DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 11     <-- 11 -->        PDF

DA LI JE MOGUĆA INVENTARIZACIJA ŠUMA NA OSNOVU
FOTOPLANOVA?


Dr. Zelenko Tomašegović — Zagreb


F
F
otogrametrijska djelatnost, koja se u našoj zemlji sve više razgranjuje,.
može za šumarstvo biti od interesa naročito i u pitanju reambulacija
međa šuma općenarodne imovine kao i u pitanju inventarizacije privatnih
šuma. Oba problema traže smišljenu organizaciju terena prije aerosnimanja
i prikladnu metodiku naknadnih institutskih ili terenskih radova. Kod
postojanja starih katastarskih planova recentni aerosnimci mogu poslužiti
kao odlično pomagalo za otkrivanje uzurpacija naročito ako se radi o
proširenju poljoprivrednih na štetu šumskih površina. Primjenom na pr.
aeroprecrtavača, kod istovremenog promatranja postojećih katastarskih
planova i aerosnimaka, ubrzo se može ukazati i na mjesta uzurpacija. Za
definitivno utvrđivanje uzurpacija, bez obzira da li se radi o pravnim međama
između-šuma općenarodne imovine i inokosnih šumoposjednika ili o
pravnim međama između šumskog i poljoprivrednog zemljišta, potrebna
je u načelu detaljna izmjera sadašnjeg stvarnog stanja. Provede li se organizacija
terena za aerosnimanje tako, da se sadašnje stvarne medne točke
učine vidljivima za aerosnimanje ili se u blizini sadašnjih međa provede
signalizacija točaka, koje će biti uočljive na aerosnimema, dobiva se baza
za reambulaciju i definitivno rješavanje postoješih uzurpacija. Najjednostavniji
slučaj nastaje naravski onda ako se sadašnje stvarne međe mogu
podesno signalizirati. U tome slučaju količina se terenskih radova uvelike
smanjuje. Detaljna izmjera moći će se izvršiti fotogrametrijskim metodama
s velikom točnosti na prvorazrednim restitucionim instrumentima (autografi,
stereoplanigrafi), kojih je broj u zemlji danas već razmjerno velik.
No i u slučaju graničnih linija ili međašnih točaka, koje su zastrte po krošnjama
drveća možemo smišljenom organizacijom terena za aerosnimanje
i prikladnim fotogrametrijskim metodama blagotvorno djelovati u smislu
racionalizacije rada. Za detaljnu terestričku izmjeru kod rješavanja uzurpacija
odnosno kod reambulacija međa uopće potreban je niz po položaju
(koordinatama) poznatih točaka na koje se mora ta izmjera vezati. Signalizira
li se prije aerosnimanja dovoljan broj točaka u okolišu vanjskih međa
šuma to se stvara mogućnost da se, na osnovu orijentiranih stereomodela,
ili kartiraju te točke ili očitavaju na koordinatnim brojilima preciznih
stereoinstrumenata (kao što je na pr. autograf A-7, kakvog posjeduje i
Tehnički fakultet u Zagrebu) koordinate takvih točaka čime se stvara
numerička podloga za detaljan premjer.


Što se tiče pitanja inventarizacije privatnih šuma znamo da su podaci
s kojima se raspolaže više nego mršavi. Podaci kao što sü površine, vrsta
drveća, gospodarski tip, drvna masa ili prirast malo su poznati za tu skupinu
šuma.


Kao primjer kako podaci aerosnimanja mogu korisno poslužiti u tom
smislu promotrimo rezultate površinske inventarizacije šuma, koji su sadržani
u radnji prof. Dr. F. Loetsch-a: »Površinska inventarizacija privatnih
šuma statističkom metodom primjenom fotoplana« (»Waldflächeninventur
im Kleinprivatwald mit Stichproben verfahren unter weitgehender Be


217