijed odnošenja listinca iščezava naime iz tla biljkama pristupni dušik. Autor analizira rezultate melioracije i stanje melioriranih ploha na području šumarija Pfreimd, Etzenricht i Schnabelwaid (Oberpfalz) na kojima se tlo pokušalo meliorirati uzgojem leguminoza. Uspješan uzgoj leguminoza, napose lupine, doveo je na tim plohama do znatno povećane produkcije pristupnog dušika, kao i do naglog povećanja prirasta drvne mase. Istovremeno došlo je ne samo do nove tvorbe humusnih tvari. |