DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 28 <-- 28 --> PDF |
plaće odnosno komisiji za službenička pitanja. Na kraju bir napomenuli, da se ne´ može priznati vrijeme koje je službenik proveo´ u službi neprijateljskih vojnih ili civilnih ustanova, ako je osobn o svojim radorri u takvim ustanovama nanio štete borbi za oslobođenje. Da li je rad. službenika bio štetan ili ne cijenit-će se individualno,. od slučaja do slučaja, vodeći računa i. o tome, da li je službenik radi toga bio osuđivan i to .razumije se bez obzira, da li mu je suđeno za vrije: ma rata ili poslije oslobođenja. "´.-: Dobričić Veljko- OKO PITANJA OTKAZA SLUŽBE SLUŽBENICIMA ŠUMARIJE i Poslije stupanja na snagu .nove organizacije´ šumarstva, ü praksi se postavilo pitanje, da li se otkaz ´radnicima i službenicima u šumarstvu treba i nadalje vršiti "-srna propisima Uredbe o postupku otkazivanja radnog odnosa radnicima i službenicima privrednih Organizacija (u daljnjem tekstu, uredbe- Sl. list FNRJ br. 20/52, 52´52 i 1/56) odnosno Uputstva za izvršenje te uredbe (u daljnjem tekstu, uputstva- SL list FNRJ br. 26/52) ili ne. Kako su s tim u vezi nadležni organi donijeli zaključak, da se pomenuti propisi od strane Šumarije i nadalie imaju pr´mienjivati,. to ćemo prikazati postupak, koji je potrebno sprovesti, da bi dati otkazi bili na zakonu osnovani i mogli postati pravomoćni. Prüe davani a otkaza potrebno je da šumarija nainrije utvrdi otkazni rok. Prema nropisima Uredbe o raspoređivanju službenika u vrste i o otkaznim rokovima (SI.-list FNRJ br. 38/52) otkazni rokovi iznose: 1. za službenike prve vrste (od I.-V. plac. razreda) — četiri mjeseca, bez obzira na godine službe; 2. za službenike drufte i treće vrste (od VI-TX odnosno X. do XV. plac. razreda) do 5 god. službe — 1 mjesec — preko 5 god. do 10. god. službe — dva mieseca. nreko 10 god. službe — 3 mi.; 3. za službenike četvrte vrste (od XVI do XX plac. raz.): do 10 god. službe — 1 mjesec, preko 10 god. službe — 2 mieseca. Nanominje se. da se u godine službe za otkazni rok uračunava samo vrijeme koje je službenik oröveo u efektivnoj državnoj službi nevrekidno do isteka otkaznog roka. ´bez obzira* ´da li je ovo vrijeme provedeno kod istog poslodavca. Otkazni´ rok za radnike određuje se prema propisima Uredbe o zasnivanju i prestanku: radnih odnosa (SI. list FNRJ! br. 84/48^ 87/49, 56/51.) i iznosi: 1. do 5 godina zaposlenja kod istog poslodavca (i kod prijašnjeg poslodavca, ;ako je premješten odnosno preuzet popotrebi službe kod poslodavca koji mu je otkazao) —: 1 mjesec; 2. od 5 do 10 g. zaposlenja — 2 mj.;3. od 10 do 20 g. zaposlenja — 3 mj.; 4. preko 20; godina zaposlenja —4 mj; Ugovorom o radu se može~ izgovarati i kraći otkazni rok od gore pomenutih, ali ni u kom slučaju ne kraći-od 14 dana, u kom« slučaju se .otkaz može cteti i 15-tog u mjesecu. " .-. Nakon što šumarija uruči otkaz službeniku potrebno je. da u smislu či. 3 Uredbe o "materijalnom obezbeđenju i drugim pravima radnika i službenika koji se privremeno nalaze izvan radnog odnosno (SI. list FNRJ br. 16/52, 39/52 i 1/56) odnosno tč. 5 i 5a uz čl." 3 Općeg Uputstva za izvršenje te uredbe (SI. list FNRJ br. 21/52, 42´52 i 5/51) izvijesti nadležni lokalni biro za posredovanje rada (prema sjedištu šumarije) o danom otkazu i to u roku od tri dana, od dana dano? otkaza. Prijava se nodnosi pismeno i obavezno sadrži sljedeće podatke: 1. naziv šumarije, njeno sjedište, šifru orivredne djelatnosti i ime i prezime ovlaštenog službenika šumarije koji podnosi prijavu: 2. prezime, očevo ime i ime radnika odnosno službenika, spol, godinu rođenia; 3. zanimanje i struku, stupanj stručne s-oreme (nekvalificirani, polukvalificirani, kvalificirani, ili visoko-kvalificirani) — Za radnike; zvanje i struku, stupanj stručne spreme (nomoćni ,niža, srednja i viša sprema) — za službenike (odnosno zvanje i struka). 