DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Komparativni tabelarni pregled procjena


_ Procjena m Postotak


S o r 11 m e n t . .. „ ... , „ .


Šumarije Kupca III. slučaj 3/2 4/3


1 2 3 4 5 6


Totalna masa 12.820 11.211 12.820 87 114
F trupci 62,83 63 63 100 100
L trupci 380,66 722 837 190 116
A/B trupci 1.926,01 1.257 1.430 65 116
C tz´upci 861,13 1.100 1.260 134 114
Rudno drvo 68,16 — — -— —
Celuloza 817,17 2.430 2.770 297 114
Ogrev A/B 3.677,27 — — — —
Ogrev B — 1.819 2.075 — 114
Ogrev C 3.677,28 1.820 2.075 50 114
Otpad 1.349,49 2.000 2.310 148 115


Komentar: Ovdje se pojavljuju za diskusiju i razmatranje dvije osnovne
stvari:


1. Koje metode usvojiti za određivanje drvne mase i procjenu sortimenata
i kako za pojedine vrste drva?
2. Koji su uzroci da se kod pojedinih sortimenata u ovom konkretnom
slučaju kardinalno razlikuju procjena šumarije i procjena kupca?
AD 1. Pitanje metoda rada


Za dobru procjenu neke sječine prvi je preduvjet dobar i pouzdan
podatak o totalnoj drvnoj masi. Radi toga je potpuno pogrešno i ne bi
se smjelo dozvoliti, da se drvna masa iskazuje i bazira na bonitiranju,
koje je nekada uvršteno u gospodarsku osnovu ili na sličan način određeno
u prosjeku. Pogreška je tim veća, što se u većini slučajeva radi o
prebornoj doznaci, t. j . doznaci pojedinih stabala, gdje se obično bira lošije
a bolje ostavlja (naročito u sastojinama prašumskog tipa u koje se ulazi
po prvi puta). Naprotiv kao jedino pouzdano može se usvojiti ili mjerenje
visina svih doznačenih stabala, ili barem 10%. U tu svrhu (radi bržeg i
pouzdanijeg rada), potrebno je forsirati nabavku suvremenih hipsometara
(snabdjevenih optikom), na bazi autoredukcije.


Nadalje se postavlja pitanje dobrih i loših strana individualne procjene
sortimenata? Individualna procjena je svakako dobra i daje pouzdane
podatke za daljnju razradu operativnog plana (plan proreza, količina
i kvaliteta rezane građe i t. d.). Međutim to zbilja mora biti dobar
i pouzdan rad, a ne rad radi forme. Ako se na pr. neka procjena bazira
na nesigurno bonitiranje sječine, a srednji promjer trupca nekog sortimenta
na pad promjera (prema općim postavkama), prema tome na kojem
se metru od zemlje nalazi, onda smo slobodni ustvrditi, da je takova
procjena puno nepouzdani]´a od procjene na bazi individualnog bv/nitiranja,
te određivanja sortimenata u postocima. — A tek kakovu vrijednost
imaju individualne procjene koje su rađene po nedovoljno upućenom
osoblju o sortimentima i tržištu, t. j . o stvarnim mogućnostima. Međutim