DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Kod grafičkog premjera ulaze slijedeći radovi: numerička poligonizacija, tehnički nivelman, snimanje situacije (granica državnog i privatnog posjeda, enklave sa kulturama, komunikacije, objekti, prosjeke.), kancelarijsko iscrtavanje, a kod numeričkog premjera (i to tahimetrijom) numerička poligonizacija, tehnički nivelman, tahimetričko snimanje situacije (kao kod grafičkog premjera), i kartiranje. Ni kod jedne od triju navedenih metoda nije uzeta u račun stabilizacija vanjskih međa. Predpostavijena je postojeća stabilizacija. Podaci za numerički premjer dobiveni su na temelju višegodišnjih iskustvenih normi na radilištima diljem cijele FN RJ. Podaci za grafički premjer uzeti su sa jednog radilišta iz g. 1955. U sva tri slučaja plaće i dnevnice stručnjaka sračunate su kao da se radi o stručnjacima srednjega ranga zaposlenih u ustanovama. U drugom i trećem slučaju uračunata je i primjena kola za razvoz materijala i prevoz osoblja, i to kod premjera 8 kolskih dnevnica za obavljene radove na površini od 100 ha. Primjena kola kod poligonizacije (odnosno kod snimanja vanjskih međa šuma za slučaj fotoplana) uračunata je sa 4 kolske dnevnice na 100 ha (odnosno za 3 km kod snimanja vanjske međe šume). Za snimanje detalja kod grafičkog premjera stajali su mi na raspolaganju troškovi za uglavnom otvoreni teren i to za snimanje situacije i konfiguracije, pa su podaci za snimanje samo situacije uzeti sa 50% odgovarajućih osnovnih podataka (vrijeme i troškovi). ZAKLJUČAK Prema podacima s kojima raspolažemo ekonomičnost izrade fotoplana za šumsko nizinsko područje (F) komparirana s onom kod grafičkog (G), odnosno numeričkog primjera (N), primjenom numeričke poligonizacije kod G i N, dade se izraziti odnosom uloženog vremena tp : to : tii—1: 0,8 : 6,7 ili odnosom potrebnih novčanih sredstava DF : DG : DM = 1 :1,9 :5,0. Razloge, što stupanj ekonomičnosti fotoplana nije još veći, treba tražiti: 1) u tome što priprema terena u vezi sa vanjskim međema nije prethodila aerosnimanju. Kod računanja ekonomičnosti uzeto je da će se vanjske međe na potezu od 42 km snimiti naknadnim terestrickim metodama. 2) Fotoplan obuhvaća otprilike tri puta veću površinu od korisne. Budu li se aerosnimanja izvodila i suradnjom zainteresiranih šumarija, te ako će se kod manjih zadataka primijeniti t. zv. ciljano snimanje (dakle smanjiti broj snimaka i orijentacionih točaka za isto područje) ekonomičnost bi se još dalje povećala. Oko 60% ukupnog vremena odnosno oko 70% ukupnih troškova u gornjim kalkulacijama ekonomičnosti fotoplana otpada na dopunsko, terestričko snimanje vanjskih međa. U pogledu t. zv. susjedne točnosti za fotoplan Turopoljskog luga ustanovljena je za dužine od 5 do 350 m prosječna pogreška t=+0,91 IO´"1 mm za nesignalizirane međe (n = 181), premda je kvalitet negativa bio djelomično slab. Za stabilizirane (također nesignalizirane) dužine (n = 17) nađena je t — + 0,57 10~x mm. ZUSAMMENFASSUNG Nach den verfugbaren Daten kann man die Wirtschaftlichkeit eines Luftbildplanes (F) fur Waldgebiet im Flachlande- gegenuber jener bei Messtischaufnahme (G) bzw. jener bei numerischer Aufnahme (N) mit dem Verhâltniss der Arbeitsdauer |