4. ukupni radni staž i trajanje posljednjeg zaposlenja; 5. iznos posljednje plaće; 6. da li, je osoba korisnik poljoprivrednog imanja, kao i da li je uživalac mirovine ili invalidnine; 7. datum isteka otkaznog roka. Šumarija ie dužna da ovu prijavu podnese svakako u roku od tri dana, jer se u protivnom početak otkaznog roka odgađa sve do dana kada se pomenuta prijava podnese Birou za posredovanje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 29 <-- 29 --> PDF |
rada. Ako Sumarna na pr. otkaže nekom radniku koji inače ´ima pravo na jednomjesečni, otkazni rok -1. V., a prijavu podnese Birou tek 27. V., otkazni Tok će početi teći ne 1. V. kada je rješenje uručeno radniku nego tek 27. V., a isteći će 27. VI. dö kog dana radnik ostaje na svome radnom mjestu. U koliko ga šumarije ipak razriješe ranije morat´ će isplatiti naknadu u visini zarade sve do kraja isteka otkaznog roka. Važno je napomenuti, da se pomenu" ta prijava ´mora ´ podniieti nä n a č i n gore opisan. U smislu naime pomenutih propisa, a i brema sudskoj praksi (Presuda Vrhovnog suda NRH od 18. IX: 1953.´ broj U-3224´53-5) poslodavac ne´ može izvršiti dužnost prijave Birou samim dostavljanjem jednog otpravka rješenja o otkazu Birou za´ posredovanje rada (»O tom obavijest« ..´.). jer takva dostava rješenja o otkazu Birou za posTedovanje rada, ne može zamjeniti proojsanu prijavu otkaza u smislu čl. 3; eitirane Urfedbe o materijalnom ob´ezbe.-, ctenju i toč. 5 Općeg uputstva za izvršenje te uredbe. Svaki otkaz koji se daje mora biti sastavljen, u formi nismenog rješenja-i uručuje se službeniku, odnosno radniku (u daljnjem tekstu, službenik) uz potpis. U samom rješeniu moraju biti naznačeni razlozi otkaza, dužina otkaznog roka i od kad do kad teče otkazni rok. Tako đe mora biti obavezno naznačeno, da službenik ima pravo žalbe kotarskoj (gradskoj) arbitraži za odlučivanje 0 otkazima i to u roku od 8 dana po sacDćenju otkaza (čl. 10 Uredbe) i to bez obzira da li je službenik zatražio posredovanje sindikalne organizacije (radi eventualnog povlačenja otkaza). Ako šumarija u. jednom mjesecu (kako se otkaz daie samo 1 u mjesecu, znači: istovremeno) dade otkaz pe7 torici ili´ više službenika radi umanjenja opsega poslovanja iil troškova, mora prethodno da se o tome sporazumi sa miesnim (kotarskim) sindikalnim vijećem, oa ako suglasnost za otkaz dobije može dati otkaz, ali samo onim službenicima za čije je otkazivanje postignuta suglasnost. Kako bi Sindikalno vijeće moglo donijeti što pravilniju odluku, propisom je određeno (tč. 5 Uputstva) da poslodavci prilikom traženja suglasnosti moraju podnijeti pismeni prijedlog, iz koga se osim općih podataka mora vidjeti jasno još i slijedeće: i—, Koliko je vremena službenik radio, kod poslodavca koji mu daje otkaz (dakle u šumariji); , . . — Koliko iznosi njegov ukupan radni staž;. . . . , . — porodično i zdravstveno stanje službenika; _/´ ., ´ — na kojim je radnim mjestima radio do sada (u šumariji): "-^ da li na tom radnom mjestu mogu da rade žene; : ´ — da li na tom radnom-mjestu mogu da rade osobe ´s umanjenom radnom sposobnošću; -." *"´» ´ — svi drugi podaci: koji mogu biti od utjecaja na pravilno rješenje stvari. Sindikalno je vijeće dužno,_ da najdulje u roku od 8 dana" stupi u vezu´ s poslodavcem .