DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 64 <-- 64 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA Leyndecker H. Untersuchungen über die körperliche Beanspruchung bei der Waldarbeit im Rahmen einer forstlichen Arbeitsbewertung (Istraživanja o tejelesnom naprezanju kod šumskih radova); Schrieftenreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Götingen Band 6; J. D. Sauerländers Verlag, Frankfurt am Main 1953, Str. 80; slika i tablica 28, 90 pod. cit. lit. Problem unapređenja proizvodnje i povećanja produktivnosti rada usko je povezan sa proučavanjem po troška energije za izvođenje rada. Dosadan ja proučavanja po troška energije za izvođenje rada u summa — svodila su se na studij vremena i učinka sa svrhom pronalaženja neiskorišćenog vremena. Kod toga se uglavnom vodilo malo računa o potrošku energije skopčanom sa teškoćom rada. Obzirom na to, da poslovi u eksploataciji šuma spadaju među najteže fizičke radove, Leyendecker je izradio posebnu metodu da utvrdi potrošak energije (kalorija) za izvođenje tih radova. Njegova istraživanja su utvrdila da se obzirom na potrošak energije poslovi eksploatacije šuma nalaze na gornjoj granici potroška energije, kojeg je Max-Planck-ov institut za fiziologiju rada u Dortmundu utvrdio za ljudski rad. Studija je podijeljena na tri dijela: Osnovi za analitičku ocjenu rada u šumarstvu, Istraživanja o veličini tjelesnih naprezanja. Pretpostavke i ciljevi šumarske ocjene rada. Na- kraju je pisac donio zaključna razmatranja. U prvom dijelu pisac obrađuje: Podjelu rada u šumarstvu; Metode utvrđivanja stupnjeva teškoće pojedinih poslova, kao mjerila za ocjenjivanje težine rada. U zaključku ovog dijela pisac postavlja kao mjerilo za procjenu težine izvođenja pojedinih operacija vrijednost rada. Ova se sastoji u skupu svih vrsta zahtjeva što ih dotični rad postavlja na izvođioca (radnika), Visinu pojedinih zahtjeva za svaku operaciju pisac procjenjuje i za šumarske svrhe predlaže klasifikaciju u pet stupnjeva vrijednosti (0—4). Za utvrđivanje težine pojedinih vrsta zahtjeva kod njihovog međusobnog uspoređivanja pisac predlaže faktore težine. Mjerilo za teškoću rada predstavlja produkt između stupnja vri jednosti i faktora težino podijeljen sa njihovim zbrojem. U drugom dijelu pisac obrađuje: Utvrđivanje tjelesnih naprezanja na osnovu ustanovljenja vremenskih i energetskih naprezanja; i Umaranje. Kod određivanja tjelesnih naprezanja pisac je radni proces rastavio na osnovne radove: čisto piljenje, rad sjekirom, koranje, hodanje i mirovanje. Za ove pojedine dijelove utvrđuje veličinu potroška vremena i energetskog naprezanja. Trajanje pojedinih osnovnih radova pisac utvrđuje pomoću posebnog automatskog kronometra. Potrošak energije procjenjuje na temelju poznatih fizioloških istraživanja i tabela za ocjenu potroška kalorija. Ovako utvrđene vrijednosti ispitao je pokusom pomoću respiracione vreće. Za pojedine osnovne radove izrađene su krivulje rada, koje pokazuju potrošak energije (kcal/min) kao funkciju intenziteta rada. Pisac je proveo 15 fizioloških studija vremena (7 kod sječe i izrade bukovine, 5 kod sječe i izrade smrčevine i 2 kod šumsko-uzgojnih radova). Na osnovu svojih pokusa i proračuna utvrdio je da rad na sječi i izradi troši 2500 kcal u 8 sati rada, a sadnja smrčevih biljaka oko 1.100 kcal. Kod sječe i izrade bukovine za izradu 1 m3 tehničke duge oblovine troši se 310 kcal a za izradu 1 m3 cijepanog drveta 790 kcal. Istraživanja su nadalje pokazala da je potrošak energije kod raznih vrsta sječe i izrade najednak. Pretpostavka da se kod sječe i izrade tanjeg drveta troši manja količina energije nego kod debljeg, nije se mogla potvrditi. Potrošak energije kod sječe i izrade, koji iznosi okruglo 315 kalorija u satu čistog rada, postiže onu visinu koju radnik može bez štete trajno održati. Obzirom na fizički (mišićni) napor radovi kod sječe i zrade spadaju u najteže radove. Potrošak energije kod sadnje biljaka je mnogo niži nego kod sječe i izrade. Sa svojim potroškom energije od 1.100 kcal za 8 sati čistog rada on je u istoj razini sa normalnim radom domaćice u kućanstvu. Faktor umornosti ne igra kod radova sječe i izrade odlučnu ulogu jer je rad pretežno dinamički i nema statičkog umaranja mišića. |