DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 23 <-- 23 --> PDF |
brašno je najprije bilo skuhano u kašu određene konzistencije, a potom je dodan koncentrat koji se u kaši otopio. Već je ranije spomenuto da je rad s tako priređenom pastom kvalitetno slabiji od rada s gotovom tvorničkom pastom. Osim toga posao se teže i sporije odvija zbog nepovoljne konzistencije i grudičaste strukture brašnene kaše (paste). U daljnjem tekstu označene su ove dvije paste kao ZnSiF6-K (kuhana brašnena kaša) i ZnSiF6-0 (obična brašnena kaša). Gotovo sva brijestova i jasenova lov. stabla u Sj. Boljkovu imala su 10 cm široke prstene. Srednji pr. promjer brijestova bio je 20 cm, a jasena 16 cm. Utrošak pasta po brijestovom lov. stablu prosječno je iznosio: Xylamon 50 g ZnSiF6-K 90 g ZnSiFe-0 105 g Jaseni su bili tretirani samo Xylamonom, a srednji utrošak po stablu bio je 50 g. SI. 8. Jasenovo lov. stablo br. 4 SI. 9. Jasenovo lov. stablo br. 2 (Xylamon). Uzorak s 10-tom m (Xylamon). Uzorak s Š-og m iznad iznad prstena prstena Rojenje malog jasenovog potkornjaka (H. fraxini) započelo je u Sj. Boljkovu 23. III., ali je ubrzo prestalo jer je 30. III. pao snijeg, koji se dugo održao. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika rojenje je nastavljeno tek koncem travnja te je bilo intenzivno još i u prvoj dekadi svibnja H. crenatus i Sc. scolytus počeli su se rojiti istovremeno to jest 5.—6. V., a rojenje Pteleohiusa započelo je koncem travnja. Prema tome ubušivanje potkornjaka u lov. stabla uslijedilo je po prilici 20 dana nakon prstenovanjä odnosno 10 dänä nakon obaranja stabala. 97 |