DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 63 <-- 63 --> PDF |
4-godišnjim istraživanjima u Švedskoj je našao samo 30 elitnih hrastovih stabala. Za jasen Lindquist veli, da obojađisana srž nije nasljednog karaktera, nego. je "uslovljena vanjskim faktorima. Elitnih stabala jasena je u Švedskoj veoma malo. Triploidna Populus tremula pokazuje brži rast od diploidne. Hibrid između P. tremula x P. tremuloides pokazuje veliki prirast i dobar oblik. Značenje za Švedsku može imati hibrid nastao između Larix europea i Larix leptolepis. Isto tako putem kalemljenja razmnoženi su L. dahurica, L. Koreanensis, L. leptolepis i L. Sukachewii. Duglazija je na isti način razmnožena i smatra se da može doći u južnoj i zapadnoj Švedskoj. Elitna stabla treba da se putem kalemljenja razmnože i na taj način ne postoji velika opasnost da će se uništiti. Pored toga to je, kako autor kaže, živi arhiv, koji stoji na raspolaganju za daljnja istraživanja. Ispitivanje svojstava kod potomstava od elitnih stabala nije isto kao kod poljoprivrednog bilja. Ovdje je potrebno ispitivati potomstvo kroz više godina, jer se pojedina svojstva pojavljuju ranije a druga kasnije. Da bismo ispitali sva svojstva potrebno je često više decenija. Ta ispitivanja treba da dadu rezultate o broju grana, veličini i kutu njihovom kao i o njihovoj pravilnosti. Isto tako treba biti ustanovljen prirast, osržavanje, čišćenje debla od grana, urod sjemena, pravnost debla, otpornost prema bolestima i struktura drveta. Takva ispitivanja treba da se vrše na jednoj površini veličine najmanje Vi ha. Autor iznosi i novčane podatke o pošumljavanju sa sjemenom od plus sastojina i od elitnih stabala. Sabiranje sjemena od plus sastojina košta više nego s normalnih, ali se isplati, jer će se kasnije kompenzirati. Kod običnog bora cijena sjemena od plus sastoji je dvostruka, kod smrče je po kg. za 100 Šv. kruna viša, a kod bukve i hrasta cijena je ista kao i od normalnih sastojina. Sabiranje sjemena s pojedinih elitnih stabala s ekonomskog gledišta nije rentabilno i ono se vrši za naučna istraživanja. Stabla su udaljena jedna od drugih i zbog toga su troškovi veliki. To naročito vrijedi za bor. Kod smrče poskupljenje nije tako veliko, dok je kod breze kao ostalih listača još manje. Dobijanje sjemena od sjemenskih plantaža bit će koji put i do 50% jeftinije nego sabiranjem sjemena na običan način. Lindquist iznosi, da se prema nekim autorima, ophodnja može sniziti za 5—25 godina upotrebom visokovrijednog sjemena. S povišenjem prirasta i poboljšanjem kvalitete putem umjetnih sastojina promijenit će se i šumsko ekonomska struktura. U zaključnom poglavlju autor iznosi historijat šumarske genetike u Švedskoj. U godini 1986. osnovano je Udruženje za šumarsku genetiku iz kojeg je izrastao i centralni Institut u mjestu Ekebo u blizini Svalöv-a. U zadnjih 12 god. oplemenjivanjem šumskog drveća obuhvaćeno je oko tri milijuna hektara šuma. Elitna stabla se putem kalemljenja razmnažaju, tako da svake godine imaju novih 100 000 individuuma čistih linija pojedinih vrsta, koje će služiti kao sjemenske plantaže. Ovo je prva šumarska genetika na svijetu i ona je važna kako za šumarsku nauku tako i za praksu. Dr. M. Vidaković ŠUMARSTVO NR KINE Gospodarenje šumama u Kini spada među najstarije šumarstvo u svijetu. Niz ukaza o zaštiti šuma, o zabrani masovnih sječa i paljenja šuma za proširenje oranica, o poboljšanju vrsta i o pošumljavanju, bio je izdan 1122 g. prije n. e. Predviđale su se prorede u prirodnim šumama, da bi se pomoglo vrednijim vrstama, ukazivalo se na primjenjivanje vegetativnog razmnažanja, zabranjivalo se krčenje, nalagala zaštita od požara i pošumljavanja tehničkim vrstama: tungovim i lakovim drvećem. U to se doba uobičajila i sadnja »spomen- stabala« na grobovima. O društvenom položaju pokojnika ovisilo je koja će se vrst i koliko drveća zasaditi. Na to se naročito strogo pazilo. Na mogili imperatora sadio se bor i tuja, na grobovima knezova - tisa, visokih činovnika - sapunika, inteligencije - sofora, a na grobnim humcima običnih ljudi — topola. Godine 968 prije n. e. počeli su radovi sadnje bora u brdske rajone. Kasnije, sve do 557 g. prije n. e. velik je mah zauzelo haračenje šuma čitavom Kinom. Tokom slijedećih 200 g. ponovo se posvećuje briga pravilnom iskorišćavanju šuma, zabranjuje se sječa u nekim područjima i uvode se sječne periode. Pooštrene su i prinudne mjere za pošumljavanje. Bilo je objavljeno: »tko sadi stabla i obezbjeđuje im opstanak u sklopu, dobiva novčanu i materijalnu nagradu «. Ta je mjera dala neke pozitivne 269 |