DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Opći opis objekta i historijat: Po geografskom položaju Suh o zaprema najjugozapadniji dio Gorskog kotara, te je na granici prema primorsko-istarskom pojasu. Reljef izgleda kao kupolasto namreškana uzvisina, bez reda, razbijena mnogim uvalama i dolinama iz kojih se dižu brojne glavice. Nadmorska je visina 950—1480 m. Podlogu čine uglavnom jurski tamni vapnenci sa dolomitnim ulošcima. Po biljno sociološkom sastavu niže i srednje položaje obuhvaća abieteto fagetum croaticum sa oazama blechno abietuma na silikatnom, dubokom, kiselkastom tlu i calamagrosteto abietum na mršavim, strmim, škrapovitim, vapnenastim padinama s golemim blokovima i slabim humusom. Na višim položajima je fagetum subalpinum croaticum, te pinetummughi po vrhovima. Interesira nas, pa ćemo i razmatrati samo mješovitu šumsku biljnu asocijaciju abieteto fagetum croaticum, jer se za ovu i postavlja teorija o izmjenama vrsta (ili perioda dominacije jele i dominacije bukve). U minulom načinu gospodarenja (zadnjih vjerojatno 30 godina) bukva je bila potiskivana i skoro likvidirana (barem u želji) u svim odjelima gdje je jela bila dosta fiziološki jaka (niži i srednji položaji) u želji za čistim »vrednijim« jelovim sastojcima. Bukva je sječena u mladosti prije nego što je razvila deblo (panj) znatnih promjera. Sječe bukve su se vršile za proizvodnju ugljena i zvale su se p a 1 e r i j a. Zadnja, takove vrste sječa, palerija, bila je 1942 godine. Sječe favorizirane vrste drva — jele — obuhvatale su samo defektna i potištena stabla, te neka stabla najdebljeg debljinskog razreda. Sklop sastojine nakon svih sječa uvijek je držan potpun i dobro zatvoren, te zbog manjih etata od prirasta sastojina je postepeno dobivala vid jednodobne skoro čiste jelove sastojine, oplodne sječe, s nagomilanom relativno visokom drvnom zalihom po hektaru, u kojoj su oko 1946 godine dominirala (ili skoro isključivo bila zastupljena) relativno zrela stabla 40 do 80 cm promjera. Sastojina je gubila strukturu preborne šume, osim što su sječe vršene donekle prebiranjem zapravo kao neke veoma oprezne prorede. U tim uslovima tlo je bilo relativno čisto i bez pomlatka. Providnost sastojine bila je velika (zbog lovstva za tim se i išlo). Točnijim pregledom tla moglo se sigurno ustanoviti mnoštvo bukovih panjića slabijih dimenzija (ispod 18 cm) nastalih sječom bukovine na paleriju. No budući da je to ipak abieto-Fagetum bukva je unatoč svih ovih palerija (koje su se ponavljale svakih cea 10 god.) ovdje ostajala (to je njen areal) i njezini panj ići su u sjeni dugo sačuvali izbojnu snagu (sječe su bile dosta uredne s relativno niskim panjevima), te kod najmanjeg svijetla snažno tjeraju. Paše ili sličnog oštećivan ja pomladka nema, te je mladik iako zapravo panjača, vrlo dobrog izgleda. Bukva je u minulom periodu (zaključujući po ponovljenim palerijama na istoj površini) ustrajno držala svoj položaj, no zbog toga što je bila od vremena do vremena likvidirana (a to je bilo moguće bez ikakvih uzgojnih bojazni, jer je jelova zaliha bila dovoljna i sigurna) nije se u tim sastojinama tako očito isticala druga vrsta (bukva), te su one stalno izgledale skoro čiste jelove i tretirane kao takove. . . Zahvat (akcija) : U takovom stanju zahvatio je gospodarsku jedinicu Suh o period velikih sječa jelovine 1946—1951. Zalihe su radikalno smanjivane. Sklop je prekinut. Tlo dobro osvijetljeno. |