DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Kao posljedica uništavanja šuma i planinskih pašnjaka nastaju bujice
(vodoperine i divlji planinski potoci), rak rana naše poljoprivrede jer umanjuju
proizvodnu snagu zemljišta. Bujice treba predusresti razumnim
iskorišćivanjem šuma i pašnjaka i na taj način zaštititi zemlju i narod od
toga zla. Stoga je za Hrvatsku i Dalmaciju donesen zakon o uređenju bujica
1895., a za cijelo kraško područje 1930.


Od 1941. do 1945. Za vrijeme Drugog svjetskog rata malo se ili nikako
vodilo računa o šumsko uzgojnim načelima, šume su sječene i opustošene
gdjegod su bile na dohvatu okupatoru.


Od 1945. do danas. 1947. proglašena su i objavljena dva osnovna zakona:
Opći zakon o šumama i Opći zakon o zaštiti šuma od požara. Oba
ova savezna zakona ostavljaju široko područje rada narodnim republikama
za razradu i dopunu osnovnih propisa, svaka prema svojim svojstvenim
potrebama. Uz ove savezne zakone, narodne republike su izdale posebne
zakone, naredbe, pravilnike i uredbe, u vezi sa unapređenjem oblasti krša.


U svrhu rješavanja problema držanja koza na kraškom zemljištu,


N. R. Bosna i Hercegovina i N. R. Crna Gora izdale su uredbu o zabrani
držanja koza 1947., a N. R. Hrvatska uredbu o paši i brstu koza u šumama
i na šumskom zemljištu 1949. U Sloveniji nije bila koza udomaćena, pa se
držanje koza nije nikada ni postavljalo kao neki osobiti problem. Ove
uredbe su mnogo doprinijele očiglednom uzdizanju šikara, naime postepenom
pretvaranju šikara u niske šume, naročito uredba o zabrani držanja
koza.
Veoma važan je i zakon, kojim su narodne republike proglasile šume
i šumska zemljišta općom državnom imovinom, jer su ovim zakonom
stavljene sve šume, bez obzira na vlasništvo, pod zaštitu države.


Dužnost nam je da očuvamo šume koje danas postoje i da ponovo
uspješno pošumimo mnoga gola područja, koja su nekada bila pošumljena,
jer su šume naš najljepši ukras i naše najveće blago.


LITERATURA


1.
Baro Po parić : Dalmatinske šume u historiji. Glasnik Matice Dalmatinske.
Zadar 1901.
2. Zbirka propisa o diobi obradivih općinskih zemalja u Dalmaciji. Zadar 1903.
3.
Dr. Petar Kraljić : Kraljski Dalmatin (1806—1810.). Zadar 1912. Izdala Matica
Dalmatinska.
4. Dr. Josip Balen : Naš goli krš. Zagreb 1931.
5.
Ing. Adolf S er bet i ć: Razvoj šumarstva u Bosni i Hercegovini, str. 163. Sarajevo
1938. (Bosna i Hercegovina kao privredno područje.)
6. Josef
Pucich : Die Karstbewaldung im österreichisch-illirischen Küstenlande.
Trst 1900.
7.
Konrad Rubbia : Ödlandauffortsungen, Mittel zu ihrer Förderung. (Die Aufforstung
des Karstes in Österreich). Als Manuskript gedruckt. Ljubljana 1907.
8. M. Vusio : La Dalmazia presente e futura. Zagreb 1905.