DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 27 <-- 27 --> PDF |
In den Fichtenfangbäumen wirkte das Gift meistens 23—25 m über der Ringelungsstelle. In Bezug auf die Brusthöhendurchmesser der Bäume empfiehlt Autor die Anwendung folgender Ringbreiten: Ringbreite 5 cm für die Bäume unter 20 cm Bhd. „ 10 cm „ „ 20—27 cm „ 15 cm ,„ „ 27—35 cm „ Man soll eine Auswahl von Bäumen über 35 cm vermeiden. Die Giftwirkung hat sich an solchen Stämmen als unsicher gezeigt, wenn auch der Ring 20 cm breit wäre. Der Giftpastenverbrauch in g ist in der Tabelle 2 angeführt. DA LI JE POSUMLJIVANJE KRŠA SADNICAMA ALEP. BORA I OBIČNOG ČEMPRESA BOLJE IZVODITI U STABLIMICNOJ ILI GRUPIMICNOJ SMJESI? Ing. B. Marinković, Split a vrijeme bivše Jugoslavije mnoga pošumljivanja u Dalmaciji izveZ dena su sadnjom alep. bora, kojemu je bio primiješan manji ili veći postotak sadnica običnog čempresa (horizontalne i piramidalne forme). Sva takova pošumljivanja izvedena su u stablimicnoj smjesi. Nakon rata nastavljena je ista praksa u znatno većim razmjerama i sa većim učešćem čempresa u takovim pošumljavanjima. Nekoliko posljednjih godina posvećuje se sve veća pažnja njezi mladih šuma, pa su vršena i čišćenja mladika (bilo umjetno podignutih ili prirodnih) te prorede kultura alep. bora i čempresa. Tom prilikom zapazio sam u odraslijim kulturama alep. bora i običnog čempresa (starosti oko 20 g.) podignutim sadnjom u stablimicnoj smjesi, da u mnogim slučajevima čempres treba ukloniti iz sastojine. Naime, alep. bor formira nepravilnu, pretežno ovalnu krošnju. Čempres, naprotiv, bio piramidalne ili horizontalne forme, ima uvijek uspravnu, više ili manje, piramidalnu usku krošnju. Alep. bor je tipična svjetloljubiva vrsta, koja u mladosti raste nešto brže od običnog čempresa. Kod jednodobnih kultura događa se, da vrh čempresa često prodire kroz krošnju odnosno grane alep. bora, ili je u blizini ovih. Pošto su skoro sve sastojine, više ili manje, izložene jakim vjetrovima (buri ili jugu) to uslijed djelovanja ovog, grane alep. bora udaraju po vrhovima čempresa i obrnuto. I dok alep. boru strada u najgorem slučaju samo jedna ili dvije grane, to čempres često ostaje bez terminalnog vrha. Ako se ovo posljednje i ne dogodi, biva mu vrh oštećen na isti način, nakon čega je izvrgnut napadu čempresovog krasnika (Buprestis cupressi). Kod grupimične sadnje čempresa do ovakovih oštećenja ne bi uopće došlo ili bi došlo u znatno manjoj mjeri. U oba gore navedena slučaja t. j . bio čempres bez vrha ili samo oštećen, treba ga ukloniti odmah ili kasnije, kad se uslijed napada spomenutog štetnika osuši. I tako se mješovita sastojina alep. bora i čempresa postepeno pretvara u monokulturu alep. bora. I u slučaju da je čempres potpuno neozlijeđen i prodire kroz krošnju alep. bora (a jednog od njih treba izvaditi) bolje je ukloniti čempres negoli alep. bor. Ovaj |