DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 38 <-- 38 --> PDF |
/ Stigavši u Budvu, krenuli smo autobusom preko Cetinja na Lovćen i dalje preko Kotora u Hercegnovi. Na ovom putu a u okolici Budve kao i u samoj Boki Kotorskoj uočili smo šume pitomog kestena, koje se ovdje nalaze na silikatnoj podlozi, na nešto debljim zemljanim naslagama. U Cettnju smo posjetili muzej velikog crnogorskog pjesnika INjegoša, kao i druge kulturne i historijske spomenike. U nastavku puta posjetili smo Njegošev mauzolej na Lovćenu. Čitavo područje Lovćena proglašeno je TNTacionalnlm parkom, te je u vezi toga zabranjena sječa i pašarenje, a ujedno se vrše opsežni radovi oko uređenja toga parka. Međutim usprkos na vidljivim mjestima istaknutih zabrana, sječa se i dalje vrši. U blizini sela Njeguši vidjeli smo veoma uspješno pošumljenu površinu sa crnim borom, koja veoma svježe i ugodno djeluje u tom kamenitom pejsažu. Spuštajući se mnogobrojnim serpentinama prema Kotoru uživali smo u prekrasnim vidicam, kojima ovaj put naročito obiluje. U Hercegnovom zadržali smo se dva dana, koje smo vrijeme iskoristili za odmor a ujedno i za upoznavanje bujne mediteranske flore, gdje se naročito ističu plame, eukaliptusi, oleander, lovor, limuni, narandže, mogranj, rogači i t. d. Iz Hercegnovog krenuli smo u Du brovnik u kom smo razgledali kulturne i historijske spomenike. Od tog vremena posvetili smo čitav jedan dan za upo znavanje arboretuma Trsteno. O važnosti Trstena dovoljno je na pomenuti, da je dodijeljen na upravu Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, i to posebnom odlukom vlade FNBJ-e. Arboretumu Trsteno posvetio je opsežnu raspravu A. Ugrenović, u kojoj se iscrpno osvrnuo na njegovu historijsku, i naučnu važnost, dok ga je sa pedološke strane opisao u raspravi »Pedološka istraživanja arboretuma Trsteno« dr. M. Gračanin. Ukupna površina arboretuma iznosi 285,460 m3, a podjeljen je na 61 odjel. U arboretumu nalazi se dvorac nekadašnjih vlasnika iz roda Gučetića, kaorazni drugi objekti koji danas služe za potrebe stanice Instituta za šumarska istraživanja Jugoslavenske akademije. Izvan arboretuma nalaze se dvije ogrom ne platane, koje su u stranom´ svijetu veoma poznate zbog svog uzrasta, te predstavljaju turističku atrakciju. Opseg prve platane iznosi 11,37 m u prsnoj visini, a druge 10,60 u pp. Prva je visoka 46 m a druga 45 m. Horizontalna projekcija krošnje prve platane iznosi 1.300 m2, dok je druge nešto manja, a iznosi 980 m2. Obzirom na dimenzije samih stabala i površinu koju zauzimaju krošnje, može se o njima u pravom smislu govoriti kao o šumi. Iznad samog arboretuma u blizini već spomenutih divplatana, izvire voda, koja za krš predsavlja pravu rijetkost. Zahvaljujući toj činjenici, mogla se na ovom mjestu razvita biljka zvana trst (Arundo doroax), po kojoj je čitav taj kraj a i sam arboretum dobio ime. Sama voda dovedena je iz vrela akveduktom u park, te je time omogućen razvoj bujne flore, koja se odlikuje mnoštvom domaćih i stranih vrsta. U tom šarenilu drveća i grmlja nalazimo: lovor, čempres, cedrove, borovice, palme, oleander, trstiku, rogač, ko |