DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 38     <-- 38 -->        PDF

/


Stigavši u Budvu, krenuli smo autobusom
preko Cetinja na Lovćen i dalje
preko Kotora u Hercegnovi. Na ovom
putu a u okolici Budve kao i u samoj
Boki Kotorskoj uočili smo šume pitomog
kestena, koje se ovdje nalaze na
silikatnoj podlozi, na nešto debljim zemljanim
naslagama. U Cettnju smo posjetili
muzej velikog crnogorskog pjesnika
INjegoša, kao i druge kulturne i historijske
spomenike. U nastavku puta posjetili
smo Njegošev mauzolej na Lovćenu.
Čitavo područje Lovćena proglašeno je
TNTacionalnlm parkom, te je u vezi toga
zabranjena sječa i pašarenje, a ujedno se
vrše opsežni radovi oko uređenja toga


parka. Međutim usprkos na vidljivim
mjestima istaknutih zabrana, sječa se i
dalje vrši.


U blizini sela Njeguši vidjeli smo veoma
uspješno pošumljenu površinu sa crnim
borom, koja veoma svježe i ugodno
djeluje u tom kamenitom pejsažu. Spuštajući
se mnogobrojnim serpentinama
prema Kotoru uživali smo u prekrasnim
vidicam, kojima ovaj put naročito obiluje.


U Hercegnovom zadržali smo se dva
dana, koje smo vrijeme iskoristili za odmor
a ujedno i za upoznavanje bujne
mediteranske flore, gdje se naročito ističu
plame, eukaliptusi, oleander, lovor,
limuni, narandže, mogranj, rogači i t. d.


Iz Hercegnovog krenuli smo u Du


brovnik u kom smo razgledali kulturne i


historijske spomenike. Od tog vremena


posvetili smo čitav jedan dan za upo


znavanje arboretuma Trsteno.


O važnosti Trstena dovoljno je na


pomenuti, da je dodijeljen na upravu


Jugoslavenskoj akademiji znanosti i


umjetnosti u Zagrebu, i to posebnom
odlukom vlade FNBJ-e. Arboretumu Trsteno
posvetio je opsežnu raspravu A.
Ugrenović, u kojoj se iscrpno osvrnuo
na njegovu historijsku, i naučnu važnost,
dok ga je sa pedološke strane opisao u
raspravi »Pedološka istraživanja arboretuma
Trsteno« dr. M. Gračanin.


Ukupna površina arboretuma iznosi
285,460 m3, a podjeljen je na 61 odjel.
U arboretumu nalazi se dvorac nekadašnjih
vlasnika iz roda Gučetića, kaorazni drugi objekti koji danas služe za
potrebe stanice Instituta za šumarska
istraživanja Jugoslavenske akademije.
Izvan arboretuma nalaze se dvije ogrom


ne platane, koje su u stranom´ svijetu
veoma poznate zbog svog uzrasta, te
predstavljaju turističku atrakciju. Opseg
prve platane iznosi 11,37 m u prsnoj
visini, a druge 10,60 u pp. Prva je visoka
46 m a druga 45 m. Horizontalna
projekcija krošnje prve platane iznosi


1.300 m2, dok je druge nešto manja, a
iznosi 980 m2. Obzirom na dimenzije samih
stabala i površinu koju zauzimaju
krošnje, može se o njima u pravom smislu
govoriti kao o šumi. Iznad samog arboretuma
u blizini već spomenutih divplatana,
izvire voda, koja za krš predsavlja
pravu rijetkost. Zahvaljujući toj
činjenici, mogla se na ovom mjestu razvita
biljka zvana trst (Arundo doroax),
po kojoj je čitav taj kraj a i sam arboretum
dobio ime. Sama voda dovedena
je iz vrela akveduktom u park, te je
time omogućen razvoj bujne flore, koja
se odlikuje mnoštvom domaćih i stranih
vrsta. U tom šarenilu drveća i grmlja
nalazimo: lovor, čempres, cedrove, borovice,
palme, oleander, trstiku, rogač, ko