DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1956 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Raspored šumskog fonda i njegovih zaliha na teritoriji NR Kine Površina šuma u Upravni rajoni držav. privat, fond fond Sjeverna Kina 641 428 Unutrašnja Mongolija 9.835 99 Sjeveroistočna Kina 14.918 1 658Sjeverozapadna Kina 5.618 775 Istočna Kina 593 6.268 Jugocentralna Kina 1.478 6.302 Jugozapadna Kina 15.592 2.538 Svega 48 738 18.068 mijena Sjeverna (1.5°/o) i Sjeverozapadna Kina (2%). Značajno je za kineske šume da su skoncentrirane u brdima i to tamo. gdje ne uspijevaj« poljoprivredne kulture, kao na pr. u Unutrašnjoj Mongoliji po padinama Velikog Hingana, u sjevernom duelu Sjeveroistoka Kine rebrima Malog Hingana, a u Sieverozapadnoi Kini po obroncima Tjen-Šana i drugdje. Iz ravnica je nestalo šume, a po visokim planinama zbijeni su znatni šumski masivi. Devastacija šuma u prošlosti vršena oko izvora velikih rijeka i potoka, dovela je do proširenja erozionih procesa ispiranja i odnošenja golemih pješčanih masa. S time su u vezi poznate katastrofalne poplave u Kini. Radi ozbiljnosti te stihije Vlada je stavila na dnevni red grandiozne radove za regulaciju riječnih slivova. Šumski je fond Kine veoma raznolik i bogat vrijednim vrstama. U šumama Unutrašnje Mongolije i u istočnom dijelu Sjeveroistoka Kine prevladavaju bjelogorične šume s učešćem breze i topole, a u ostalim područjima Sjeveroistoka raste Pinus koraensis, bor, ariš, smrča, iela, Phelodendrön amurense (barhat amurski), mandžurski orah, breza, topola, klen, vez, lipa, jasen, joha i iva. U srednjem pojasu Kine prevladava hrast. Vrijedne su sastojine u centralnim, istočnim i južnim područjima, naročito je proširen bambus, a tu je i jela, ariš, smrča, cuga, Cunninghamia sinensis, hilj. ha D.vna zaliha u Drž. Šumo-milionima kub. m sume vitost svega od toga je 0 ´ /o čitava /o četinjača 1.069 60 1,5 30 — 9.934 99 14,9 986 758 , 16.576 99 18,7 2.008 1354 6.456 88 2,0 215 — 6-861 9 6,3 272 — 7.780 19 6,9 272 — 18.130 86 7,1 737 — 66.806 72 6,8 4.620 2.112 tuja, borovica, tisa, ketelerija, libocedar., kesten, zimzelena bukva, eukaliptus, pterokarija, a u nizinama smokva koja postizava goleme razmjere. Na otoku Hajnan rastu banane, kokosove palme, kriptomerije, manjolije, libocedar i druge vrijedne vrste. U provincijama Sjeverozapada, Jugocentra i Jugozapada rasprostranjen je hrast plutnjak, a iz eukomije dobiva se gutaperča i medikamenti. U južnim rajonima rastu vrste, koje daju vrijedne biljne masti: tungovo drvo (Aleurites cordata), folikula i niz drugih. Plod takvog drveća daje lak visokog kvaliteta. Na stablima Rhus succedanea uzgajaju se kukci koji proizvode biljni vosak. Tu je i kamforovac, cimetovo drvo, čajevac, kakaovac i kininovac. Na krajnjem se jugu kultivira hevea, koja daje lateks iz kojeg se pravi naravni kaučuk. Drvna zaliha NR Kine iznosi 4.620 miliona kub. m, a to je oko 70 kub. m po hektaru šumske površine. Međutim, ta srednja zaliha po, hektaru, jako varira po administrativnim područjima: Sjeveroistočna Kina ima 120 kub. m po hektaru, Unutrašnja Mongolija 100, Istočna Kina 86, Jugozapadna 41, Jugocentralna 35 Sjeverna 28, a Sjeverozapadna 27 kub. m. Podaci naravno nisu točni. Tako isto i cifre o šumskim površinama ne odnose se na novršine pokrivene šumom, nego na ukupno šumsko tlo. I o starosti šuma nije se vodilo računa. Međutim, u Šang-Bej-Šangskom rajonu u Sjeveroistočnoj Kini, gdje je 271 |