DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 45 <-- 45 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Dr. I. Horvat i sarađnici — Karta biljnih zajednica Zapadne Hrvatske, Sekcija Sušak, listovi 2a i 2c. Izdanja Privrednog Savjeta FNRJ i Instituta za šumarska istraživanja NR Hrvatske Prije kratkog vremena objavljena je prva naša vegetacijska kaj-ta izrađena na savremenim principima biljne sociologije. Ova karta biljnih zajednica pretstavlja za jugoslavensku nauku jedan vrlo značajan datum, jer sve što je ranije učinjeno da se vegetacija našeg kopna prikaže kartografskom metodom, bili su samo pokušaji da se prikažu krupniji vegetacijski odnosi i njihovo manje više šematsko pružanje. S H o rva tovom kartom po prvi put je učinjen iedan značajan korak u cilju da se postigne i onaj detalj, koji je nužno potreban za točno upoznavanje sastava i potencijalnih mogućnosti i naše prirodne vegetacije šuma, pašnjaka i livada. Prema toipe, ova karti biljnih zajednica nije više samo prilog naučnom upoznavaniu vegetacijskih odnosa naše zemlje, nego i prikaz horizantalnog i vertikalnog rasprostranjeni a pojedinih privrednih tipova vegetacije, dakle karta koja će dobro doći i operativi poljoprivrede i šumarstva. Upoređujući našu prvu kartu vegetacije sa istim takvim kartama, koje su već objavljene posljednjih godina u drugim evropskim državama, možemo bez pretjerivanja kazati da je naša karta u mnogome nadmašila i one, koie su ´u međunarodnom smislu) priznate kao najviše savremeno dostignuće. Ako uporedimo, primjera radi, francuske karte koje ie izradio Prof. Dr. Molinier sa saradnicima, koje, rjrema našoj ocjeni, pretstavljaju najviše dostignuće u Evropi, onda vidimo da je naša karta tehnički dotjeranija, mnogo detaljnija i savremenija po tehnici prikazivanja detalja. Međutim, niie toliko bitno ovo upoređenje, koliko činjenica, da smo ovom kartom i mi ušli u red država koje .su u poslijeratnom rieriodu ozbiljno pristupile inventarizaciji svoje vegetacije na bazi naisavremenijih metoda u biljnoj geografu i. Mi moramo odmah na počteku istaknuti, da ova naša orva detaljna karta biljnih zajednica nije rezultat rada jednog kratkog perioda, niti jedan na «crt šeme, koji je nastao poopštavanjem mjestimičnih detaljnijih istraživanja istaknutijih bilinih zajednica. To je rezultat jednog dugog i napornog terenskog rada koji je trajao pune četiri godine (1948—1951) i u kojem su uz profesora I. H o r v a t a, kao »spiritus movensa« i glavnog rukovodioca radova, sudjelovali i brojni sarađnici od kojih su trojica — šumarski inženjeri S. Bertović, L. Matan i L. Pelcer, sudjelovali od početka do kraja, radeći na terenskim snimanjima tokom cijele godine — izuzev nekoliko zimskih mjeseci. Ostali sarađnici su sudjelovali ili povremeno ili sa posebnim naučno-istraživačkim temama. Izrada karte biljnih zajednica nije bio samo operativni zadatak jedne grupe vrlo spremnih kartografa i fitosociologa, nego istovremeno u područje školovanja mladih kadrova iz Hrvaske i drugih republika, te njihovo upoznavanje sa principima modernog kartiranja vegetacije na bazi biljnih zajednica. Zbog toga ove sekcije nemaiu samo svoju realnu vrijednost, nego su one isto tako i obrazac po kojemu se vrše (ili treba da se vrše) kartiranja vegetacije u ostalim našim republikama. I ne samo to, prilikom izrade ovih karata vršeni su i obimni naučno-istraživački radovi iz područja ekonomije, mikrobiologije, dendrometrije, livadskih prinosa i drugim temata iz šumarstva i poljoprivrede. Na tai način kartiranje je bilo i osnovica za intezivan naučno-istraživački rad, koii je već djelomice i objavljen u stručnoi štampi i naučnim publikacijama. Što se tiče samih dvaju listova do sada objavljene karte biljnih zajednica, može se svakako istaknuti, da je na njima osnovni topografski detalj izveden prvoklasno. To ie područje koje je Vojnogeografski institut predratne Jugoslavije snimao najpreciznijim postupkom (zbog granice spram Italije), i svakako je i to jedan od preduvjeta koji su vegetacijskoi karti omogućili preciznost i točno ograničavanje pojedinih biljnih zajednica. Nažalost, to nije slučaj sa ostalim našim predjelima u unutrašnjosti, u kojima su osnovne topografski karte rađene još i pred više od pola stoljeća. Izrada vegetacijskih karata u takvim područjima nije ni iz bliza tako sigurna kao na području koga je odabrala ova .prva Horvatova karta. 251 |