DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Istovremeno blagajna Šumarskog društva primala je i razna proračunom nepredviđena novčana v sredstva i to: pretplate Šumarija za štampanje tiskanica Din 12,076.500.— pripomoći za savjetovanje o kršu „ 198.746.— ostala tuđa sredstva „ 84.506.— Svega Din 12,359.752,— što zajedno s viškom prihoda nad rashodima proračuna društva daje Saldo blagajne na dan 31. XII. 1955. god. Din 14,029.329.— Sva ova primljena tuđa novčana sredstva iskazana su u bilanci društva, a obračunat će se izvršenjem predviđenih radova po proračunu društva za 1956. god. Izvršenje proračuna po pojedinim glavnim računima slijedeće je: A) PRIMICI 1. Osnovni društveni primici izvršeno sa 121V0 2. Šumarski List 95% » »j 3. Šumarske Novine 119% 4. Stare publikacije . » » 62% B) IZDACI 1. Osnovni društveni izdaci izvršeno sa 102% 2. Šumarski List » »? 51% 3. Šumarske Novine „ „ 92% 4. Nove publikacije » a 109% 5. Priredbe 50% Uslijed zaostataka u izlaženju Šumarskog Lista, broja 11—12/55 predviđenog kao Jubilarni broj, troškovi istog nisu obuhvaćeni ovim obračunom. Ovi se troškovi predviđaju proračunom za 1955. godinu. Uzimajući proračun u cjelini, ovakovo njegovo izvršenje može nas potpuno zadovoljiti. Ovo naročito vrijedi u pogledu izdataka, koji unatoč troškovima opravke i uređenja društvenih prostorija te nabavke potrebnog inventara, ne prolaze predviđene iznose ovih glavnih računa . Stanje imovine društva koncem 1955. godine koje rezultatira iz bilance za tu godinu, iznosi ukupno Din 39,416.537 — dok je to stanje koncem 1954. godine, iznosilo Ukupno Din 38,075.003 — što predstavlja povećanje za Din 1,341*534.— ili cea 3,5% Naprijed iskazano povećanje imovine društva odnosi se na: a) povećanje vrijednosti inventara za Din 212.441.— b) „ „ knjižnice „ 148.917.— c) „ „ zalihe publikacija „ 67.005.— d) „ „ gotovine blagajne „ 913.171.— Svega za Din 1,341.534.— |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 51 <-- 51 --> PDF |
t Ovakav uspjeh novčanog poslovanja društva u protekloj godini u velikom je dijelu bio omogućen pripomoćima, koje su ovom društvu date od strane Šumarija, bilo kao izravne pripomoći ili pak u obliku gospodarskog članstva. Bez tih pripomoći ne samo da bi morao izostati ovaj uspjeh, već bi i izlaženje našeg Šumarskog Lista — kojeg izdaci redovno prelaze primitke — bilo otežano. S toga upravni odbor društva i ovom prilikom izriče svoju zahvalnost Šumarijama na njihovom punom razumijevanju i pomoći. Predlažu se pregledi: 1. Obračun primitka, 2. Obračun izdataka 3. Bilanca, 4. Stanje imovine društva na dan 31. XII. 1955. godine. OBRAČUN PRIMITAKA SUMARKSOG DRUŠTVA NRH KONCEM 1955 G. Tek br. Naziv računa Proračunom predviđeno Primljeno Primljeno više manje 1. Članarina i upisnina 600.000.— 1,571.670.— 971.670.— — 2. Pretplata na Šumarski list 1,000.000.— 955.201.— — 44,799.— 3. Pretplata na Šumar, novine : 600.000.— 715.441.— 115.441.— — 4. Oglasi u Šumar, listu 300.000.— 287.750.— — 12.250.— 5. Oglasi u Šum. novinama 10.000.— 16.000.— 6.000.— — 6. Pripomoći 1,300.000.— 713.200.— — 586,800 — 7. Stanarina i doprinosi 300.000.— 261.230.— — 38.770.— 8. Stare publikacije 1,000.000.— 616.875.— — 383.125.— 9. Nove publikacije — 300.— 300.— — 10. Kamati NB-e 25.000.— 7.808.— — 17.192.— 11. Doprinos za papir 200.000.— 167.750 — — 32.250.— 12. Saldo blagajne iz 1954. g765.406.— 756.406.— — — 13. Nepredviđeni primici 18.594.— 241.572.— 222.978,— — SVEGA : 6,110.000.— 4,311.203.— 201.203.— Zagreb, dne 31. prosinca 1955. Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik: (Supek ing. Vlado) (Peternel ing. J.) 191 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 52 <-- 52 --> PDF |
OBRAČUN IZDATAKA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE KONCEM 1955. G. Tek. Proračunom Izdan o Naziv računa Izdano br. predviđeno više manje 1. Obavezni doprinos Savezu SD i DIT-u 180.000 206.500 26.500 2. Pripomoć udruženju studenata šumarstva Zagreb 100.000 — — 100.000 3. Uredski materijal 70.000 29.576 — 40.424 4. Manipulativni troškovi NB-e 30.000 25.945 — 4.065 5. Poštarina i telefon 100.000 96.381 — 3.619 6. Ogrev, rasvjeta i voda 200.000 162.760 — 37.240 7. Čišćenje i uređenje prostor. 200.000 45.948 — 154.052 8. Popravak i osiguranje zgrade i inventara 100.000 490.436 390.436 ,— ,9. Nabava i uvez knjiga 200.000 148.917 — 51.083 10. Nabava inventara 200.000 237.343 37.343 — . 11. Plaće i honorari namještenika 350.000 282.750 — 67.250 12. Soc. osiguranje namještenika 100.000 77.810 — 22.190 13. Porezi 25.000 — — 25.000 14. Putni troškovi 100.000 30.010 —´ 69.990 15. Troškovi izdavanja Šum. lista 2 ,830.000 1,389.292 — 1,440.708 16. „ „ Sum. novina 865.000 795.503 — 69.497 17. „ „ novih publik. 300.000 328.179 28.179 — 18. Troškovi predavanja i ostalih priredaba 60.000 29.104 30.896 19. Nepredviđeni izdaci 100.000 265.172 165.172 — SVEG A 6,110.000 4,641.626 1,468.734 Zagreb, dne 31. XII. 1955. Predsjednik: (Supek ing. Vlado) Nadzorni odbor: Blagajnik: (Peternel ing. Josip) BILANC A ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH na dan 31. XII. 1955. I M O-V I N A Dinara Dinara Dugovina Dinara I. II. StanjeStanje blagajne: gotov novac efekti potraživanja: članarina ŠD 129.698 13,899.631 290.000 14,029.329 1. 2. Tuđa sredstva: Pretplata na tiskanice Savjetovanje o kršu 12,076.500 198.746 pretplata SL pretplata SN publikacije ostala potraživanja 570.000 211.000 246.420 19.490 - 1,336.910 3. i. Stručno udruženje Obaveze 80.000 4.506 192 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 53 <-- 53 --> PDF |
IMOVIN A Dinara Dinara Dugovina Dinara III. Nekretnine: Zgrada »Sum. dom« 32,253.527 32,253.527 IV. Pokretnine: namještaj 984.457 knjižnica 609.336 stare publikacije 2,152.743 zaliha papira 324.247 zaliha rez. građe 85.740 4,156.523 SVEG A : 51,776.289 51,776.289 Svega: 12,359.752 Zagreb, dne 31. XII. 1955. Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik: (Supek ing. Vlado) (Peternel ing. Josip) STANJE IMOVINE ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH koncem 1955. god. Vrijednost Red. koncem koncem PREDMET br. 1954. g. 1955. g. Dinara A. Stanje imovine: I. Aktiva: 1. Blagajničko stanje: u gotovom 115.756 129.698 u efektima 640.650 13,899.631 2. Inventar: namještaj 747.114 984.457 knjižnica 460.419 609.336 zaliha star. publ. 2,085.738 2,152.743 zaliha papira 379.867 324.247 zaliha rez. građe 85.740 85,740 3. Nekretnine»Sumarsk dom« 32,253.527 32,253.527 zgrada ski 4. Potraživanja 1,306.192 1,336.910 Ukupno Aktiva: 38,075.003 51,776.289 II. Pasiva: - . , Tuđa sredstva 12,359.752 Ukupno Pasiva: — 12,359.752 Opetovanje: I. Ukupno Aktiva 38,075.003 51,776.289 II. Ukupno Pasiva 12,359.752 Cista imovina koncem godine 38,075.003 39,416.537 Zagreb, dne 31. XII. 1955. Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik: (Supek ing. Vlado) (Peternel ing. Josip) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ŠUMARIJA VELIKA raspisuje PRVO PISMENO NADMETANJE za dovršenje šumske ceste »Velika-Veličanka« koja se sastoji od: 1. Novogradnje od km 4,34 do km 6,02 2. dovršenja prekinutih radova u 1955. g. od km 3,5 do 4,34 3. valjanja od km 0,00 do km 3,5. Predračunska svota za sve radove iznosi 15,000.000 Din. Nadmetanje će se održati 9. VII. 1956. u 11 sati u uredu Šumarije Velika. Propisno sastavljene i zapečaćene ponude treba predati komisiji do 11 sati istog dana. Uz ponudu treba priložiti: 1. potvrdu o položenoj kauciji od 5% kod filijale Narodne banke u Slavonskoj Požegi, na žiro račun šumarije 572-T-247 ili garantno pismo Narodne banke 2. ispravu o ovlaštenju za izvođenje građevinskih radova odnosno potvrdu o registraciji 3. ovlaštenje ponuđača za zastupanje i za potpis uvjeta nadmetanja 4. popunjeni troškovnik. Tehnička dokumentacija i pismeni uvjeti mogu se vidjeti svakog radnog dana od 7—14 sati u uredu Šumarije Velika. (Broj 1105-1-1956. od 13. VI. 1956.) ŠUMARIJA VELIKA |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 74 <-- 74 --> PDF |
