DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 10 <-- 10 --> PDF |
da budu i veće (podatke plohe II. ne možemo ovdje upoređivati, jer je to prašuma). 4. Ako promatramo stvarne drvne zalihe poslije sječe na plohi IV i V obje u gospodarskoj jedinici Misoča, koje imaju istu vrstu drveta i isti bonitet (II), vidimo da stvarna zaliha poslije sječe na plohi IV iznosi 364 m3 a zaliha koja bi po gornjoj skali Surića trebala biti na plohi V iznosi 340 m3. Prema tome razlika između ove dvije zalihe je za svega 24 m3 ili oko 6,5% t. j . upravo toliko za koliko je Šurićeva zaliha po gor. granici manja na plohi IV od stvarne zalihe. Iz ovoga bi se mogao donijeti izvjestan zaključak, da su gornje granice Šurićevih zaliha za jelu i smrču poslije sječe u prebornim šumama za svega oko 6% manje od onih koje su se u naravi pokazale da treba ovdje da ostanu. Na plohi VI kod bukovine se vidi da je Šurićeva zaliha po gornjoj granici skale upravo jednaka stvarnoj zalihi koja je u naravi ostala poslije sječe na IV bonitetu bukove sastojine. U prirodi ovo stvarno tako ubjedljivo i izgleda. Ponovno napominjem, da je ovo zaista premala količina primjernih ploha, da se iz njih može donijeti neki siguran i definitivan zaključak po ovome pitanju, ali rezultati i ovih 6 ploha ipak daju vrlo ubjedljive simptome, koji se ne smiju i ne mogu zanemariti. 5. Ako pogledamo rubriku »17« sa označenim intenzitetima sječe — vidimo, da su procenti ovih intenziteta posve u duhu sječe u prebornim šumama. Jedino na plohi broj III ispao je intenzitet sječe za bukvu za 2% a prosječni intenzitet opet za 2% veći od maksimalnog, koji je dozvoljen u prebornoj sječi. Ovo je ispalo iz toga razloga što je davno prije 30—40 godina vršena sječa u ovom odjelu iz kojega je vađena samo jelovina. (Tipičan način ranije sječe u BiH) dok bukva, nije ni taknuta. Zato je ostala prezrela bukovina, vrlo lošeg zdravstvenog stanja i oštećena pa se je iz tih razloga moralo vaditi više nego što bi to normalno bio slučaj. Na plohi VI ispao je intenzitet sječe javora 58% zato što je na toj plohi, koja inače ima vrlo malo javora, bilo jedno veliko natrulo stablo, koje se je moralo doznačiti za sječu a koje iznosi 95% prikazane sječive mase javora. Za doznaku u cijelom odjelu ovo ne bi bio slučaj. d) Promatranje grafikona drvnih masa 1. Iz slike broj 1) ovih grafikona vidi se da je količina drvne zalihe u odjelu 223 a po količini dosta velika i da se u njemu može sjeći prosječno 29% od drvne zalihe. Međutim struktura debljinskih razreda nije pravilna te krivulja mase nema binomnu strukturu, nego oblik sinusoide. Krivulja poslije sječe donekle popravlja ovo stanje, ali još nikako nije mogla dovesti strukturu sastojine u pravi oblik. 2. Na slici 2. se vidi da manjkaju viši debljinski razredi, da je sječa minimalna (samo bolesna stabla) i ravnomjerno jednaka u svim postojećim debljinskim razredima. 3. O grafikonu si. 3 bilo je već naprijed govora pod c/2. 84 |