DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Na kartama su dosta dobro odabrane i reproducirane boje, iako u izvjesnim tomovima ima i nejednoličnosti. Za šumske zajednice uzete su pune boje, livade i vrištine su označene šrafama ili križićima, a planinske rudine označene tačkastim crtežem u boji. Kod izrade karte moralo se je pribjeći nažalost i označavanju izvjesnih zajednica slovima. To je učinjeno kod zajednica visokih zeleni i močvarica, ali i kod šuma. Tako je na primjer šuma gorskog javora i jasena označena istom bojom kao i pretplaninska šuma bukve samo sa slovom »F«. Ovu zajednicu, zapravo to slovo, i pokraj detaljnog traženja na karti našli smo samo na jednom jedinom mjestu. Sličan je slučaj i sa šikarom velelisne vrbe i vrištinom sleča i klečice, ali su ove zajednice manjeg značaja od šume gorskog javora i jasena, koja se na području javlja možda u većoj mjeri samo fragmentarno, pa je zbog toga zanemarena. Na kartama je obuhvaćeno 7 nizova vegetacijskih jedinica koje su razdvojene na osnovu fizionomskog izgleda i biljnog sastava u šume, livade i vrištine. planinske rudine, visoke zeleni, cretove, vegetaciju močvarica i vodenjara, te u ruderalnu i nitrofilnu vegetaciju. Šume su dalje podjeljene u šest skupina, i pošto nas one najviše zanimaju, mi ćemo ih ovdje navesti detaljnije. Prva karta sekcije Sušak (list 2a) obuhvata u centralnom svom dijelu vrh planine Risnjaka u sjevernom zahvata dolinu Kupe oko njenog izvora, okolinu Gerova, na istok dopire do Crnog Luga blizu Delnica, na zapadu zahvata vrh Hrvatskog Sniježnika, a na jugu seže do blizu Mrzle Vodice. Ona prikazuje jedno pretežno šumovito planinsko područje ispresijecano tu i tamo većim površinama prirodnih livada i vriština, te vrlo malim plohama planinskih rudina na Risnjaku i Sniježniku. Šume su ovdje razvrstane u šest skupina, koje su istovremeno i biljnosociološke sveze. Prvu skupinu sačinjavaju zajednice »crnogoričnih i bjelogoričnih šuma i šikara suhih i toplih staništa na vapnencima i dolomitima«. To su obuhvaćene zajednice: 1. Seslerieto-Ostryetum — šuma šašike i crnog graba, 2. Ericeto-Ostryetum — šuma crnjuše i crnoga graba. Drugu skupinu sačinjavaju zajednice »bijelogoričnih i mješanih šuma umjereno vlažnih, hladnih, bazičnih, neutral nih ili slabo kiselih staništa«. (Fagion) sa slijedećim zajednicama: 1. Fagetum croaticum austräte — šuma bukve sa nizom subasocijacija a) — montanum — gorska šuma bukve, b) — seslerietosum — primorska šuma bukve, c) — calamagrostidetum — šuma bukve sa milavom, d) ;— abietetosum — šuma bukve s jelom, e) — subalpinum — pretplaninske šume bukve. 2. Acereto-Fraxinetum-croaticum — šume gorskog javora i jasena. Treću skupinu sačinjavaju zajednice »bjelogoričnih šuma močvarnih i podvornih staništa« (Alneto-Quercion). 1. Salicetum incanae — šuma sive johe, 2. Alnetum glutinoso-incanae — šuma crne i bijele iohe. Četvrtu skupinu sačinjavaju zajednice »bjelogoričnih šuma ekstremno kiselih staništa na silikatima ili na dubljoj naslazi tla povrh vapnenca »(Quercionroboris-sessiliflorae). 1. Fageto-Blechnetum — šuma rebrače i bukve. Petu skupinu sačinjavaju zajednice . »crnogoričnih šuma viših pojasa na silikatima ili na kiselim tlima povrh vapnenca « sa dvije grupe: .- . A. »Crnogorične šume suhih sunčanih, kamenih staništa povrh vapnenaca « (Albieto-Calamagrostion). 1, Calamagrostideto-Abietum — šuma milave i jele. B. »Crnogorične šume na silikatima ili na umjereno vlažnih i sjenovitim staništima povrh vapnenaca« (Piceion). 1. Blechno-Abietum — šuma rebrače i jele, 2. Piceetum croaticum montanum — gorska šuma smreke, 3. Piceetum croaticum subalpinum — pretplaninska šuma smreke. Šestu skupnu sačinjavaju zajednice »klekovine, pretplaninske šikare i vrištine na vapnencima« (Pmion mughi). 1. Pinetum mughi croaticum — klekovina bora, 2. Salicetum grandifoliae — šikara velelisne vrbe, , 3. Rhodoreto-Junipereturri — Vriština sleča i klečice. Kao što se može vidjeti, već i ova karta obuhvata i niz posve novih i još (kod nas) neopisanih vegetacijskih jedinica nižeg i višeg reda, čije se kate— |