JAVNO NADMETANJE Šumarija Kostanjevac u Krašiću, raspisuje prvo pismeno javno nad metanje za dovršenje kamionske ceste Sočice—Blaževo brdo u dužini od 1,7 km s orijentacionom cijenom od 2,550.000.— din. Nadmetanje će se održati 17. VIII. 1956. god. u 11 sati u uredu Šumarije u Krašiću. Propisno sastavljene i zapečaćene ponude imaju se predati komisiji za nadmetanje do navedenog roka. Tehnička dokumentacija i uslovi nadmetanja mogu se dobiti na uvid kod Šumarije za vrijeme uredovnih sati. Broj: 734/1956 od 17. VII. 1956. g. ŠUMARIJA KOSTANJEVAC ŠUMARIJA IVANIĆ KLOŠTAR raspisuje JAVNO NADMETANJE ZA IZGRADNJU DONJEG STROJA ŠUMSKO KAMIONSKE CESTE AUTOPUT (KOD SARAMPOVA) — PREDJEL ŽUTICA u dužini od 2,65 km do toga rekonstrukcije 1,22 km, novogradnja 1,43 km, uz približnu predračunsku svotu od Din 4,000.000.— Točni podaci i thn. dokmentacija stajati će od 20. VII. o. g. na uvid u Projektnom birou šumarstva i drvne industrije. Uvjeti nadmetanja mogu se vidjeti kod šumarije Ivanić Kloštar svaki dan od 9—12 sati od 20. VII. 1956. g. Ponudi treba priložiti: 1. Potvrdu o registraciji poduzeća. 2. Potvrdu N. banke o kreditnoj sposobnosti poduzeća. 3. Ovlaštenje za lice koje zastupa poduzeće. Nadmetanje će se vršiti dne 12. VIII. 1956. g. u 10 sati prije podne u uredu šumarije. ŠUMARIJA IVANIČ KLOŠTAR |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 72 <-- 72 --> PDF |
ŠUMARIJA DARUVAR raspisuje I. PISMENO NADMETANJE za izgradnju šumske ceste MIOKOVICEVO—DUGA KOSA od profila 0 + 00,00 do profila 49 + 07,30 sa predračunskom svotom od Din 30,00.000.— Rok završetka objekta je 30. IX. 1957. Nadmetanje će se održati 12. VII. 1956. u 10 sati u uredu Šumarije Daruvar.. 4 Tehnička dokumentacija i uvjeti nadmetanja mogu se vidjeti svakog radnog dana od 8—12 sati u uredu šumarije. Nadmetanje će se provesti prema Pravilniku za izvođenje građevinskih i građevinsko-zanatskih radova (Narodne novine br. 3-53.) (broj: 568-56 od 12. VI. 1956.) ŠUMARIJA DARUVAR ŠUMARIJA RAKOVICA raspisuje II. Javno nadmetanje u skraćenom roku za izgradnju šumske ceste RAKOVICA-^STOZER u dužini od 1,611 km. Predračunska svota iznosi 9,000.000 Dinara. Nadmetanje će se održati 7. VII. 1956. god. u 11 sati u prostorijama Šumarije Rakovica. Tehnička dokumentacija, uslovi nadmetanja i gradnje mogu se dobiti u Šumariji Rakovica svakog radnog dana od 7—14 sati. ŠUMARIJA RAKOVICA |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ŠUMARIJA TRŠĆE - GORSKI KOTAR \ raspisuje I. PISMENO JAVNO NADMETANJE i za izgradnju šumske ceste Škurina—Bukova Gora od profila 0 + 00 do 42 + 78 sa predračunskom svotom od 24,000.000 dinara. Nadmetanje će se održati 7. VII. 1956. god. u 11 sati u uredu Šumarije u Trscu. Propisno sastavljene ponude trebaju se predati komisiji najkasnije do 11 sati na dan nadmetanja. Uz ponudu treba priložiti: 1. Potvrdu o položenoj kauciji; 2. Potvrdu o registraciji; 3. Ovlaštenje ponuđača; 4. Popunjeni troškovnik. Uvjeti nadmetanja i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti svakog dana u kancelariji Šumarije od 9—12 sati (broj 785-56 od 1. VI. 1956.) SUMAKIJA TRŠĆE — GORSKI KOTAR ŠUMARIJA SLUNJ raspisuje javno nadmetanje za izgradnju Šumske kamionske ceste HUM—TOBOLIĆ u dužini od 1,253 km uz gredračunsku svotu Din. 7,635.837 Nadmetanje vršit će se dne 30. VII. 1956. god. u 13 sati u uredovnici Šumarije u Slunju. Uvjeti i tehnička dokumentacija mogu se viditi svakoga radnog dana u uredovnici Šumarije. ŠUMARIJA SLUNJ |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 55 <-- 55 --> PDF |
4. Nove publikacije: a) predviđaju se potrebna novčana sredstva za štampanje službenih tiskanica Šumarijama, u visini stvarnih troškova štampe. Na temelju naprijed iznijetog proizlaze i glavne karakteristike ovog prijedloga proračuna i to: 1. neophodna potreba naplate kako redovne članarine društva i pretplata na Šumarski List i Šumarske novine, tako i naplata svih potraživanja po tim računima iz ranijih godina. Izvršenje prednjeg treba da omoguće sami klubovi na terenu, preko kojih se ove naplate u glavnom i obavljaju. PRIJEDLOG PRORAČUNA PRIMITAKA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH ZA 1956. Za god. Za god. Za 1956. godinu za g0(j1956. 1956. predlaže se jggg Naziv računa predlaže bilo odobreno se odobreno vise manje D i n a r a 1. OSNOVNI PRIHODI: 2,300.423 2,443.594 143.171 2,300.423 2. a) članarina i upisnina b) pripomoći c) kamati NB-e d) stanarina i doprinosi e) doprinos za papir f) nepredviđeni prihodi ŠUMARSKI LIST: 1,500.000 500.000 — ....... — 423 1,300.000 600,000 1,300.000 25.000 300.000 200.000 18.594 1,300.000 V 1,300.000 a) pretplata b) oglasi 1,000.000 300.000 1,000.000 300.000 3. ŠUMARSKE NOVINE: 720.000 610.000 11.000 — 720.000 a) pretplata b) oglasi 700.000 20.000 600.000 10.000 4. STARE PUBLIKACIJE: 589.000 1,000.000 — 411.000 589.000 5. NOVE PUBLIKACIJE: 21,000.000 — 21,000.000 — 21,000.000 a) tiskanice šumarija 20,700.000 b) materijal kongresa Ohrid 300.000 6. SALDO BLAGAJNE 31. XII. 1955. godine 1,669.577 756.406 913.171 — 1,669.577 SVEGA PRIMICI: 27,579.000 6,110.000 21,469.000 27,579.000 Zagreb, dne 31. XII. 1955. Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik: (Supek ing. Vlado) (Peternel ing. Josip) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 54 <-- 54 --> PDF |
II. PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 1956. GODINU Kod sastava ovog prijedloga proračuna upravni se je odbor društva rukovodio kako podacima izvršenja proračuna društva za prošlu godinu 1955. tako i predviđenim djelovanjem društva u toku 1956. godine. Obzirom da se u ovoj godini predviđaju obimni radovi na izdavačkoj djelatnosti društva, to su ovim prijedlogom proračuna obuhvaćena i sva potrebna novčana sredstva za tu svrhu. S tih je razloga ovaj prijedlog proračuna u svom ukupnom iznosu znatn o veći od odobrenog proračuna za prošlu 1955. godinu, i predviđa: ukupni primic i Din 27,579.000 ukupni -izdac i Din 27,579.000 Glavne karakteristike ovog proračuna bile bi slijedeće: A) PRIMICI 1. Osnovni društveni primici: a) predviđa se naplata kako redovne članarine, tako i potraživanja po tom računu iz ranijih godina, b) predviđa se minimalna svota na računu pripomoći društvu, bez koje je još uvijek nemoguće uravnotežiti izdatke i primitke proračuna. 2. Šumarski List: a) predviđa se puna naplata redovne pretplate kao i potraživanja po tom računu, b) predviđa se prihod od oglasa u realiziranom iznosu prošle 1955. godine. 3. Šumarske Novine: a) predviđa se naplata kako redovne pretplate tako i potraživanja po tom računu, b) predviđa se prihod od oglasa u realiziranom iznosu prošle 1955. godine. 4. Stare publikacije: a) predviđa se unovčenje dijela postojeće zalihe publikacije u realnom iznosu. 5. Nove publikacije: a) predviđa se prihod od rabata kod štampanja i prodaje službenih tiskanica za šumarije. B) IZDACI 1. Osnovni društveni izdaci: a) obavezni doprinosi Savezu Š. D. i DIT-u predviđaju se u određenim iznosima, b) predviđa se pripomoć Udruženju studenata šumarstva u Zagrebu kao i prošle 1955. godine, c) predviđaju se neophodni izdaci za održavanje društvenih prostorija te nabavku knjiga i potrebnog inventara, d) svi ostali izdaci po tom računu predviđaju se u redovnoj potrebnoj visini. 2. Šumarski List: a) predviđaju se izdaci na osnovu današnjih stvarnih koštanja izdavanja, uračunavajući i Jubilarni broj iz 1955. godine. 3. Šumarske Novine: a) predviđaju se izdaci na osnovu današnjih stvarnih troškova izdavanja, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Budući da je dnevni red prihvaćen, tajnik Društva ing. Mlade n Nova kovi ć čita svoj izvještaj, u kom najprije obrazlaže zašto se skupština odložila na tako kasni rok, a onda prelazi na izvršenje zadataka, koje je postavila odboru prošlogodišnja skupština (mjesto šumarstva u okviru komuna). Drugi je zadatak bio organizacija savjetovanja o problemima krša. Teze su gotovo sve obrađene, a savjetovanje će se održati ove jeseni. Inicijativa je u rukama šumara (predsjednik ing. V. S u p e k, tajnik ing. D. Bura) . I treći zadatak, (pitanje ovlaštenja šum. inžinjera i tehničara za projektovanje i izvođenje građevinskih radova u šumarstvu) privremeno je riješen pozitivno. Nakon toga osvrće se drug N o v .