DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 43 <-- 43 --> PDF |
o mogućnostima iskorištavanja pojedinih sortimenata i ostalim iskustvima, vrijednim za širu primjenu. 3. Da se organizira sistematsko i redovito obavještavanje proizvodnog sektora u šumarstvu i drvnoj industriji o stanju i promjenama na tržištu, uz povremeno davanje komparativnih kalkulacija o relativnim vrijednostima pojedinih sortimenata, te upozorenja na mogućnost većeg iskorištenja i slično. 4. Da se organizira stalna analiza tržišta rezane robe, te da se češće organiziraju demonstracije i pokusni rezovi na pilanama, o čemu bi trebalo redovito i sistematski obavještavati proizvodnju. MOGUĆNOST SIJANJA NAKLIJALOG JELOVOG SJEMENA Ing. Stanko Tomaševski — Ravna Gora NR Hrvatska je zemlja lišćara. Četinari su zastupani u drvnoj zalihi sa 18%, a u površini sa 10%. Ako se ima u vidu da privredno razvijene zemlje troše četinare za 70% više nego lišćare, jasno je vidljivo da je taj odnos u potrošnji upravo obratan našoj sirovinskoj bazi. To pomanjkanje se dosada još nije osjetilo u jačoj mjeri, s jedne strane radi relativno slabo razvijene privrede, a drugo radi pojačane sječe četinara. Sadašnje potrebe na drvetu u FNRJ, a posebno u NRH su veće od prirasta naših šuma. Jak tempo razvitka industrijske proizvodnje kod nas, traži i porast potrošnje industrijskog t. j . tehničkog drveta, a posebno porast potrošnje drveta četinara. Međutim situacija u šumskom fondu četinara je takva da ćemo, obzirom na potrebu da se sadašnje loše stanje šumskog fonda popravi, biti prisiljeni sjeći manje od prirasta, i da će industrija umjesto više, dobivati manje sirovina (drveta). Imajući to u vidu Društveni plan za 1955 godinu predvidio je pored ostalih mjera za unapređenje šumarstva i štednje drveta, te podmirivanje potreba na četinjarskom drvetu, »-obogaćivanje čistih bukovih šuma crnogoričnim vrstama drveta-«, t. j . pretvaranje čistih bukovih šuma u mješovite šume bukve i četinara. Da bismo mogli provesti u djelo zadatak postavljen društvenim planom bit će potrebno vršiti radove podsijavanja, odnosno podsađivanja čistih bukovih sastojina u prvom redu jelom i smrčom. Kao što je poznato jelovo sjeme vrlo kratko zadržava klijavost, najviše pola godine. To znači da jelovo sjeme sabrano ujesen moramo sijati najkasnije na proljeće druge godine. Poznato nam je da se može sijati naklijali hrastov žir, ako mu se prilikom sijanja i prekine klica, žir potjera novu, međutim nije nam poznato da se u našoj stručnoj literaturi spominje mogućnost sijanja naklijalog jelovog sjemena. Jeseni 1953. godine sabirali smo jelovo sjeme. Međutim kako su rano nastupili jaki mrazevi, a odmah zatim pao dosta visoki snijeg, sijanje se |