´— šumarijom, radi. zajedničkog; rješavanja, b . predloženim´ otkazima. Rok se. može snorazumno i produžiti ali ne duüe od 15 dana, pa ako.u tim rokovima sindikalno vijeće ne pristuni zajedničkom rješavanju, _ poslodavac odnosno šumarija može sama" dati otkaz (čl: 3 Uredbe). Ako sindikalno vijeće dade suglasnost samo za neke službenike, a otkazivanju ostalim službenicima se usprotivi, sumarna u sporazumu´sa sindikalnom organizacijom (šumarije) može podnijeti sindikalnom vijeću nov prijedlog (tč. 4 stav 2 Uputstva), a ako ni tada ne dobije traženu suglasnost, može dostaviti kompletan priiedlog. sa svim potrebnim podacima, predsjedniku Savjeta za narodno zdravlje i Socijalnu politiku narodne republike, a uz priiedlog i ostale podatke i zapisnik zajedničkog raspravljanja šumarije i mjesnog sindikalnog viieća iz koga će se moći jasno vidjeti mišljenje sindikalnog vijeća i obrazloženi prijedlog šumarije, koja smatra da se otkaz ioak treba dati (čl. 4 Uredbe). Predsjednik Savjeta će pomenuti prijedlog u roku od 3 dana po prijemu dostaviti na odluku republičkoj arbitraži, čija je odluka konačna. Napominjemo ,da zajedničko rješavanje poslodavca i sindikalnog vijeća može da traje najduže 3 dana i ako se u tom roku ne postigne sporazum, a poslodavac ostaje Dri namjeri da dade otkaz, onda je dužan da postupi, kako je gore navedeno tj. da obrazloženi prijedlog dostavlja Predsjedniku Savjeta za narodno zdravlje. Ako se otkaz daie radi likvidacije ili rasformirani a. može se dati i bez prethodnog sporazumnog rješavanja s mjesnim sindikalnim vijećem. U takvom slučaju mjesno se sindikalno vijeće sa |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 30 <-- 30 --> PDF |
mo obavještava o danim otkazima, dok se napred pomenuta prijava Birou -za posredovanje rada ovome ipak dostavila u propisanom roku. Sve ono, što smo do sada obradili, tiče se otkaza danog većem broju službenika. Kako međutim postupiti, kad se otkaz daje pojedincima! Clan 8. Uredbe s tim u vezi propisuje da se isti postupak (kao kod otkaza većem broju službenika) ima provesti i u slučaiu kad se služba otkazuje službeniku- ženi (bez obzira na dužinu radnog staža), zatim službenicima, koji imaju više od 10 godina staža, te pojedinim vojnim invalidima i invalidima rada, tj. mora se zatražiti sporazum mjesnog sindikalnog vijeća, koje će tom prilikom postupiti jednako kao kad razmatra otkaz većem broju službenika. U koliko u roku od 3 dana ne dođe do sporazuma (prilikom zajedničkom rješavanja), a poslodavac (šumarija) ostane pri odluci, da otkaz dade, isti je dužan (poslodavac) da obrazloženi prijedlog podnese kotarskoj (gradskoj) arbitraži za odlučivanje o otkazima, na prethodnu odluku, koja je konačna. Važno je ovdie napomenuti, da je uvijek jedan od trojice članova vijeća kotarske (gradske) arbitraže predstavnik poslodavaca, koji ako na vrijeme ne imenuje svog arbitra (u roku koji odredi predsjednik vijeća) gubi mogućnost da kao član vijeća utiče na konačnu odluku, dok na njegovo mjesto stupa arbitar s liste narodnog odbora. Rekli smo ranije .da službenik protiv otkaza ima pravo žalbe kotarskoj (gradskoi´ 1 