DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Većina vrsta eukalipta odlikuje se većom ili manjom plastičnošću, t. j .
sposobnošću prilagođivanja klimatskim i edafskim prilikama, koje se razlikuju
od onih u njihovoj domovini. Zahvaljujući upravo toj plastičnosti
omogućeno je uspješno unošenje eukalipta u razne zemlje. Računa se da
danas nasadi eukalipta, podignuti umjetnim pošumljavanjima, zauzimaju
oko 700.000 ha (6). Najznačajnija pošumljavanja izvedena su u Spaniji


(108.000 ha), Portugalu (60.000 ha), Kaliforniji, Braziliji (300.000 ha), Južnoafričkoj
Uniji (170.000 ha) i sjeverozapadnoj Africi (25.000 ha).
Pri razmatranju mogućnosti introdukcije eukalipta u naše krajeve
moramo poći od tri osnovna faktora, od kojih ta mogućnost ovisi. To su
temperature (minimalne), oborine (godišnja količina i raspored) i tlo.


Najvažniji od tih faktora su svakako minimalne temperature, koje
pojedina vrsta može izdržati ili pod kojima u domovini uspijeva. Za naše
primorsko područje karakteristično je da se, doduše ne često i dugotrajno,
temperature spuštaju relativno vrlo nisko u odnosu na srednje temperature,
koje inače vladaju, što je posljedica hladnih vjetrova iz kontinentalnog
zaleđa. Razlike između apsolutnih minimuma i srednjih mjesečnih minimuma
temperatura su velike, mnogo veće nego u Australiji. Radi ilustracije
donosimo grafički prikaz srednjih maksimalnih i srednjih minimalnih
temperatura, te podatak o apsolutnim minimumima za stanice Hvar, Dubrovnik,
Split i Crikvenicu, te Bendigo, Alexandra, Nimmitabel i Kosciusko*
(slika 1).


Vidimo da su pri istim ili približno istim apsolutnim minimumima za
pojedine naše i australske stanice, srednje mjesečne minimalne temperature
kod nas znatno više. Naročito to dolazi do izražaja kod stanica Kosciusko
i Nimmitabel u Australskim Alpama, dakle tamo çdje rastu vrste
koje nas najviše i interesiraju. To s druge strane znači, da se pri sličnim
srednjim temperaturama (bilo srednjim mjesečnim ili srednjim mjesečnim
minimalnim) u pojedinim našim i australskim prilikama, apsolutno minimalne
temperature kod nas spuštaju znatno niže. Zbog ovih specifičnih
temperaturnih prilika u našem jadranskom području, kod razmatranja
mogućnosti unošenja eukalipta, treba poći od apsolutno minimalnih temperatura
koje se kod nas pojavljuju, jer upravo o njima ovisi granica do
koje možemo s pojedinom vrstom eukalipta ići. Bazirati se isključivo na
srednje temperature bilo bi pogrešno.


Donosimo ovdje podatke o najnižim temperaturama, koje su se pojavile
1947. g. u našem Primorju"" (tabela 1).
Zima te godine bila je jedna od najoštrijih, koju kod nas ljudi pamte i
najniže temperature koje su se tada pojavile predstavljaju za većinu stanica
apsolutne minimume, koji su uopće zabilježeni. Na osnovu tih podataka
izradili smo kartu izotermi (slika 2), koje ograničavaju područja u
kojima su se temperature spuštale do —5° C, između —5 i —10° C i između
—10 i —15° C. Karta ima samo orijentaciono značenje, budući je broj


* Grafikon je izrađen za Split [razdoblje 1934—40, 1945—54] i Dubrovnik
[razdoblje 1936—40, 1945—54] na osnovu podataka Pomorskog odjela Uprave hidrometeorološke
službe u Splitu; za Hvar i Crikvenicu [razdoblje 1925—49] na temelju
podataka iz literature pod 8; za australske stanice na temelju podataka iz lit. pod
5, 6, 7. Radi bolje usporedbe za australske stanice podaci su u grafikonu uneseni po
rasporedu od jula do juna, što odgovara našem rasporedu od januara do decembra.
* Podaci Pomorskog odjela Uprave hidrometeorološke službe u Splitu.