^ kovi ć na školstvo (lugarske škole i fakultet) i formiranje samostalnog šum. fakulteta, na ispravljene nepravilnosti u razvrstavanju šum. osoblja, a plenum Saveza u Titogradu raspravljat će o općem i materijalnom položaju kadrova u šumarstvu. Dotaknuta su i pitanja Tehničkog muzeja, samostalnog udruženja lugara (kao u NR Srbiji), a naročito je istaknut izvršen zadatak: uključivanje šumarstva u komorsku organizaciju (Poljoprivredna je komora NRH obuhvatila preko Stručnog udruženja i šumarstvo). Nije logično, veli drug Novakov i ć, da je drvna industrija uklopljena u Industrijsku, a šumarstvo u Poljoprivrednošumarsku komoru, već bi valjalo iz obih grana stvoriti jedinstvenu komoru za šumarstvo i drvnu industriju. Kako to nije uspjelo provesti, bili smo prisiljeni da šumarstvo organizujemo u Stručnom udruženju šumsko privrednih organizacija Hrvatske. Dalje izvješćuje drug tajnik o adaptaciji dvorane u drugom katu (bivši lovački muzej), o iznajmljivanju prostorija Stručnom udruženju šum. privr. organizacija Hrvatske, o izdavačkoj djelatnosti Društva i o radu na budućem Zakonu o šumama. Urednik Šumarskog Lista dr. M. Androi ć u svo referatu iznosi činjenice iz kojih se vidi, da na pr. naše glasilo nije točan odraz naše aktivnosti, jer je nigdje neobjavljeni stručni, društveni i politički rad kolega i drugova kud i kamo opsežniji od onoga što je ispisano na stranicama našeg dvomjesečnika. Što se tiče vazda aktuelnog problema: naučnih i praktičnih članaka, urednik smatra da su potrebni i jedni i drugi, jer se nadopunjuju, samo se radi o njihovom uzajamnom omjeru, a taj je dosada zadovoljavao. O radu naših stručnjaka u socijalističkoj stvarnosti malo pišu oni sami, pa se zato događa da to obave druga lica na našu štetu. Naročito se naša slabost očituje u neosvrtanju na zbivanja u ekonomici i proučavanju njezine zakonitosti. Predlaže da bi list opet postao mjesečnik. Tiraž je 1.400 primjeraka. Ing. Vj. Cvitovac, urednik Šumarskih novina navodi da taj naš list navršava 4 godine izlaženja, da je interes na terenu postojao, da je tiraž 2.600 primjeraka i da bi ga trebalo povećati za 100—200 egzemplara. Tuži se na slabu suradnju drugova s terena. Osobito ističe rad šumarije u Suhopolju kao usamljen svjetao primjer. Isto je tako pozitivna pojava polemika i kritika između saradnika Šumarskih Novina. 1. BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ Završni račun za 1955. godinu Odobreni proračun za 1955. godinu uprava Šumarskog društva izvršila je kako slijedi: Predviđeno Izvršeno °/o Ukupni izdac i Din 6,110.000.— 6,311.203.— 103 Ukupni primic i Din 6,110.000.— 4,641.626.— 76 odnosno viša k prihoda nad rashodima Din 1,669.577.— 189 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 48 <-- 48 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI SEDAMDESET I SEDMA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH Ovogodišnja je Skupština našeg Društva održana u Zagrebu tek 5. svibnja, ma da je prvobitna namjera bila da se sastane u Vinkovcima i to zato, da bi se povezala sa bar jednodnevnom ekskurzijom na područje osječkih i baranjskih topolika. Ta se želja razbila o neotklonjive smetnje (nemoguća opskrba i smještaj za sve učesnike). A budući da se prekasno saznalo za te neprilike, skupština se morala sastati u Zagrebu. Oko 9,30 sati predsjednik društva ing Vlado Supek pozdravio je i oslovio goste, delegate i članove, a zatim je skupština odala počast umrlim članovima Šumarskog Društva. Predsjednik je također predložio radno predsjedništvo i komisije, što se prihvatilo. Odmah iza toga pozdravlja skupštinare u ime Saveza Šumarskih društava FNRJ i Šumarskog društva Srbije ing. R. Djekić, sa željom da zaključci skupštine budu u skladu sa naporima naše zajednice u pravcu daljnjeg socija lističkog razvoja. Drugi je naš osnovni zadatak (naglašen još u Ohridu> uspostavljanje ravnotež e između proizvodnje i potrošnje drveta i konačno, drug Djekić upozoruje na skoro donošenje republičkih i saveznog Zakon a o šumam a u čemu treba da se jasno zapazi uloga i aktivnost šumarskih društava. U ime drugova iz Bosne i Hercegovine, pozdravlja ing. D. Djapić i govori c* ulozi šum. društva i novim uslovima. Ing. D. Jedlovsk i izručuje pozdrav Društva inžinjera i tehničara iz Splita, a tako i Šum. kluba. Ističe činjenicu da će općom decentralizacijom uprave i šumarske službe biti potencirana uloga šumarskog društva i klubova, jer će onL ostati jedin a vez a među jedinicama na terenu. Prelazeći na rješavanje zadataka skupštine, predsjednik Supe k poziva drugove radnog predsjedništva da zauzmu svoja mjesta. Predsjeda ing. A. Radovčić i predlaže ove zadatke skupštini (dnevni red): 1. Otvaranje skupštine, 2. Izbor radnog predsjedništva i komisija (što je međutim već obavljeno), 3. Izvještaj o radu Društva u 1955. g.: a) tajnika, b) urednika Šumarskog Lista, c) urednika Šumarskih novina, d) blagajnika (završni račun 1955. i predlog proračuna za 1956.), e) nadzornog odbora, f) suda časti, g) šum. klubova, 4. Diskusija o izvještajima, 5. Davanje razrešnice starom odboru, 6. Biranje upravnog i nadzornog odbora i suda časti, 7. Biranje 10 delegata za skupštinu Saveza DITH i 2 delegata za Savez; šum. društava FNRJ, 8. Promjena društvenih pravila, 9. Razno, 10. Zaključci. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 70 <-- 70 --> PDF |
ŠUMARIJA PREZID - GORSKI KOTAR raspisuje I. JAVNO NADMETANJE za izgradnju šumske ceste JAVOR—LISINA u dužini od 5,9 km sa predračunskom svotom od 23,000.000.— din. Nadmetanje će se održati dne 7. VII. 1956. u 12 sati u uredu Šumarije Tršće u Tršću. Propisno sastavljene ponude trebaju se predati komisiji najkasnije do 12 sati na dan nadmetanja. Uz ponudu treba priložiti: 1. Potvrdu o položenoj kauciji; 2. Potvrdu o registraciji; 3. Ovlaštenje ponuđača i 4. Popunjeni troškovnik. Uvjeti nadmetanja i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti u uredu Šumarije Prezid svakog dana od 9—12 sati. ŠUMARIJA PREZID ŠUMARIJA TRŠĆE I PREZID GORSKI KOTAR raspisuje PRVO JAVNO NADMETANJE za izvedbu radova na reambulaciji šumskih međa i to: Šumarija Tršće u dužini od 40 km, Šumarija Prezid u dužini od 12 „ Nadmetanje će se održati za obe šumarije u uredu Šumarije Tršće, na dan 2. VII. 1956. god. u 10 sati. Pismene ponude primaju se do 10 sati na dan nadmetanja za svaku šumariju posebno. Pravo nadmetanje imaju ovlaštena poduzeća i geometri. Uvjeti nadmetanja mogu se vidjeti svakog dana u uredu Šumarije od 8—12 sati. ŠUMARIJA TRŠĆE |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 59 <-- 59 --> PDF |
se ustanovi da je publicirana informacija nepravilna, treba da krivac povuče konzekvence. Ing. Mladen Novak ović obrazlaže pisanje Biltena o izvještaju financijske kontrole. Taj je izvještaj donesen da bi kolege bile informirani o tom, što se o njima piše i da bi se znali boriti. Saopćuje da će se ove godine izdati Zbornik šumarskih i šumarsko-financijskih propisa. Ing. P. Dragišić najprije se osvrće na nepravilan rad kontrola, ali ističe i potrebu kontrole stručnih radova, jer se pošumljavanje vrši ponekad upravo kriminalno. Zato predlaže stručni forum od 2—3 stručnjaka koji bi pomogli upravitelju šumarije. Također preporuča propagandu kod školske djece. Ing. R. Deki ć govori o potrebi mijenjanja u organizaciji klubova i društava.. Čudi se da ima šum. ing. i tehničara van organizacije. Uzgajanje šuma i drvna industrija uzajamno utječu jedno na drugo pa treba da probleme zajednički i rješavaju. Mi treba da utječemo na razvoj proizvodnih snaga u struci, da bismo omogućili razvoj životnog standarda. Dalje iznosi pitanje plaća lugara koje su minimalne. G. Juri ć izaslanik Zem. odbora sindikata pozdravlja skupštinu i veli kako ne treba u šumarstvu tražiti sadržaj rada, jer treba se samo zadubiti u problematiku pa su pune ruke posla za sve. Iza toga dana je razrješnica starom, a kandidaciona komisija predlaže slijedeći novi odbor: Lovrić Ante, Cvitovac Vjekoslav, A n d r o i ć Milan, H o r v a t August, Peternel Josip, Grohovac Zrinko, Š t e t i ć Vlado i. V u č e t i ć Vlado, šum. tehničara: Čop-Bohm Miru, Vi rt Milivoj, Mudrovčić Ante?" U nadzorni odbor: Butković Matija, Filipan Franjo, Došen Jerko, a za sud časti: Pere Zvonko i Navratil Ivo. Većina prima listu u cjelini, četvorica su proti, a manjina se suzdržala od glasanja. Nakon izbora poslan je telegram Izvršnom Vijeću NRH (na ruke druga VI. B a k a r i ć a). Prema sugestijama Saveza unesene su izmjene u Pravila Društva, što se prihvaća. U 18,30 sati završena je skupština, na kojoj je prisustvovalo 153 člana Društva. Na temelju izvještaja upravnog odbora Šumarskog društva, izvještaja šumarskih klubova i diskusije na skupštini od 5. maja 1956. doneseni su po posebnoj, od skupštine ovlaštenoj komisiji, ovi ZAKLJUČCI I. ORGANIZACIJA DRUŠTVA 1. Konstatujući činjenicu da na području NRH ima oko 170 šumarskih inžinjera i tehničara, koji još uvijek nisu učlanjeni u Šumarsko društvo, stavlja se u zadatak upravnom odboru, a naročito šumarskim klubovima da nastoje, da tokom ove radne godine budu svi šumarski inžinjeri i tehničari iz šumarskih ustanova i poduzeća učlanjeni u društvo. 2. Sve šumarije i poduzeća treba da budu učlanjeni kao gospodarski članovi društva. 3. Na teritoriju jednog kotara treba da se osnuje šumarski klub, ako na tom području ima bar deset šumarskih inžinjera i tehničara. Ukoliko ovaj uvjet ne postoji može šumarski klub obuhvatiti teritorij više susjednih kotareva sa povoljnim međusobnim saobraćajnim vezama. Na ovoj osnovi treba odmah pristupiti |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 58 <-- 58 --> PDF |
