DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 48 <-- 48 --> PDF |
ko jelovo-bukove šume (Fagetum abietetosum), koja uključuje livade tipa Brometo-Plantaginetum (Assoc. Bruraus erectus-Plantago media), grupi subalpinske smrčeve šume (Picetum subalpinum) u uvalama i sastojini jele sa travom milavom´ (Calamagrostideto-Abietum) da bi dostigavši pojas subalpske bukove šume (Fagetum subalpinum) završavao u zajednici klekovine najvišeg planinskog vrha Risnjaka. Profil na drugom listu dopunjen je i profilom geološkog sastava podloge — tako da se biljne zajednice pojavljuju i izmjenjuju ne samo u vezi sa orografskim kategorijama, nego i sa geološkom podlogom. Ovaj profil siječe kartu od jugozapada spram sjeveroistoka (okomit je na dinarsko pružanje pla nina), te tako dopunjuje profil na prvom listu. Tu je prikazana šuma crnograba i kitnjaka sa jesenjskom šašikom i njena smjena na jugozapadnim padinama sa hrastom meduncem, a u većim visinama i na glavicama — sa mukinjom. Dalje su tu prikazani tipovi bukovih šuma na krečnjačkoj podlozi u ovisnosti od reljefa, te njihove smjene — šuma jele i rebrače u ovisnosti od podloge permokarbonskih. pješčara i škriljevaca. Sve ono što je naprijed rečeno, nije ni blizu onoga što nam prostor ovoga prikaza dozvoljava da kažemo u smislu pozitivne ocjene ove naše prve karte bilinih zajednica. Nije pretjerano kada se kaže, da možemo sa ponosom gledati u ovo naše naučno i tehničko dostignuće. Oba lista koji su do sada štampani, a također i slijedeća dva, koja će (nadajmo se) uskoro izići, čine jednu zasebnu cjelinu, koja se kasnije može sastaviti u jedinstvenu kartu područja. Kad budu objavljene sve četiri sekcije biće možda potrebno još izraditi i jednu zajedničku legendu (i zajedničke dopunske karte i profile), jer se inače listovi neće moći lako spojiti u jedinstvenu cjelinu. Bilo bi od velike vrijednosti kada bi se za ovu kartu izdao što prije i tekstovni tumač sa što detaljnijim podacima, jer se čitav niz zajednica, pa čak i sveza na ovoj karti pojavljuje po prvi put samo sa nazicom, a bez opisa. Prema tome, ostavljamo si slobodu da i kasnije kažemo nekoliko riječi o ovo karti i njenom praktičnom značenju za šumarstvo. , Fukarek DOMAC R.: OPATIJA — PARKOVI (DIE PARKANLAGEN), Zagreb 1955. g Područje našeg Primorja obiluje mnogim lijepim i zanimljivim parkovima. Ti se parkovi međusobno razlikuju, pored ostaloga, u vegetacijskom i florističkom´ sastavu. Svaki park ima neku, tipično svoju karakteristiku. Opatijski se parkovi odlikuju bogatstvom i raznolikošću svoje flore. Glavno obilježje biljnom pokrovu Opatije daje lovorika. Ovu vrstu susrećemo, ne samo u parkovima i nasadima, već i u okolici Opatije. Lovorika je simbol Opatije. Krasne lovorove šumice daju Opatiji poseban čar, po čemu je ona poznata i daleko van granica naše domovine. Parkovi i nasadi Opatije obiluju mnogim egzotama, koje su ovamo prenijete iz raznih krajeva svijeta. Uspješan uzgoj egzota, pa i onih iz subtropskih krajeva, najbolji je dokaz koliko je blaga lokalna klima Opatije. Brojnost i raznovrsnost egzota otežavale su upoznavanje flore Opatije čak i dobro upućenim stručnjacima. Odavno se osjećala potreba za stručnim djelom, koje bi -u tom pogledu poslužilo kao rukovođ. Taj je zadatak preuzeo na sebe pisac R. Domac. Njegov je rad utoliko korisniji, što od 1913. g. na ovamo — kada je Adamović opisao parkove Opatije — nije izašlo nijedno novije djelo o njihovoj flori. A izmjene u biljnim vrstama su u međuvremenu bile velike. Knjiga ima 101 stranicu, 16 slika u tekstu i 2 plana važnijih parkova. Tekst je pisan na hrvatskom (77 stranica) i njemačkom (21 str.) jeziku. Popis 255 biljaka zaprema 3 stranice. Plan parka »1. maj« izrađen je u mjerilu 1:1000, a onaj »Ive Lole Ribara« u mjerilu 1:500. Prvi je park razdijeljen u 70 parcela, a drugi u 22. Parcele su na planovima obrojčane. Na svakoj su parceli pojedine vrste označene rednim brojem iz popisa biljaka. Sadržaj knjige razdijeljen je u 3 poglavlja: 1. Park »1. maj«, 2. Park »Ive Lole Ribara« i 3. Šetališta (Obalna šetališta »M. Laginje« i Šumska šetališta). U poglavljima 1 i 2 autor ponajprije daje kratak prikaz o smještaju i historijatu dvaju najvažnijih opatijskih parkova. Zatim slijedi popis biljaka na pojedinoj parceli, uz naznaku naziva biljke na hrvatskom i latinskom jeziku. Za svaku vrstu dan je i kraći dendrološki opis. Za neke vrste navedeni su i njeni ekološki zahtjevi, varijeteti i si. U trećem poglavlju opisana su šetališta. Flora pojedinih šetališta prikazana |