DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 43 <-- 43 --> PDF |
3. Mjere za suzbijanje raka kestenove kore (referent Dr. Mihajlo Krstić); 4. Razno. Iscrpan referat o značaju kestena za našu privredu održao je ing. Jakob Sučić, direktor šumarskog instituta iz Sarajeva. Koreferate su održali ing. Trajko Nikolovski (NR Makedonija) i dr. Maks Wraber (NR Slovenija). Iz referata i koreferata moglo se u općim crtama izvesti nekoliko glavnih zaključaka. a) Mnogostruke koristi koje nam pruža kesten uz njegova korisna svojstva (kesten je i šumsko drvo i voćka, rano rađa plodom, predstavlja odličnu sirovinu za tanin, ima jaku izbojnu moć iz panja, otporan je na ozlijede) opravdavaju njegovo gajenje na postojećim nalazištima i traže daljnje proširenje areala pitomog kestena u našoj zemlji. b) Tereni Jugoslavije ekološki su predisponirani za uzgoj kestena. c) Kesten se danas nalazi u degradaciji u našoj zemlji. d) Statistički podaci o kestenu, njegovom rasprostranjenju veoma su nepouzdani i neujednačeni na razna područja, te treba prema tome u okviru jedne savezne komisije prići evidentiranju postojećih površina pitomog kestena u šumama i na poljoprivrednim terenima po jednom jednoobraznom načinu, koji bi dao točne podatke za cijelu državu. Isto tako treba raditi i na proširenju kestenovog areala u horizontalnom i vertikalnom smislu, pronalaženjem (putem ekoloških studija) pogodnih terena za uzgoj ove vrijedne vrste drveća. U okviru 2. točke dnevnog reda prvo su o stanju zaraze i mjerama suzbijanja govorili predstavnici NR Slovenije. Drugarica Stana Hočevar, asistent Šumarskog instituta iz Ljubljane, koja kao član stalne mješovite republičke komisije za suzbijanje raka kestenove kore, radi na proučavanju i suzbijanju endotioze u Slovenačkom Primorju, iznijela je u svom. referatu rezultate dosadanjeg rada na suzbijanju endotioze i sadanje stanje zaraze. Danas se na teritoriji Slovenije kesten suši na površini od 2.500 ha. Nađeno je ukupno 46 žarišta endotioze u Goričkom srezu, 4 žarišta u bivšem srezu Sežana, a ustanovljena su i 3 žarišta endotioze na hrastovima (Quercus sessilis, Q. sessilis x Q. pedunculata i Q. pubescens). Zaraza se proširila, od početne, koja je u I960, god. iznosila 212 ha (u vrijeme kada je bolest konstatovana), na 1.853 ha u ovoj godini. Kar antenske mjere sprovede se sa nedovoljnom strogošću i kestenov plod često od lazi nedesinficiran na tržišta u unutrašnjost zemlje. Veliki problem predstavlja pitanje prodaje i izvoza kestenovih plodova, budući da dobici ostvareni na taj način predstavljaju važnu stavku u prihodima stanovništva tog pasivnog kraja. Prema postojećim karantenskim propisima može se izvoziti samo desinficirani plod kestena. Ova desinfekcija vrši se u specijalnim bazenima polsatnim kvašenjem plodova u rastvoru 0,5°/o-tnog formalina. Prema ispitivanju prof. Janežića ovaj postupak dovoljan je za uništavanje spora gljivice. Na taj način desinficirano je oko 5 tona plodova pitomog kestena, dok su prema mnogim indicijama mnogo veće količine kestena izvezene bez prethodne desinfekcije. Referent dalje iznosi da veliku prepreku sprovođenja energičnih mjera uništavanje zaraženih stabala predstavlja nerješeno pitanje upotrebe drveta od posječenih stabala i nedostatak financijskih sredstava. Nadalje se govori o potrebi intenzivnijeg rada na uzgajanju otpornih sorti pitomog kestena. Izvjesne ko>ličine kineskog kestena (Castanea mollissima) već su unesene na teren. U slijedećem referatu inž. Sebenik, koji radi na zaraženom području, iznosi teškoće tehničke i materijalne prirode koje se javljaju pri sprovođenju karantenskih mjera i u toku rada na suzbijanju zaraze uništavanjem zaraženih sta- bala. Energičnije mjere moći će se sprovoditi tek kada se riješi pitanje naknade vlasnicima kestenjaka odnosno pitanje prodaje i izvoza drveta dobijenog sječom zaraženih stabala, koje bi bilo u skladu sa postojećim karantenskim propisima. Poslije ovog referata predstavnici ostalih narodnih republika iznose rezultate pregleda kestenovih sastojina u pojedinim republikama uz konstataciju, da prema dobivenim izvještajima, nigdje nije konstatirana zaraza izvan područja Slovenačkog Primorja. U referatu »Mjere za suzbijanje raka kestenove kore« dr. ing. Mihajlo Krstić iznosi dosadanje rezultate koji su postignuti u svijetu i daje vrlo iscrpne podatke o radu na suzbijanju ove bolesti u svim zemljama u kojima se ona javlja. Između ostalog iznosi i podatak da je zaraza endotioze konstatirana i na Kavkazu (SSSR). U toku opširne diskusije iznijeta su mnoga gledišta na problem endotioze sa biološkog, ekonomskog i socijalnog stanovišta. Posebno je naglašena potreba energičnijeg suzbijanja endotione na zaraženom području i pristupanje rigoroz |