DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 30 <-- 30 --> PDF |
gojnih mjera za postignuće (eventualno ekonomske) harmonije u odnosu vrsta, jer je to sasvim odvojen problem. Ako se radi općenito o izmjen i vrsta (a Suho je iznimka) i izmjena je zakon, onda će čovjekovo forsiranje dominacije neke vrste vjerojatno dovesti do degradacije ove iste vrste. Ako pak izmjene nema (unutar gospodarski aktuelnog perioda), tada će moći čovjek lakše stvoriti uzgojnim mjerama dominacije, ali uvijek samo unutar nekog povoljnog omjera smjese one vrste koju želi, a da tu vrstu ne dovede u degradaciju. Zato je uputno temeljito raščistiti taj problem, kako on ne bi imao negativnih posljedica za naše buduće šume, ušavši nepravilnim propisima u gospodarske osnove. PROVJERAVANJE PROCJENA INDUSTRIJSKIH SJEČINA . Ing. Ferdo Sulentić Metode rada U U današnjim odnosima između šumarstva i poduzeća za preradu drveta, pitanje načina i potrebe provjeravanja točnosti rada na ustanovljenju drvne mase i procjene sortimenata ima praktičnu vrijednost i za jednu i drugu stranu, a sa šireg privrednog stanovišta važno je raščistiti pojmove o potrebnom i suvišnom, o točnom i netočnom, o dobro zasnovanom i krivozasnovanom. Prema tome, da bi raspolagali s pouzdanim podacima o količini sortimenata i vrijednosti jedne sječine, potrebno je ispuniti slijedeće preduvjete: 1. da je točno klupiranje, 2. da je bonitiranje pouzdano, 3. da na procjeni radi osoblje s dovoljno rasčišćenim pojmovima o tržištu i kvaliteti sortimenata i 4. da je način rada na procjeni sortimenata po mogućnosti što brži i što više zasnovan na empirici. Polazeći od prednjih postavki nameće se pitanje, kako i na koji način treba kupac (drvna industrija) da se posluži podacima o procjeni izvršenoj po šumariji, a da se s jedne strane ne rade i ne poduzimaju suvišni poslovi, a s druge, da je taj rad tako sistematski zasnovan, da bezuvjetno vodi otkrivanju pogrešaka ranije procjene. Sigurno je naime, da svaka šumarija, kad neki objekat izlaže na prodaju, raspolaže podacima o klupiranju, o bonitiranju t. j . totalnoj masi stabala i količini pojedinih sortimenata, koji mogu biti određeni na ovaj ili onaj način. Prema tome, ako takvi podaci već postoje, bilo bi pogrešno i privredno nepoželjno ponovo vršiti cjelokupnu klupažu i bonitiranje. To bi značilo razbacivati se vremenom, radnom snagom i financijskim sredstvima. Postavlja se dakle pitanje, koju metodu rada upotrebiti a da je dovoljno pouzdana, i da se sa što manje truda dođe do vjerodostojnih podataka. Priučeni stručnjaci gotovo bez izuzetaka rade tako, da ustanovljenu totalnu masu stabla po šumariji uzimaju kao točnu, pa na osnovu toga vrše korekture |