I n g. Zvonk o Per e podnosi izvještaj časnog suda, kome su podnesena svega dva slučaja prošle godine. Jedan je spor u fazi mirnog rješenja, a za drugi nije naš sud časti bio kompetentan. Nakon kraćeg odmora predstavnici šumarskih klubova govore o njihovom radu. Za Šumarski Klub Bjelovar podnosi izvještaj i n g. V. V u č e t i ć, navodeći aktivnost, a i razloge slabog rada kluba u prošloj godini. Od 79 članova kluba 36 je inženjera i 43 tehničara. Ing. I. Colović referira o radu kluba u Splitu, a predstavnik kluba Osijek ing. Š. Miletić konstatuje slab rad kluba. O radu zagrebačkog kluba govori ing. Desanka Vrzić, a Nove Gradiške ing. F. P e t r o v i ć. Još su govorili ing. I. Navrati l za klub Rijeka, a ing. D. Babogredac o radu kluba Vinkovci. U diskusiji prvi uzima riječ ing. D. Jedlovsk i i slaže se s urednikom Šumarskog Lista, da bi se izdavao časopis u pojedinačnim brojevima, a dvobroj samo jednom godišnje i to kad treba obraditi poneki važan i kompleksan problem. Predlaže da u buduće tajnički izvještaj obuhvati i rad svih klubova. Ing. D. B o g u n o- v i ć govori o ulozi Društva i o Šum. Novinama. Smatra da su plaće šumara preniske, napose onih u drvnoj industriji, a dnevnice lugara nisu bile određene, a tako ni radno mjesto i djelokrug tehničara. Stručnim predavanjima, seminarima i ekskurzijama postiglo bi se to, da ne bi trebalo uvijek ići u inostranstvo da bi se nešto naučilo. Potreban nam je zbornik propisa kao što je u prošlosti postojao. Ing. S. Franciškovi ć smatra da je rad zagrebačkog kluba mnogo zamašniji, nego što se može iznijeti u ovom izvještaju, a na smetnju je i velika udaljenost nekih šumarija od centra. Ing. J. Peter nel ukazuje na uštedu izdavanjem dvobroja časopisa i novina, govori o propisanim obrascima za šumarije i slaboj uplati članarine. Ing. V. Vučetić kaže da bi Šumarski List trebao donositi kratak prikaz svake sjednice odbora Šumarskog društva, a dan održanja godišnje skupštine treba da se saopći klubovima pravovremeno, a ne 14 dana prije, jer je to prekratak rok da bi klubovi održali plenarni sastanak, i na vrijeme podnijeli iscrpan izvještaj o radu. Ing. Đ. Zmijana c žali se na način kako je provedena revizija šumarije »Sljeme« i na neistinito pisanje novina. Ing. J. L i p o vš a k kao nastavnik lugarskog tečaja u Karlovcu iznosi teške prilike u kojima se tu živi i odvija nastava, a iste su prilike i u školi. Popodnevnom nastavku godišnje skupštine predsjeda ing. S. Franciško vić i daje riječ ing. M. Butković u koji govori o sadržaju rada Društva, Komore, Udruženja i Sekretarijata. Ukazuje na podvojenost šumarstva i drvne industrije, što treba svakako ukloniti naredne godine. Ing. F. Šulenti ć preporuča kolaboraciju šumarstva i drvne industrije, kao što je u Bosni i Hercegovini. Ing. S. Franciškovi ć pita da li je skupština za javno ili tajno glasanje pri izboru novog upravnog odbora. Većina se izjašnjava za javno glasanje. Ing. A. Lovrić kritikuje pomanjkanje političko-ekonomskog akcenta u našem radu i premalo naglašen odgoj u socijalističkom duhu. Zatim govori o financijskoj kontroli koja nije pronašla krivična djela, već neku nedisciplinu, odnosno financijske prekršaje. Ing . I. Matot a veli da je Bilten Udruženja donio izvještaj o izvršnoj kontroli u šumarijama, a nije dodao nikakav svoj komentar što je moglo dovesti do nesporazuma. Zato predlaže da se na novinske kritike reagira sudom časti, pa ako |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Za god. Za god. Za god. 1956. Za god. 1956. 1955. predlaže se 1956. S X Naziv računa predlaže bilo odobreno se odobreno više manje Dinara 4. NOVE PUBLIKACIJE: 20,300.000 300.000 20,000.000 20,300.000 a) tiskanice šumarija 20,000.000 b) materijal kongresa Ohrid 300.000 5. PRIREDBE: 74.000 60.000 14.000 74.000 a) predavanja 24.000 42.000 b) ostale priredbe 50.000 18.000 SVEGA IZDACI: 27,579.000 6.10..00 21,469.000 27,579.000 Zagreb, dne 31. XII. 1955. Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik: (Supek ing. Vlado) (Peternel ing. Josip) IZVJEŠTAJ NARODNOG ODBORA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH Potpisani članovi nadzornog odbora pregledali smo danas cjelokupno blagajničko poslovanje društva u 1955. godini, sve u redu pronašli i ustanovili slijedeće stanje: ukupni primici . . . . . ... . . . Din 18,670.955.— ukupni zdaci . .. . Din 4,641.626.— p Saldo blagajne na dan 31. XII. 1955. godine . . . Din 14,029.329.— od čega: u blagajni , . . Din 129.698.— kod N. B-e Din 13,899.631.— Naprijed iskazani blagajnički saldo sastoji iz: 1. viška prihoda nad rashodima društva u 1955. godini Din 1,669.577.— 2. tuđih novčanih sredstava Din 12,359.752.-— Sveg a Din 14,029.329— Ovakovom realizacijom primitaka i izdataka ostvareno je povećanje društvene imovine sa koncem 1955. godine u visini od ukupno Din 1,341.534.— ili cea 3,5°/o Na temelju gornjeg izvješća predlažemo i molimo za podjeljenje razrješnice upravnom odboru. U Zagrebu, dne 6. IV. 1956. NADZORNI ODBOR: Ing. Matija Butković Ing. August Horvat Ing. Mustafa Kapić |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 56 <-- 56 --> PDF |
2. potreba za pripomoćima društva od strane Šumarija kako izravnim, tako i preko oglašavanja u našim listovima, 3. obiman rad na izdavačkoj djelatnosti za potrebe Šumarija, koji u stvari 1 čini gotovo 80°/o ovog prijedloga proračuna. Iznoseći ovaj prijedlog proračuna upravni odbor društva smatra potrebnim, da Glavna skupština prilikom njegovog raspravljanja i konačnog usvajanja, dade potrebne sugestije novom upravnom odboru. PRIJEDLOG IZDATAKA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH ZA 1956. GODINU Za god. 1956. S X Nazi v račun a predlaže se « w 1. OSNOVNI IZDACI: 3,390.000 a) Obavezni doprinosi Savezu ŠD i DIT-u b) pripomoći udruženju studenata šumarstva c) uredski materijal d) manipul. troškovi NB-e e) poštarina i telefon f) ogrev, rasvjeta i voda g) čišćenje i uređenje prostorijah) popravak i osig. zgrade i inventara i) nabava i uvez knjiga j) nabava inventara k) plaće i honorari 1) soc. doprinos i stam. fond m) porezi n) putni troškovi izaslanika društva o) nepredviđeni izdaci 2. ŠUMARSKI LIST: a) saradnici i redakcija b) papir c) tisak i klišeji d) poštarina e) doprinos plaće namješ. 3. ŠUMARSKE NOVINE: a) saradnici i redakcija b) papir c) tisak i klišeji e) doprinos plaći namještenika d) poštarina 300.000 100.000 70.000 50.000 100.000 250.000 200.000 400.000 200.000 500.000 400.000 270.000 400.000 150.000 2,930.000 650.000 800.000 1,300.000 30.000 150.000 885.000 150.000 150.000 500.000 75.000 10.000 Za god. 1955. bilo odobreno D i 2,055.000 180.000 100.000 70.000 30.000 100.000 200.000 200.000 100.000 200.000 200.000 350,000 100.000 25.000 100.000 100.000 2,830.000 600.000 600.000 1,500.000 30.000 100.000 865.000 150.000 150.000 500.000 50.000 15.ofo) Za god. 1956. predlaže se više manje nara 1,335.000 — i 100.000 — 20.000 — Za god. 1956. odobreno 3,390.000 1 2,930.000 885.000 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ŠUMARIJA ČAZMA i raspisuje PRVO PISMENO NADMETANJE za izgradnju kamionske ceste (makadam) »SKRAJNJA RIJEKA« dužine 2,5 km sa proračunskom svotom od 5,000.000 Din. Nadmetanje će se obaviti 2. VII. 1956. u uredu Šumarije Čazma u 10 sati. Uvjeti i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti svakog dana od 10—12 sati na Projektnom birou Zagreb — Marulićev trg 18. ŠUMARIJA ČAZMA ŠUMARIJA JASENAK - KOTAR OGULIN raspisuje II. OFERTALNU LIGITACIJU u skraćenom roku za izgradnju šumske ceste »Lisina—Tatalovic Stan«, . u dužini od 2.5 km. Predračunska svota za gore pomenuti objekt je 15,000.000.— Dinara. Licitacija će se održati na dan 20. VII. 1956. godine u 10 h. u prostorijama šumarije. ´ Tehnička dokumentacija i uvjeti mogu se vidjeti svakog radnog dana od 7—14 h. u prostorijama šumarije. Pismene ponude zapečaćene u kuvertama neposredno ili putem pošte predat će se ovoj šumariji do 10 h. gore navedenog roka. ŠUMARIJA JASENAK |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 68 <-- 68 --> PDF |
