DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 25     <-- 25 -->        PDF

/


obzira na metodu rada. Dok prosjek prinosa
kod crnoga bora iznosi 0,60-do 1,20
kg: na sezonu, alepski daje 2,40 do 3,50
kg. po bjeljenici, odnosno stablu (površina
bjeljenice 300 do 400 cm2). U našem
koreferatu je istaknuto da su osobito
vrijedni i savjesni" smolari dobivali
i po 4 kg. smole po bjeljenici (atar
blu), pa i više, sa površine bjeljenice od
oko 300 cm2. Ova naročita osobina alepskoga
bora je i omogućila. Grčkoj, da
tako visoko uzdigne svoju proizvodnju
smole. Kod nas samo u Hrvatskoj´ ima
alenskog bora i to na primorskom-.dijelu,
uglavnom južnom, i srednjem Ja-,
dranu. ..,,..


Ne može se preći preko već poznate
činjenice da pored visokog prinosa,
smola alepskog bora. ima i posebne fi-,
zičke i kemiiske osobine,, koje stoje daleko
iznad osobina ostalih smola. To -je
u prvom redu visoka-tališna tačka-njegovog
kolofonija koja dosiže 70 do 73
stepena ,prema 58 do 64 stepena. drugih
kolofonija. Kiselinski broj je također
znatno viši i iznosi - oko 175, prema 125
ostalih, a zatim saponifikacijski broj se.
kreće oko 178 prema 150 kod drugih
vrsta. -´<.´ ´. r


Ne čekajući na rezultate rada pojačane
proizvodnje smole, na našoj prerađivačkoj
industriji leži zadatak poboljšanja
kvalitete derivata. Borba" za
kvalitet ide uporedo sa borbom za količinu.-
Sve se više traže visoke kvalitete
kolofonija. To je važan zadatak
prerađivača, pa postojeća konjukturane
bi smjela da ovaj cilj učini sporednim.
Sa starim i nekada primitivnim postrojenjima
se ne može ni dobiti tako kvalitetan
proizvod, a da se i ne govori o
razlici u proizvodnosti rada takvih postrojenja.
Treba ih izbaciti i zato što
rade suviše sporo. U koreferatu za Hrvatsku,
izneseno je na savjetovanju kako
naše postrojenje na Hvaru kuva dragocjenu
smolu alepskoga bora po 7 do
8 sati umjesto da se nabavi novo malo
postrojenje od nehrđajućeg čelika u kom
jedna šarža traje svega pola sata. Tako
bi se ujedno otklonile i štetne posljedice
bakra na boju kolofonija, a i kvalitet
bi se inače poboljšao, jer izgleda da dugo´destiliranje
stvara uslove za kasniju
kristalizaciju kolofonija. Ta se kristalizacija
ne da ukloniti ni jednim dosada
poznatim postupkom. Ova negativna
okolnost naročito riogađa industriju boja
1 lakova, jer se nakon izvjesnog ležanja
formiraju čitavi grumeni kristala u posudu
sa bojom.


Osim ispravljanja ovih mana, zamjenom
postrojenja bi se. visoko podigla
proizvodnost rada sa ovako ubrzanim
postupkom. Obzirom na mogućnost daljnjeg
i sve intenzivnijeg smolarenja ü
Hrvatskoj, a specijalno u Dalmaciji,
ostvarenju ovoga bi trebalo što prije
prići. . ,


Na savjetovanju je obraćena pažnja
potrebi većega populariziranja . smolarenia
i upotrebe derivata smole. Stoga
je: osobito istaknuta.potreba propagande
putem štampe, filma, radia, ;kratkih ilustriranih
brošura it. d., -. ´".


.Nije zanemaren.ni. još jedan važan
momenat. ü cjelokupnom, radu, .koji, je.
uostalom itekako .bitan, a to je stimuliranje
i nagrađivanje .onih koji svojina
radom i zalaganjem rade na- unapređenju,
smolarenja. ;;.,-. .: r,.,-, j


O cjelokupnoj problematici tretiranoj
na savjetovanju biće donesene´ preporuke
i; zaključci, koie sü unijele u taj
kompleks tri komisije u kojima je učestvovao
veći broj-- delegata sa raznih
sektora tog problema.


Ifig, R. Meštrovit


CL. 38. OSNOVNE UREDBE O ZVANJIMA
I PLAĆAMA SLUŽBENIKA
DUŽ. ORGANA


Budući se u Šumariji ima primjenjivati
član 38. Osnovne uredbe o zvaniima
i plaćama službenika drž. organa
´u daljnjem tekstu osnovna uredba),
to ćemo detaljno razraditi taj član kako
bi pomogli praksi, pogotovo, jer je ista
pokazala da odredbe pomenutog člana
nisu baš tako jasne kako se na prvi
pogled čine.


Prema odredbama pomenutog člana
u godine službe za napredovanje priznaje
se sve vrijeme koje je službenik
stvarno proveo u državnoj službi, u privrednim
organizacijama, u službi zadružnih
i društvenih organizacija ili kao
namještenik kod privatnih poslodavaca,
ali samo ako se za te poslove tražila
stručna sprema istog ranga kao i za za
zvanje u kome se službenik nalazi. N. pr.
ako je službenik sada referent i ima završen
fakultet (za zvanje referenta je
u pravilu ^otrebna viša stručna sprema)
i traži, da mu se prizna par godina koje
je nroveo u službi kod neke društvene
organizacije, potrebno je ustanoviti, da
li je za primitak u tu službu kao uvjet
bila takođe potrebna viša stručna spre