arbitraži i to u roku od 8 dana po saopćenju otkaza (čl. 10 Uredbe). Ovo pravo nemaju oni službenici, kojima je dan otkaz na temelju prethodne odluke, bilo republičke bilo kotarske (gradske) arbitraže o čemu smo ranije opširno govorili. Svoju odluku o žalbi, koja je inače konačna, mora pomenuta arbitraža donijeti u pravilu u roku od 15 dana, ali svakako do kraja isteka otkaznog roka, jer se u protivnom slučaju ima smatrati, da je žalba službenika uvažena i otkaz poništen. Arbitraža međutim ne može poništiti otkaz ako se utvrdi, da se je službenik kome je otkazano na bilo koji način ogriješio´ o radnu disciplinu ili je uopće bio štetan po interese radnog kolektiva (šumarije).´ Znači, u takvom slučaju je dužnost arbitraže da najprije utvrdi, da li postoje pomenute činjenice,´ pä ako 236 utvrdi ,da postoie, odbit će žalbu i potvrditi otkaz, dok će u protivnom slučaju žalbu uvažiti i poništiti rješenje o> otkazu. II. Prije nego što pređemo dalje, napomenut ćemo, da se prema propisima čl. 4 Uredbe o zabrani upošljavanja žena i omladine na određenim poslovima (SI. list FNRJ br. 11/52 i 27/52); trudnoj ženi i majci dojilji u radnom odnosu ne može dati otkaz i to, trudnoj ženi od časa kad se ustanovi trudnoća od strane nadležnog zdravstvenog organa, pa sve d» kraja isteka porodiljskog dopusta od ,9J> dana, a majci dojilji 6 mjeseci, počam. od dana rođenja djeteta, odnosno 8 mjeseci, ako se majci dojilji na osnovu mišljenja nadležnog organa zdravstvene službe odobri i nadalje, nakon isteka roka od 6 mjeseci, skraćeno radno vrijeme (čl. 1 i 4 Uredbe o zaštiti trudnih žena i majki — dojilja u radnom (službeničkom) odnosu — SI. list FNRJ br. 88/49 i 35/52). III. Na kraju ćemo se osvrnuti i na neke propise Uredbe o zasnivanju i prestanku radnih odnosa (SI. list FNRJ br. 84/48) kojih se šumarija mora držati prilikom upošliavanja radnika. Radni odnos po propisima ove uredbe može prestati, (čl. 13). 1. — istekom ugovorenog "roka; 2. — izvršenjem ugvorenog posla. Oba ova ugovora o radu se ne mogu razriješiti sve dok ne prođe ugovoreni rok ili se ugovoreni posao ne dovrši (Moguće ie pak i ovdje otpustiti radnika bez prethodnog otkaza, odnosnoradniku istupiti s nosla bez otkaza, o čemu će biti niže više riječi. Isto tako je moguće, da i u ovom slučaju radni odnos prestane samim nastupanjem činjenice uslijed koje prestaje i inače radni odnos). Međutim, ako poslije isteka ugovorenog roka, ili po završetku određenog posla, radnik i dalje nastavi rad uz prećutni snorazum šumarije, ugovor se smatra r>roduženim na neodređeno vrijeme i može prestati samo 3. — otkazom, o čemu smo ranije opširnije govorili, šumarija može radnika u interesu službe razriješiti dužnosti i prije isteka otkaznog roka (ali samo na osnovu pravomoćnog riešenja — kad je žalbeni postupak okončan),, ali ga u tom slučaju, mora isplatiti do kraja isteka otkaznog röka po njegovoj (radnikovoj) molbi, plaća ga samo do dana razrješe |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 31 <-- 31 --> PDF |