ŠUMARIJA KAMENSKO Kotar Slavonska Požega N00 Orljavac traži šumarskog inženjera s položenim stručnim ispitom za mjesto upravitelja šumarije šumarskog tehničara s položenim stručnim ispitom Plaća po Uredbi, a dopunska po pravilniku šumarije. Stan za samca, kao i oženjenog osiguran — Nastup službe odmah. Ponude slati na adresu: Upravni odbor šumarije Kamensko, kotar Slavonska Požega ŠUMARIJA BUZET U ISTRI traži ŠUMARSKOG INŽENJERA Plaća: osnovna po uredbi, ostalo po pravilniku šumarije Stan udoban, osiguran u novogradnji šumarije Prednost imaju interesenti s praksom ŠUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NH Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg br, 11, telefon 36-473 — Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.-—, za nečlanove Din 840.—-, za studente Šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijsklh škola Din 200.—, za ustanove Din 1.200.—. Pojedini brojevi: za članove studente šumarstva i učenike srednjih Šumarskih i drvno-industriJ3kih Škola Din 50.—, za nečlanove Din 70.—, za ustanove Din 100.—. Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236, — Tieak: Grafički zavod Hrvateke, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 67 <-- 67 --> PDF |
zuje na vrlo delikatna biološko-uzgojna svojstva jele i na načine neracionalnog i racionalnog gospodarenja, zagovarajući uzgoj isključivo u tipičnoj prebornoj šumi, u ovim poglavljima: I. Osnovi i preduvjeti uspješnog gospodarenja u jelovim šumama: 1. prirodno područje i uvjeti rasprostranjenja, 2. uzmicanje i proširivanje jele pod utjecajem čovjeka, 3. posljedice nastale zbog izmjene strukture sastojine, 4. načini uzgoja u prošlosti, 5. praoblici jelovih šuma, 6. oblici (struktura drvne zalihe) gospodarskih šuma za proizvodnju velikog prihoda, 7. način gospodarenja i osiguranje protiv krize; II. Iz prakse prirodnijeg načina gospodarenja: 1. potrajnost i kontrola prihoda, 2, pretvorba šuma u prirodniji sastav: prirodna šuma, preborni oblici, konverzije jednodobnih šuma, jednoslojne sastojine u prirodnom području jele, heliofiti u jelovoj šumi, jela izvan njenog prirodnog područja rasprostranjen ja; III. Šumarska politika i organizacija; IV. Pogled unatrag i unaprijed. Osnovna misao, koja prolazi kroz sve radove autora i čitavu ovu knjigu, jest: jela se može dobro održati i davati visoke prihode samo u mješovitoj tipičnoj prebornoj šumi. Tako se najbolje stvaraju preduvjeti za dobar tok podmlađivanja, za biološku stabilnost i za jaku produktivnost. Autor navodi vrlo veliki broj primjera iz raznih (i naših) krajeva, kako jela kod obzirnog gospodarenja i malih intenziteta sječe kontinuirano daje dobre prihode i kako kod jakih sječa (oplodnih i oplodnog karaktera) prirodno podmlađivanje ove vrste polagano ili nikako ne napreduje, pojavljuje se problem nadiranja bukve, često se pojavljuju jake zaraze, snizuje se i omjer i prihod jele, više je u mladosti napada divljač. Za naše okolnosti najvažniji su navodi autora o posljedicama izmjene strukture sastojina. Pod jakim utjecajem čovjeka, t. j . kod jakih i naglih sječa, mijenja se sastojinska klima, a s promjenama sklopa odn. klime nastaju temeljite promjene u sastojini: jači vjetar odnosi mnogo CO« iz nadzemnog dijela, veći su ekstremi temperature, mijenja se položaj iglica prema svijetlu i tako ometa djelovanje asimilacijskih procesa, manja je vlaga zraka iznad tla; zbog svega toga je ugrožen proces klijanja, a ponik i pomladak ne mogu se dobro razvijati. Stvaranje čistih sastojina i nedovoljni obziri na bitne životne uvjete uzrok su pojavama ugibanja jele (»Tannensterben «) na velikim površinama. Fiziološko sušenje, potkornjaci i uši većinom su sekundarni uzročnici tih pojava, a primarni su jako i naglo otvaranje sklopa, kako se to i kod nas u posljednjih nekoliko godina sve češće i dokumentirano iznosi. Najbolja je zaštita protiv svih tih nevolja uredno preborno- gospodarenje; na taj način postizava se i najveći prihod na jeli (Klepac 195355). U prebornoj šumi razvija se zaraza, prema navodima pisca knjige, ako se sklop krošanja naglo otvori i nema obilnog podstojnog drveća. Općenito, jela je jedna od najosjetljivijih glavnih vsrta drveća ne samo u mladosti nego često i u starosti. Ona ne podnosi šablonsko gospodarenje, jednolikost ni jake zahvate. U dobro uzgojenim prebornim šumama ne postoji problem održavanja jele. Da se može pratiti . razvitak jelovih sastojina, reakcija na gospodarske zahvate, dinamika pokreta drvne zalihe i prirasta, potrebno je da se uvede kontrolna metoda, dobra evidencija, knjigovodstvo i statistika. Kontrolni postupak naročito je važan kod pretvorbe jednoličnih šuma u preborne. Općenito čitav taj rad Danneckera o jeli s jedne je strane oštra optužba na utjecaje stare njemačke škole a s druge strane obrana principa prirodnijeg načina gospodarenja — stav, koji je našem šumarstvu iz dobrih i loših iskustva dovoljno poznat, ali se zbog utjecaja vanjskih okolnosti nije mogao dosljedno primijenjivati u praksi. Osnovno je za nas ovo: za dobar uzgoj jele potreban je tamniji vertikalan do stepeničast sklop krošanja, t. j . čitav vertikalan prostor sastojinske atmosfere treba biti što bolje ispunjen asimilacijskim organima drveća; sklop se ne smije jako i naglo otvarati, održavati šumski red kod obaran ja i izvlačenja drveta, t. j . treba da postoji ili da se odgoji dobar kadar profesionalnih šumskih radnika; održavanje pravilne šum. higijene; više pažnje pokloniti procesu prirodnog podmlađivanja i njezi mladog naraštaja jele; uvesti jednostavniju kontrolnu metodu (napose s obzirom na visinu taksacijske granice) za utvrđivanje kretanje strukture, smjese, drvne zalihe i prirasta; stroga evidencija i statistika iskorišćenog drvnog materijala; potpuna i radikalna zabrana šumske paše. J. Šafar |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 66 <-- 66 --> PDF |
umjetno pidignute sastojine. Zbog toga, ukoliko se želi u budućnosti proizvoditi i kvalitetne sortimente drveta, moramo pomišljati i na metode prirodnog pošumljavanja koje odgovaraju prirodnim procesima. Za naše bosanske prilike možda je od osobitog značaja i ono, što Frohlich piše o hrastovim šumama sredogorja u kojima se naši stručnjaci — orijentisani na planinske bukove, jelove i smrčeve šume, nisu još dvoljno snašli ili ih neopravdano zanemaruju. Jednako tako vrijedno je pažnje i iskustvo o rasadnicima i metodama pošumljavanja koje Frohlic h prenosi u ovom poglavlju, ali bi nas detaljno izlaganje svega toga što je tamo navedeno odvelo suviše daleko. Poglavlje koje govori o procjeni i uređenju prašuma vrlo je opširno i na njega ćemo se možda osvrnuti kojom drugom prilikom. Tu su izložene metode sastojinske procjene putem pokusnih ploha, te se govori i o programima uređenja prašuma sa svrhom njihovog pretvaranja u privredne šume. Značajan je zaključak da» jugoistočna evropska prašuma prilično zaostaje u pogledu korisne drvne mase iza privredne šume Srednje Evrope«. Godišnji prirast u prašumama se približno izjednačava sa godišnjim »otpadom« i u takvim prilikama nije lako odrediti godišnji obujam sječe i iskorištavanja. Isto tako ni trajanje razdoblja prirodnog podmlađivanja nije uvijek i na svakom mjestu isdnako. Prema tome pred »taksatorom« koji »uređuje« jednu prašumsku jedinicu stoje dva prednja zadatka od kojih je prvi čisto tehničke prirode, dok je drugi moguće riješiti samo na osnovu dugogodišnjeg iskustva i prakse. Iz iskustva u jugoistočno-evropskim prašumama proizlazi poglavlje u kojem Frohlic h govori o prednostima i manama čistih i mješovitih sastojina. Na prvom miestu on pobija tvrdnju pojedinih stručnjaka, koji su mišljenja da su čiste sastojine u suprotnosti sa prirodom i da one imaju negativni odraz na tlo i produktivnost sastojina, navodeći za to niz primjera prostranih čistih smrčevih i čistih bukovih sastojina na padinama Istočnih Karpata i čistih jelovih sastojina u Anadoliji. Međutim, ipak pretežan tip prašumskih sastojina u Jugoistočnoj Evropi su one bukovo-jelove sa primiješanom smrčom i drugim vrstama (javor-jasen-brijest). Jela je »idealna vrsta smjese« za bukvu, a ne smrča, a to odgovara i savremenim rezultatima fitocenoloških istraživanja. Za čiste sastojine četinjara (smjesa jele i bukve) smatra, da pokazuju veću drvnu masu nego mješovite. Tako na pr. nekadašnja prašuma jele i smrče na Jahorini planini kod Sarajeva prilikom izmjere pokazala je da sadrži 1140 m3 po hektaru, a to je najveća drvna masa koju je autor za cijele svoje prakse našao u jednoj šumi. Završni stavovi u ovoj knjizi o jugoistočnoevropskim prašumama govore o čestim sastojinskim tipovima, koji nisu u