DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 18 <-- 18 --> PDF |
ostane nepromijenjen — 2, 3 ili više puta veći. Lokalne ekološke prilike, koje vladaju za vrijeme gradacije imaće donekle upliv ne samo na tok gradacije već i na intenzitet zaraze. Možemo reći, da intenzitet zaraze u nekom području uglavnom ovisi o onom minimalnom broju, veličini i zdravosti onih rijetkih pojedinačnih legla, koja će se u tom području naći kad nastupi godina sa toplim i suhim proljećem i ljetom. Kako smo se osvjedočili hladna i vlažna proljeća i ljeta god. 1954. i 1955. nisu već započetu progradaciju gubara mogla zaustaviti a kamoli prekinuti. Štetnik se opet pojavio na velikim područjima te mnogim šumama prijeti slijedeće godine golobrst. Nikako ne možemo znati ne će li ekološke prilike,Tcoje budu vladale slijedeće godine proljeća i ljeta omogućiti napadaj pepelnice, čime bi se stanje znatno pogoršalo, jer ne bi nastao samo gubitak na prirastu već bi došao u pitanje i opstanak mnogih sastojina. Pred nama stoji teška zadaća, da ponovo pokušamo zaštiti hrastove šume od tih stalno ponovljenih opasnosti. Bolest je postala već kroničnom, pa je liječenje teže. Posao bi bio znatno lakši i uspjeh liječenja sigurniji, da se u prošlosti, kod uzgajanja tih šuma, imalo više obzira na biološke zakone, koji u ovim prirodnim šumskim zajednicama vladaju. Ovu temeljnu pogrješku ne možemo sada lako i brzo popraviti, već samo postepenom primjenom takovih šumsko-uzgojnih mjera, koje će biti u skladu sa biološkim zakonima tih šuma, te će se provoditi po izvjesnom planu kroz dulji niz godina; sve te mjere iziskivat će veće napore i gospodarske žrtve, jer će nam stalno smetati već ranije stvorena žarišta tih opasnosti. Ova je teškoća danas povećana i tim što se u mješovitim, dakle u otpornijim hrastovim sastojinama, posušili od holandske bolesti gotovo svi brijestovi, pa su se mnoge od njih progalile; kako se pepelnica osobito lako i brzo širi u progaljenim sastojinama, to postoji mogućnost da dođu u opasnost da budu napadnute od pepelnice i mješovite sastojine, koje su do sada ostale pošteđene. Prema najnovijim podacima u nekim je područjima i jasen ugrožen. Kako je po dosadanjim istraživanjima Zavoda za entomologiju utvrđeno, da gubarovim gusjenicama najbolje prija hrastov list, bukov manje a lipov nikako, možemo kao preventivnu mjeru preporučiti i podsađivanje čistih hrastovih sastojina sa lipom, osnivanje rubnih plašteva od lipovih stabala te uzgajanje mješovitih sastojina lipe i hrasta u grupičnoj smjesi. Osim temeljitijih šumsko-uzgojnih prethodnih zaštitnih mjera, valja nam se latiti i takovih zaštitnih sredstava, s kojima ćemo stupiti u borbu protiv štetočinaca već sada kada su ugrozili velika područja. Pošto pepelnica ne može nanijeti veću štetu, a da gusjenice gubara prethodno ne obrste u proljeće prvi hrastov list — glavna se borba mora organizirati i provesti protiv gubara, te hrastove šume zaštiti od masovne navale gubarovih gusjenica. Kod uništavanja tog štetočinca moramo uzeti kao pravilo, da njegova legla treba temeljito uništiti upravo u onim godinama kada ih najmanje ima. Tada se ta legla moraju uništiti ne samo po svim šumama, već i povoćnjacima. Jedan od glavnih uzroka dosadanjeg neuspjeha u borbi protiv gubara jest taj, što u godinama, kada se površno pregledavaju šume — nailazeć na 224 |