nj a, a ne do kraja otkaznog roka (Cl, 16). Radni odnos se inače može razriješiti i bez otkaznog roka no o tom mora postojati jasan pismen sporazum (čl. 21). Ranije smo opširno govorili o postupku pred arbitražom za odlučivanje o otkazima. Spomenut ćemo još razloge, kad se otkaz od strane šumarije ne će moći pobijati (čl. 23): — ako radnik neopravdano izostane s posla duže od 3 dana; — ako radnik ne ispunjava obaveze iz ugovora o radu bez opravdanog razloga i — ako je radnik prilikom zaključenja ugovora o radu prikrio tjelesnu ili duševnu manu uslijed koje ne može vršiti obaveze iz ugovora; 4. — otpustom ili istupanjem s posla. Šumarija može radnika bez otkaza otpustiti .s posla ´61 i!SV — ako je radnik zatečen pri vršenju krivičnog djela, — ako je pravomoćnom odlukom državnog organa osuđen na kaznu zatvora duže od 3 mjeseca i — ako je falsificirao isprave ili dao neistinite podatke i time obmanuo šumariju o činjenicama bitnim za zasnivani e trajanje i prestanak radnog odnosa (kvalifikacije i si.). O svakom ovakvom slučaju šumarija mora obavezno izvj^stiti nadležnu inspekciju rada. Radnik može da istupi s posla bez otkaza (čl. 26): — ako ne primi plaću za 15 dana po isteku roka isplate; — ako ga se prisiljava na vršenje krivičnih djela ili prekršaja (prekršaji će u praksi češće doći u obzir); — ako ga se prisiljava na nemoralan život; — ako poslodavac (misli se na fizičku osobu) ili članovi njegove porodice, koji žive s njim u zaiedničkom kućanstvu boluiu od bolesti koia je opasna po ziß- vot ili zdravlje radnika i — ako poslodavac izvrši ili pokuša da izvrši krivično djelo prema radniku. Nanominje se da radnik može u svim slučajevima tražiti od šumarije naknadu štete u visini plaće za vrijeme koje odgovara otkaznom roku i to bez obzira na stvarno nanijetu štetu. 5. — samim nastupanjem činjenica uslijed kojih prestaje radni odnos, a te bi bile (čl. 27.); — ako je radnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora duže od 6 mjeseci; — ako je radnik osuđen pravomoćnom sudskom presudom na kaznu zabranu bavljenjem određenim zanimanjem, čije je vršenje predviđeno ugovorom o radu i — ako je radnik pozvan na odsluženje obaveznog redovnog kadrovskog vojnog roka. 6. — po disciplinskoj presudi, ako je radnik takvom presudom osuđen na kaznu otpuštanja s posla (čl. 29). 7. — smrću radnika (i smrću poslodavca — fizičke osobe — ako njegov nasljednik ne nastavi s radom u kom slučaju radnik ima pravo, na otkazni rok. što međutim u praksi šumarije ne će biti slučaj, čl. 30). Napomenut ćemo ovdje, da ugovor o radu može biti zaključen na pokus i to najviše za 14 dana i mora biti izrica n tj. u ugovoru mora izrekom stajati ,da se radi o ugovoru na pokus. Radni odnos iz ovog ugovora može prestati i prije isteka pokusnog roka bez prethodnog otkaza (čl. 9). IV. Na kraju bismo napomenuli još jednu obavezu propisanu Općim uputstvom o izmjeni i donuni općeg uputstva za izvršenje uredbe o materijalnom obezbjeđeniu i drugim pravima radnika i službenika koji se privremeno nalaze izvan radnog odnosa (SI. list FNRJ br. 5/56). U točci 2 pomenutog uputstva navedeni su podaci koje valja šumarija da dostavi nadležnom birou za posredovanje rada u roku od pet dana po isprazni enju radnog mjesta (dakle nakon otkaza), a to su: 1. naziv šumarije, njeno sjedište, šifra pirvredne djelatnosti i ime i prezime ovlaštenog službenika koji podnosi prijavu; 2. podatke o potrebnoj stručnoj spremi za vršenje poslova na slobodnim radnim mjestima; 3. potanje podatke o slobodnim radnim mjestima ´-^odaci o vrsti posla); 4. o uvjetima rada (plaća za radno mjesto, radno vrijeme, noćni rad, da li je radno mjesto podesno za žene ili osobe s umanjenom radnom sposobnošću, stambeni smještaj i dr.); 5. da li je zaposlenje stalno ili privremeno; 6. rok za popunjavanje slobodnih radnih mjesta. 237 |