suprotnosti sa prirodnim razvojem niti imaju za posljedicu slabljenje tla, kao što je to slučaj sa umjetnim podignutim kulturama izvan optimalnog područja odnosnih vrsta. Posljednja dva poglavlja govore o prašumama u Anadoliji i o tropskim prašumama Abesinije. U knjizi Frohlic h izlaže napred nabrojene probleme na jedan vrlo zanimljiv način, te se tekst čita sa lakoćom. Knjiga obiluje vrlo dobrim i dobro reprodukovanim fotografijama, među kojima su mnoge i sa područja Bosne. Na kraju su priloženi numerički rezultati izmjere pojedinih prašumskih probnih ploha, a među ovima i četiri iz Bosne. P. Fukarek DANNECKER K.: AUS ĐER HOHEN SCHULE DES WEISTANNENWALDES Frankfurt a/M 1955., Str. 206. Dannecker je 35 godina radio u području šuma jele, napose u prebornim šumama. Iz tog područja šumarske djelatnosti objavio je neobično veliki broj radova, ustrajno se boreći za pravilno gospodarenje u jelovim šumama. Ova svoja nastojanja proširio je i u društvene krugove, naročito nakon II. svjetskog rata, kad se u Njemačkoj (i u Austriji) razvio jak pokret za prirodniji način gospodarenja. Sva nastojanja skoncentrirao je još g. 1940. u rukopisu pod naslovom: Iz visoke škole jelovih šuma. Rat je uništio složeni tekst i sada se u javnosti pojavila opsežna knjiga o jeli. Knjiga je bogato opremljena, ima veliki broj tabela, crteža i fotosnimaka. Djelo je u knjižnici Šumarskog društva NRH. Svojim uobičajenim, vrlo opsežnim načinom i s mnogo dodanih detalja na aemelju vlastitih iskustava i obilno citirane literature pisac prvenstveno uka |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Istočnim Karpatima istražio preko stotinu prašumskih modelnih stabala smrče i jele u mješovitim sastojinama sa bukvom. Tu su ove dvije vrste u prosjeku imale u 115 godini oko 22 m visine, a u 350-toj 43 m i 110 do 120 cm u prsnom promjeru, odnosno od 16,2 m3 u prosjeku. Rast u visinu bio je primjetan sve do 250 godina, kasnije je slabio, a prestao tek oko 350-te godine. Rijetko je koje stablo jele uzraslo do 55 ili do 58 m visine, a tada je moglo imati masu i do 40 m3. Smrča je dostizala i 62 m visine, ali mase su još uvijek bile manje nego kod jele. Prosječan broj stabala po 1 ha površine u prašumi iznosio je 250, a drvna masa oko 500 m3 — dakle mnogo manie nego što to pokazuju mjerenja u nekim odjelima naše prašume Peručice. Prve sječe u prašumama mješovitog sastava u Karpatima vršene su sa vrlo malim intenzitetom. Birana su samo najvrednija stabla četinara. U sastojini su ostala sva stabla sa bilo kakvom greškom. Ove sječe su također favorizirale bukvu, tako da je njenzin raniji omjer o prosjeku sa 0,3 najčešće narastao na 0,5. U smrčevim prašumama nižih predjela vršene su i gole sječe. Na njima se smrča vrlo dobro podmlađivala sa preostalih sjemenjaka ili iz naleta sjemenja sa rubnih stabala. Planinske smrčeve prašume sječene su prebornim putem, ali najčešće loše vođenim sječima, koje su imale za posljedicu vjetroizvale i zakorovl javan je površina, te zbog toga i izostajanje prirodnog podmlatka. Za ocjenu naših prilika u šumarstvu, u vrijeme kada je eksploatacija šuma zauzela veliki zamah, vrlo su karakteristična poglavlja koja govore o takozvanim »prebornim šumama« u blizini naselja u kojima je još korištena i paša. Te su šume vremenom devastirane do te mjere, da su se iz njih u Bosni stvorile one prostrane šikare, koje još i danas predstavljaju krupan problem šumarstva. Također se ovdje ističu loše posljedice koje su imale preborne sječe u bosanskim »čistim ili gotovo čistim sastojinama četinjača«, gdje je vađeno 40 do 50 °/o drvne mase i kroz to dolazilo do prejakih progala proširenih vjetrolomima i vjetroizvalama. Posljedice su bile — zakorovljavanje površina umjesto očekivanog prirodnog podmlatka. Vrlo je zanimljiva uporedba prašume sa prebornom šumom, gdje F r . h 1 i c h izlaže mišljenje kompetentnih stručnjaka o tom pitanju i smatra, da između jedne i druge postoji osnovna razlika u strukturi debljinskih, odnosno dobnih razreda, a posebno u rasporedu i izgledu podmlatka. Ovdje se ne možemo upuštati u detaljna izlaganja ovih poglavlja, pa upućujemo zainteresovane na samu knjigu. Poglavlja koja govore o sječi, »lagerovanju « i transportu drveta vrlo su opširna i dokumentovana brojnim podacima sa područja Bosne. Tu je razmotreno pitanje svake pojedine vrste šumskih transportnih naprava, a poglavlja o tome ilustrovana su brojnim fotografijama. U poglavlju o »neprijateljima šume i greškama drveta« u prašumama, govori se o štetama od insekata i biljnih bolesti koje se javljaju tek onda kad čovjek započne sa sječom i drugim zahvatima u prašumi. U pravilu, u prašumskoj biocenozi žive insekti i gljive u odnosu spram biljaka bez da se mogu smatrati štetnim. Oni su u pravilu »higijeničari« šume, a u većoj se mjeri javljaju samo kada nastupe i veće vjetroizvale ili odumiranje starih stabala. Čovjek mijenja odnose u prašumi i s time izaziva često katastrofalne gradacije insekata, koji tek u ovakvim prilikama postaju štetnici Tu se govori, među ostalim, i o »iveraniu« — (»tapiranju«) prašumskih stabala radi ispitivanja cjepljivosti, kao i odrugim štetama, odnosno greškama drveta koje nastaju kao posljedica raznih »organskih ili anorganskih izvora«. Vrijedno će biti da se malo dulje zadržimo i na poglavlju knjige koje govori o »prirodnom i umjetnom podmlađivanju jugoistočno-evronskih prirodnih šuma«. Ovdje je izložen vrlo detaljno, značaj sjemenih stabala koja moraju biti odabrana među zdravim i dominiraj ućim individuama. Kod sjemenjaka redovno starost ne igra toliku ulogu, koliko njihovo zdravstveno stanje i formiranje krošnje. Prirodno podmlađivanje nije jednostavan proces u šumi, pa ga zbog toga treba razmatrati u svim svojim vidovima. Frohlich ovdje govori o ponašanju pojedinih vrsta šumskog drveća i među ostalim ističe, da umjerena paša goveda i ovaca pospješuje prirodno podmlađivanje i za to navodi niz primjera. Isto tako i divlje svinje igraju značajnu ulogu kod prirodnog podmlađivanja šuma. Obratno od toga, veliki broj visoke divljači nemoguće je povezati sa uspjehom prirodnog ili umjetnog podmlađivanja. Zanimljivo je izlaganje o kvalitetnom drvetu smrče, o tzv. rezonantnom drvetu kojeg mogu dati samo prašume, a nikako |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 64 <-- 64 --> PDF |
tima). U mješovitim sastojinama sa jelom i bukvom ona zaostaje za ovim dvjema vrstama, a u mnogim predjelima preborna sječa joj je smanjila još i onaj, ionako mali udio u sastojinama. Pogoršavanje tla u čistim smrčevim stastojinama dešava se jedino izvan optimalnog područja njenog razvitka. Prema tome izlazi, da smrči ne odgovaraju mješovite sastojine niti preborno gospodarenje, nego čiste sastojine i gole sječe. To je praksa u Sedmogradskoj potvrdila, ali za Dinarske planine ne vrijede isti uslovi, pa prema tome ni iste šumsko gospodarske metode. Frohlich govori još i o hrastovima, koji su u prošlosti Bosne imali mnogo veće značenje nego danas, pošto su potisnuti poljoprivredom. Kitnjak, koji dopire u Bosni još i do 1100 m nadmorske visine, nekad se mnogo sjekao za dužice i te sječe su dale šumama neki naročiti preborni oblik. Prirodni podmladak u hrastovim sastojinama bio je zadovoljavajući, jedino na mršavom tlu serpentina teško se razvijao uslije gustog saga crnjuše (Erica carnea). Tamo gdje su hrastove šume sječene golom sječom, a to se događalo tamo gdje je prodrla željeznica, one se više nisu mogle obnoviti u cijelosti, pa su na njihova mjesta prodrle sastojine graba ili bukve. Prema mišljenju Frohlich a, a na osnovu iskustva u Sedmogradskoj, biološkim osobinama hrasta kitnjaka nije odgovarala metoda uzgoja u tzv. »oplodnim sječama«, jer to nisu bile pravilno vođene oplodne sječe, nego se hrast sjekao svake godine, pa i one, kad nije rodio žirom. Sablonskim propisivanjem »naknadnog sijeka« nakon 5 godina došlo je redovno do izostajanja prirodnog podmlađivanja i čitava se stvar kompromitovala. Samo tamo gdje je žir sijan ili hrast sađen u većim skupinama, imamo još i danas hrastove u bukovim i grabovim sastojinama, koje su prodrle u nekadašnje hrastovo područje. Kao mjeru koja bi riješila ovaj problem, predlaže povećavanje razdoblja podmlađivanja na 10 godina i povećavanje broja sjekova 2 nâ 3, premda se ni time ne će riješiti pitanje u svakom konkretnom slučaju. Frohlic h je mišljenja, da treba ići za uzgojem čistih hrastovih sastojina, te navodi primjere iz područja između Save i Drave, gdje su bukove šume (sječene u jeseni i zimi) prevođene (sjetvom hrasta u proljeće i daljnjom njegom) u hrastove satojine. Na kraju, ovdje je vrijedno podvući i napomenu, prema kojoj je zadatak šu mara u jugoistočnoj Evropi da sačuvaju sadašnje i da vrate na svoja stara mjesta nekadašnje hrastove sastojine. I borovima Frohlic h posvećuje odgovarajuću pažnju. Sto se tiče crnog bora, on ima svoje pravo područje na južnim i jugozapadnim padinama sredogorja. Tu, na plitkim kamenitim terenima vjerovatno postoji i posebna stanišna rasa sa ravnim deblom, zaravnjenom krošnjom, težim sjemenom i većim sadržajem smole u drvetu. Interesantna je konstatacija, da se crnom boru na boljem tlu pridružuje bijeli bor kao vrsta boljih staništa. Osim toga, kod bijelog bora postoje i staništa rase sa boljeg . slabijeg tla. Ovdje je Frohlich dodirnuo i pitanje prirodnog podmlađivanja borova u prašumama, aktuelni problem naše današnje prakse. Ono se tu odvija u skupinama ili grupama, na mjestima gdje se sruši po koje staro stablo, ali tu se radi o prašumama, a ne o šumama — pašnjacima kakvih imamo danas. Bosanski bijeli bor je izrazita vrsta svijetla, a ne vrsta »polusjene«, kao što se smatra onaj iz Istočne Pruske. Ovdje treba spomenuti i izlaganja Frohlich a o pretvaranju kultura crnog bora na našem kršu u mješovite sastojine. Bor je kod pošumljavanja krša uzet samo kao pionirska vrsta koja je trebala u toku 3 do 4 decenija pripremiti tlo za bukvu i druge vrste. To je međutim spriječio Prvi svjetski rat i druge okolnosti, pa je sada »dužnost jugoslavenskih šumarskih stručnjaka sprovesti na svrsishodan način, pretvaranje ovih borovih šuma na kršu u mješovite sastojine jele i bukve koje, odgovaraju staništu«. Iako se ne radi uvijek i isključivo o pretvaranju borovih kultura u sastojine jele i bukve, nego više u druge sastojineske tipove kraških lišćara i ovaj posao bit će prilično težak jugoslavenskim šumarskim stručnjacima, jer je od nekadašnjih kultura crnog bora na kršu (a i izvan njega), poslije ovog Drugog rata preostalo neznatno malo površina. Mi smo se zadržali nešto više na izlaganju ovih poglavlja u kojima Froh lic h govori o pojedinim vrstama drveća jugoistočno-evropskih šuma i prašuma, a to smo učinili i zbog toga, što su ta izlaganja vrijedna da se o njima povede računa kod naših programa za buduću obnovu šuma. U nastavku izloženi su rezultati istraživanja uzrasta i starosti pojedinih stabala u prašumama. Frohlich je u |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 63 <-- 63 --> PDF |
uređene šume sa prebornom sječom, koja je bila propisana za takve slučajeve. Međutim, nas će ovdje naročito zahimati pojam prašume. Po mišljenju Frohlicha prašumom se može smatrati takva šuma, koja je sastavljena iz drveća svih debljinskih, odnosno dobnih razreda, koja je nastala prirodnim putem bez ikakve pomoći čovjeka, a niti je ikada sistematski tretirana prema pravilima šumskog gospodarenja. U njoj ostaju sva izvaljenja, od snijega slomljena i inače uginula stabla i »trunu neiskorištena na tlu«. Izvjesni sitni zahvati pastira ili lovaca u takvim šumama nisu mogli bitno izmijeniti njihov sastav, niti međusobne odnose drveća i staništa pa se oni »bez daljeg mogu smatrati kao prirodni faktor«. U knjizi o prašumama Frohlich govori i o svakoj vrsti drveća napose, a posebno ističe one, koje su značajne za jugoistočnu Evropu. Na prvom mjestu je tu jela. Frohlich smatra, da se u gospodarenju sa bosanskim šumama vrlo malo pažnje posvećivalo jeli. Glavno težište bilo je na tome, da se ono što su šume zadržavale što prije iskoristi, dok su prirodni uslovi uzgoja šuma ostali u pozadini. Zbog ekstenzivnog gospodarenja i kraj »ove nešto robustne prakse u šumskom gospodarenju« nije ni čudo, što je jela znatno izgubila na svom arealu. »Izmicanje« jele u Južnoj Evropi treba dovesti u vezu sa ovim gospodarskim momentima, a ono »izumiranje jele«, koje je toliko puta bilo predmet rasprave u stručnoj štampi, u južnoevropskom arealu jele uopće ne postoji. Frohlich nadalje tvrdi da se prirodno podmlađivanje jele može sa uspjehom sprovoditi samo u njenim mješovitim sastojinama sa bukvom. Ukoliko su ove sastojine na trijadičkom krečnjaku, to se moraju izbjegavati gole sječe, zbog opasnosti stvaranja krša. Prema tome, nemoguće je u Dinarskim Alpama sprovoditi izmjenu jelovo-bukovih sastojina sa čistim sastojinama smrče, kao što je to činjeno u istočnim Karpatima. Da bi se pristupilo pravilnom gospodarenju sa jelom u mješovitim šumama mora se prethodno otvarati šuma trajnim transportnim napravama. One će omogućiti i sječe manjih obima i njihov bolji raspored na većoj površini. Mnogo je pisano o poteškoćama obnove i podmlađivanja jele, a da se nije moglo doći do jedinstvenog zaključka. Sve studije o jeli iz Srednje Evrope ne mogu naći primjenu ili imaju samo podređeno značenje za šume Jugoistočne Evrope. Ovdje Frohlic h podvlači da su »dva glavna smrtna neprijatelja«, koja onemogućava prirodno podmlađivanje, a to su: gola sječa na velikim površinama i paša koza u šumama. Za obnovu jele prašuma je nabolja škola. Ona pokazuje da se jelin podmladak nalazi na progalama i tu se on najbolje razvija grupimično. Iako značajnija, bukva je u prašumama stavljena na drugo mjesto. Froh lic h joj posvećuje mnogo prostora opisujući njene šumsko-uzgojne osobine, a posebno govori o pokusnim plohama na kojima su mjereni taksacioni elementi bukovih prašuma. Za crveno srce bukve smatra, da ne mora uvijek nastati infekcijom kroz odlomljenu granu, nego da je to općenita »pojava starosti« kod bukve. Ostale vrste drveća kao što su gorski javor, bijeli jasen, gorski brijest i tisa zastupljene su prašumama u manjem omjeru, pa se i o njima nema mnogo što kazati. Za bijeli jasen ističe Frohlich , da u Bosni (na grebenima i vlažnim dolinama uz potoke) nije rijetko da se nađe i po koje njegovo stablo sa 6 do 8 m dugim čistim deblom od 70 do 150 cm debljine. Naravno, to je bilo nekad — ranije! Jasen treba podmlađivati u gustim grupama, jer samo ako u mladosti raste u gustom sklo.pu dat će kasnije deblo koje se može dobro iskoristiti. Kao treća važna vrsta drveća prašuma dolazi smrča. To je drvo sjevera i javlja se na Dinarskim planinama, ne samo u čistim, nego i u mješovitim sastojinama bukve i jele. Tu je i mjesto njenog najboljeg uspijevanja u južnoevropskom prostoru. Rasprostranjen je smrče nije ovisno od karaktera podloge. Za nju je važnije pitanje količine oborina, pa se nalazi samo tamo gdje se godišnje količine oborina kreću između 1000 i 1500 mm. U smrče vim sastojinama nisko bilje često sprečava prirodno podmlađivanje. Na Karpatima, gdje su čiste smrčeve sastojine obična pojava, podmlađivanja se najčešće vrši tako, da na mjestima gdje se nalaze stara i bolesna stabla jak vjetar poruši cijelu skupinu, pa se onda na progalini stvara opet čist, gust podmladak smrče. Tu je dakle vjetar glavni faktor izmjene generacija i često razlog jednodobnim prašumskim skupinama. Unutar sklopa smrča se dobro podmlađuje na trulim kladama i panjevima. Prema izlaganjima Frohlicha, smrča je vrsta, koja je u izvjesnoj mjeri svijetloljubiva, jer se podmlađuje vrlo dobro i na golim sječinama (u Karpa |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Frôhlich ing. Julias: ISKUSTVO SA PRAŠUMAMA (Urwaldpraxis, 40 jâhrige Erfahrungen und Lehren) Izdanje: Neumann Verlag, Radebeul u. Berlin 1954 str. 200 Ing. J. F r 6 h 1 i c h je stari šumarski stručnjak, koji je svoju praksu počeo kao vježbenik u šumama Bosne i Hercegovine tamo negdje na početku ovog vijeka, kada su tu stvarno još bile pretežno prašumske sastojine kakvih više nije bilo u ostaloj Evropi. J. Frôhlich je proveo dugi niz godina kao šumski upravitelj u Bosni, a kasnije u Sedmogradskoj, gdje ie također radio uglavnom na eksploataciji tamošnjih karpatskih prašuma. Prema tome, kao rijetko ko, ovaj šumarski stručnjak kroz 40 godišnju svoju ličnu praksu stekao je yeliko iskustvo na pretvaranju prašumskih sastojina u gospodarske visoke šume pre- borne ili oplodne sječe. Njegova knjiga, koja predstavlja rezime svog tog stečenog iskustva, svakako mora biti za nas od velikog interesa. O temi sličnog naslova (»Aus der Urwaldpraxis, Erfahrungen und Beobachtungen aus den Urwâldern Bosnien und Siebenburgen«) pisao je već 1922. u tri nastavka u Wiener AUgemeine Forst-und Jagd-Zeitung (Nr. 40, 41, 42), ali ie tu dao tek nacrt onoga što je razradio u knjizi koja leži pred nama. Knjiga sadrži kraći predgovor i uvod, te 12 opširnih poglavlja i nekoliko tabelarnih pregleda, pokusnih ploha postavljenih u prašumama. Poglavlja u knjizi nose slijedeće naslove: 1. Šta podrazumijevamo pod prašumom? 