DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Kod grafičkog premjera ulaze slijedeći radovi: numerička poligonizacija,
tehnički nivelman, snimanje situacije (granica državnog i privatnog
posjeda, enklave sa kulturama, komunikacije, objekti, prosjeke.), kancelarijsko
iscrtavanje, a kod numeričkog premjera (i to tahimetrijom) numerička
poligonizacija, tehnički nivelman, tahimetričko snimanje situacije
(kao kod grafičkog premjera), i kartiranje. Ni kod jedne od triju navedenih
metoda nije uzeta u račun stabilizacija vanjskih međa. Predpostavijena je
postojeća stabilizacija.


Podaci za numerički premjer dobiveni su na temelju višegodišnjih
iskustvenih normi na radilištima diljem cijele FN RJ. Podaci za grafički
premjer uzeti su sa jednog radilišta iz g. 1955. U sva tri slučaja plaće i
dnevnice stručnjaka sračunate su kao da se radi o stručnjacima srednjega
ranga zaposlenih u ustanovama. U drugom i trećem slučaju uračunata je
i primjena kola za razvoz materijala i prevoz osoblja, i to kod premjera
8 kolskih dnevnica za obavljene radove na površini od 100 ha. Primjena
kola kod poligonizacije (odnosno kod snimanja vanjskih međa šuma za
slučaj fotoplana) uračunata je sa 4 kolske dnevnice na 100 ha (odnosno
za 3 km kod snimanja vanjske međe šume). Za snimanje detalja kod grafičkog
premjera stajali su mi na raspolaganju troškovi za uglavnom otvoreni
teren i to za snimanje situacije i konfiguracije, pa su podaci za snimanje
samo situacije uzeti sa 50% odgovarajućih osnovnih podataka (vrijeme i
troškovi).


ZAKLJUČAK


Prema podacima s kojima raspolažemo ekonomičnost izrade fotoplana
za šumsko nizinsko područje (F) komparirana s onom kod grafičkog (G),
odnosno numeričkog primjera (N), primjenom numeričke poligonizacije kod
G i N, dade se izraziti odnosom uloženog vremena tp : to : tii—1: 0,8 : 6,7
ili odnosom potrebnih novčanih sredstava DF : DG : DM = 1 :1,9 :5,0.


Razloge, što stupanj ekonomičnosti fotoplana nije još veći, treba tražiti:
1) u tome što priprema terena u vezi sa vanjskim međema nije prethodila
aerosnimanju. Kod računanja ekonomičnosti uzeto je da će se vanjske međe
na potezu od 42 km snimiti naknadnim terestrickim metodama. 2) Fotoplan
obuhvaća otprilike tri puta veću površinu od korisne. Budu li se aerosnimanja
izvodila i suradnjom zainteresiranih šumarija, te ako će se kod
manjih zadataka primijeniti t. zv. ciljano snimanje (dakle smanjiti broj
snimaka i orijentacionih točaka za isto područje) ekonomičnost bi se još
dalje povećala. Oko 60% ukupnog vremena odnosno oko 70% ukupnih troškova
u gornjim kalkulacijama ekonomičnosti fotoplana otpada na dopunsko,
terestričko snimanje vanjskih međa.


U pogledu t. zv. susjedne točnosti za fotoplan Turopoljskog luga ustanovljena
je za dužine od 5 do 350 m prosječna pogreška t=+0,91 IO´"1 mm
za nesignalizirane međe (n = 181), premda je kvalitet negativa bio djelomično
slab. Za stabilizirane (također nesignalizirane) dužine (n = 17) nađena
je t — + 0,57 10~x mm.


ZUSAMMENFASSUNG


Nach den verfugbaren Daten kann man die Wirtschaftlichkeit eines Luftbildplanes
(F) fur Waldgebiet im Flachlande- gegenuber jener bei Messtischaufnahme (G)
bzw. jener bei numerischer Aufnahme (N) mit dem Verhâltniss der Arbeitsdauer