DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 48     <-- 48 -->        PDF

ko jelovo-bukove šume (Fagetum abietetosum),
koja uključuje livade tipa
Brometo-Plantaginetum (Assoc. Bruraus
erectus-Plantago media), grupi subalpinske
smrčeve šume (Picetum subalpinum)
u uvalama i sastojini jele sa
travom milavom´ (Calamagrostideto-Abietum)
da bi dostigavši pojas subalpske
bukove šume (Fagetum subalpinum) završavao
u zajednici klekovine najvišeg
planinskog vrha Risnjaka.


Profil na drugom listu dopunjen je i
profilom geološkog sastava podloge —
tako da se biljne zajednice pojavljuju
i izmjenjuju ne samo u vezi sa orografskim
kategorijama, nego i sa geološkom
podlogom. Ovaj profil siječe
kartu od jugozapada spram sjeveroistoka
(okomit je na dinarsko pružanje pla


nina), te tako dopunjuje profil na prvom
listu. Tu je prikazana šuma crnograba
i kitnjaka sa jesenjskom šašikom
i njena smjena na jugozapadnim padinama
sa hrastom meduncem, a u većim
visinama i na glavicama — sa mukinjom.
Dalje su tu prikazani tipovi bukovih
šuma na krečnjačkoj podlozi u
ovisnosti od reljefa, te njihove smjene
— šuma jele i rebrače u ovisnosti od
podloge permokarbonskih. pješčara i
škriljevaca.
Sve ono što je naprijed rečeno, nije
ni blizu onoga što nam prostor ovoga
prikaza dozvoljava da kažemo u smislu
pozitivne ocjene ove naše prve karte
bilinih zajednica. Nije pretjerano kada
se kaže, da možemo sa ponosom gledati
u ovo naše naučno i tehničko dostignuće.


Oba lista koji su do sada štampani, a
također i slijedeća dva, koja će (nadajmo
se) uskoro izići, čine jednu zasebnu
cjelinu, koja se kasnije može sastaviti
u jedinstvenu kartu područja.


Kad budu objavljene sve četiri sekcije
biće možda potrebno još izraditi i
jednu zajedničku legendu (i zajedničke
dopunske karte i profile), jer se inače
listovi neće moći lako spojiti u jedinstvenu
cjelinu.


Bilo bi od velike vrijednosti kada bi
se za ovu kartu izdao što prije i tekstovni
tumač sa što detaljnijim podacima,
jer se čitav niz zajednica, pa čak i sveza
na ovoj karti pojavljuje po prvi put
samo sa nazicom, a bez opisa.


Prema tome, ostavljamo si slobodu da
i kasnije kažemo nekoliko riječi o ovo
karti i njenom praktičnom značenju za
šumarstvo.


, Fukarek


DOMAC R.: OPATIJA — PARKOVI
(DIE PARKANLAGEN), Zagreb 1955. g


Područje našeg Primorja obiluje
mnogim lijepim i zanimljivim parkovima.
Ti se parkovi međusobno razlikuju,
pored ostaloga, u vegetacijskom i florističkom´
sastavu. Svaki park ima neku,
tipično svoju karakteristiku. Opatijski
se parkovi odlikuju bogatstvom i raznolikošću
svoje flore.


Glavno obilježje biljnom pokrovu
Opatije daje lovorika. Ovu vrstu susrećemo,
ne samo u parkovima i nasadima,
već i u okolici Opatije. Lovorika je simbol
Opatije. Krasne lovorove šumice
daju Opatiji poseban čar, po čemu je
ona poznata i daleko van granica naše
domovine.


Parkovi i nasadi Opatije obiluju mnogim
egzotama, koje su ovamo prenijete
iz raznih krajeva svijeta. Uspješan uzgoj
egzota, pa i onih iz subtropskih krajeva,
najbolji je dokaz koliko je blaga
lokalna klima Opatije.


Brojnost i raznovrsnost egzota otežavale
su upoznavanje flore Opatije čak i
dobro upućenim stručnjacima. Odavno
se osjećala potreba za stručnim djelom,
koje bi -u tom pogledu poslužilo kao rukovođ.
Taj je zadatak preuzeo na sebe
pisac R. Domac. Njegov je rad utoliko
korisniji, što od 1913. g. na ovamo —
kada je Adamović opisao parkove Opatije
— nije izašlo nijedno novije djelo o
njihovoj flori. A izmjene u biljnim
vrstama su u međuvremenu bile velike.


Knjiga ima 101 stranicu, 16 slika u
tekstu i 2 plana važnijih parkova. Tekst
je pisan na hrvatskom (77 stranica) i
njemačkom (21 str.) jeziku. Popis 255
biljaka zaprema 3 stranice. Plan parka
»1. maj« izrađen je u mjerilu 1:1000, a
onaj »Ive Lole Ribara« u mjerilu 1:500.
Prvi je park razdijeljen u 70 parcela,
a drugi u 22. Parcele su na planovima
obrojčane. Na svakoj su parceli pojedine
vrste označene rednim brojem iz
popisa biljaka.


Sadržaj knjige razdijeljen je u 3 poglavlja:
1. Park »1. maj«, 2. Park »Ive
Lole Ribara« i 3. Šetališta (Obalna šetališta
»M. Laginje« i Šumska šetališta).


U poglavljima 1 i 2 autor ponajprije
daje kratak prikaz o smještaju i historijatu
dvaju najvažnijih opatijskih parkova.
Zatim slijedi popis biljaka na pojedinoj
parceli, uz naznaku naziva biljke
na hrvatskom i latinskom jeziku. Za
svaku vrstu dan je i kraći dendrološki
opis. Za neke vrste navedeni su i njeni
ekološki zahtjevi, varijeteti i si.


U trećem poglavlju opisana su šetališta.
Flora pojedinih šetališta prikazana