2. Glavne vrste drveća južnoevropskih prašuma, 3. Starost i prirast pojedinih stabala u prašumi, 4. Dosadašnji zahvati u prašumske sastojine i njihove posljedice, 5. Prašuma i preborna šuma, 6. Transport drveta u raznim vremenskim razdobljima, 7. Neprijatelji šume i greške drveta u prašumi, 8. Prirodno i umjetno podmlađivanje u jugoistočno-evropskim prirodnim šumama, 9. Procjena i uređenje u prašumi, 10. Mješovita šuma i čista sastojina, 11. Iz prašuma Sjeverozapadne Anadolije (Mala Azija), 12. Iz prašuma Abesinije (Istočna Afrika). Deset poglavlja u knjizi posvećeno je bosanskim i karpatskim prašumama, dok su posljednja dva, samo kraći prikazi prašuma, koje je autor kao stručni ekspert proučavao sa eksploatacionog stanovišta. Mi ćemo iz ove opsežne knjige prikazati neka poglavlja, koja imaju posebnog interesa za naše šumarstvo. To činimo tim više i zbog toga, što se u knjizi nalaze materijali koji su neophodni za izučavanje historijata šumarstva Bosne i Hercegovine u jednom razdoblju kada su se šume prvi put podvrgle nekom određeniiem stručnom tretmanu. Za vrijeme prvih godina austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine bilo je pod upravom nekadašnjeg »Forstdepartement «-a Zemaljske vlade preko 2.000.000 hektara šuma od kojih je preko polovine bilo još prašumskog karaktera. Slabe saobraćajne veze i, kako autor knjige ističe, nesposobnost planinskih vodenih tokova za transport drveta, bili su glavni razlog zbog kojeg je u Bosni bilo toliko nedirnutih šuma. Kada je autor došao u Bosnu, upravljanje i administracija državnog šumskog posjeda bila je već razgranjena na desetinu šumskih uprava. Prva šumska uprava u Bosni — sarajevska — bila je već izgradila oko 20 km šumske ceste do Ozren Planine. To je ujedno bila i prva šumska cesta izrađena u režiji i njome je godišnje izvoženo 2—3000 m3 trupaca i ogrevnog drveta za glavni grad, koji se tada počeo naglo razvijati. Središte ove šumske uprave bilo je u Srednjem i tu je izgrađena željeznička pruga na koju je godišnje padalo 20.000 m3 pilanskih trupaca i 12—15.000 m3 drvenog ugljena za visoke peći u Varešu. Prvi gospodarski programi za ove šume bili su vrlo primitivni. Oni su se sastojali samo iz jedne terenske karte u mjerilu 1 : 75.000, u koju su bile ucrtane pojedine godišnje sječine. Tek oko 1912. god. izvršena je procjena šuma na osnovu koje su izrađeni prvi gospodarski planovi. Poseban Dogon imala je šumska uprava u Teslicu (u kojoj je bio ing. Frôhlich upravitelj kroz niz godina). Tu je postojala destilerija drveta, koja je godišnje tražila 200.000 pr. m. ogrevnog drveta, zatim pilana sa 6 jarmača, kojoj je trebalo godišnje oko 50.000 m3 jelovih, borovih i nešto smrčevih trupaca. Tu je tada bilo oko 59.000 ha prašumskih sastojina, koje su postepeno prevođene u |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 61 <-- 61 --> PDF |
3. Poraditi na uvođenju šumskih dječjih dana na terenu uz demonstracije u NR Hrvatskoj. IV. 1. Odnos šumarskih stručnjaka sa narodnim vlastima i društvenim organizacijama na terenu u vezi podizanja socijalističke svijesti. V. PROPISI I NADZOR 1. Uspostaviti što tješnju vezu i saradnju sa Sekretarijatom za šumarstvo i drugim ustanovama i organizacijama pri donošenju propisa za šumarsku službu i praksu.. 2. Poraditi u zajednici sa nadležnim organima i ustanovama za pojačanje nadzora nad izvršenjem stručnih radova na terenu. STRANA STRUČNA LITERATURA STRANI ČASOPISI u knjižnici Šumarskog Društva Hrvatske. Na engleskom jeziku: Forestry — London (polugodišnjak Društva šumara Velike Britanije). Izlazi na 80 stranica. Godišnja pretplata 15 šilinga. Timber of Canada — Toronto Ontario. Mjesečnik na 64—100 stranica. Godišnja pretplata 3 dolara. Michigan Conseration — Lansing, Michigan. Dvomjesečnik na 32 stranice; godišnja pretplata 50 centi. Na ruskom jeziku: Ljesnoje hazjastvo — Moskva. Izdaje ministarstvo poljoprivrede SSSR. Mjesečnik na 96 stranica; pojedinačni broj 3,50 rublja. Ljesnaja promišljenost — Moskva. Mjesečnik sa 32 stranice; pojedinačni broj 5 rubalja. Na francuskom jeziku: Revne Forestiere Française — Nancy. Mjesečnik sa 64—88 stranica. Godišnja pretplata 1300 fr. Bulletin de L´institut Agronomique et des Stations des Recherches de Gembloux — Bruxelles. Četvrtgodišnjak na 100— 120 stranica; godišnja pretplata 175 fr. Foret de France et Action Forestiere. — Paris. Izlazi mjesečno na 24 stranice; godišnja pretplata 500 fr. La Foret Française — Paris. Mjesečnik; velik novinski format na 6 stranica; godišnja pretplata 1.000 fr. Foret Conservation — Quebec. Mjesečnik sa 26 stranica; godišnja pretplata 3 dolara. Bois et Résineux — Bordeaux. Izlazi 10, 20 i 30 u mjesecu kao novine; godišnja pretplatal 1.100 fr. Na njemačkom jeziku: Osterreichische Vierteljahresschrift fur Forstwesen — Wien. Izdaje austrijsko šumarsko Društvo četvrtgodišnje (februar, maj, august i novembar). Godišnja pretplata 44 šilinga. Ima 68 stranica. Allgemeine Forstzeitnug — Wien. Izlazi na 40 stranica. Mjesečnik; četvrtgodišnja pretplata 19,65 šilinga. Schweifierische Zeitschrift fur Forstwesen — Zurich. Izlazi na 80 stranica; mjesečnik; godišnja pretplata 14 fr. Na talijanskom jeziku: Monti e Boschi — Firenze, Milano. Mjesečnik na 48 stranica; godišnja pretplata 3.00O lira. Annali — Accademia Italiana di Scienze Forestali — Firenze. Izlazi od 1953. god. jednom godišnje na 340—460 stranica. L´Italia Forestale e Montana — Fi´ renze. Godišnje 6 dvobroja na 48 stranica; pretplata 4.000 lira. Na danskom jeziku: Šumski pokusi u Danskoj — Kopenhagen. Izlazi jednom godišnje na 246 stranica. 201 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 60 <-- 60 --> PDF |
organizaciji klubova tamo gdje ih dosada nije bilo, odnosno reorganizaciji postojećih klubova po napred navedenom principu. 4. U okviru svakog šumarskog kluba treba da bude organizovana sekcija lugarskog osoblja kao prelazni organizacioni oblik do osnivanja samostalnost udruženja lugara. 5. Šumarski klubovi treba da obuhvate i čvrsto povezu sve šumarske inžinjere i tehničare, kako iz uzgoja tako i one iz drvne industrije. Organizacioni oblik uprave neka odredi sam klub, ali se preporuča da obe grane šumske privrede budu zastupane sa po jednim podpredsjednikom. II. STRUČNI KADROVI I ŠKOLSTVO U cilju stručnog izdizanja i usavršavanja šumarskog stručnog osoblja treba: 1. čim prije izdati zbornik svih propisa koji se odnose na upravu šuma i šumsku privredu, 2. Šumarsko društvo i šumarski klubovi da pruže izravnu pomoć srednjim šumarskim školama i tečajevima, ako bi ona bila zatražena; treba da intervenišu kod narodnih vlasti i radi osiguranja materijalne baze škola i tečajeva, da na osnovu temeljitih studija pomognu školama i tečajevima u postavci programa, a u cilju najbolje teoretske i praktične obuke tehničara i lugara, 3. Radi zapostavljenosti šumarskog odsjeka u sadanjoj organizaciji Poljoprivredno- šumarskog fakulteta Šumarsko društvo treba da poradi na izdvajanju Šumarskog odsjeka i formiranju samostalnog šumarskog fakulteta. 4. Šumarsko društvo treba da sarađuje sa Šumarskim fakultetom kod postavljanja nastavnog programa, a sve u vezi s potrebama prakse. 5. Šumarsko društvo treba da održava na terenu seminare po pojedinim pitanjima uz praktične demonstracije objekata, isto tako treba da održava ekskurziju u zemlji i inozemstvu u svrhu primjene savremenih naučnih metoda u radovima u šumarstvu. 6. Šumarsko društvo isto tako i šumarski klubovi treba da održavaju predavanja za svoje članove o temama iz aktuelne problematike šumarstva i drvne industrije. Takova predavanja treba da budu ilustrovana prikazima dokumentarnih filomova, diapozitiva i. t.d. 7. Važnije članke iz naših stručnih listova, a naročito »Šumarskog lista«, treba razmnožiti i separate dostaviti svim zainteresiranima. U cilju pravilnog rasporeda i nagrađivanja osoblja u šumarstvu i drvnoj industriji treba: 8. da Šumarsko društvo prikupi podatke o sadanjem stanju, te da poradi na ispravku nepravilnog razvrstavanja osoblja kao i na njegovom pravilnom nagrađivanju. 9. Da poduzme hitne mjere da se lugarskom osoblju naknade troškovi putovanja po pozivima sudova, pred kojima nastupaju kao svjedoci na raspravama proti šumskih štetočinaca. III. PROPAGANDA 1. Poduzimanje potrebnih mjera za širenje stručnih listova Šumarskog društva u NRH i drugim N. R. 2. Propaganda šumarstva putem predavanja na selu, publikacija, letaka i filmova. f 200 |