DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Općenita opažanja


Iako su simptomi oboljenja kore poznati, navest ću bitne karakteristike,
koje prate redovito tu pojavu. Oboljela mjesta kore razlikuju se od
zdravog dijela po tom što su tamnija. Površina je oboljele kore produženoeliptičnog
oblika i malo uleknuta. Ona se ne odlepljuje, nego se
čvrsto drži drva. Unutrašnjost kore je tamnosmeđa do smeđecrna. Veličina
oboljele kore je u početku tako mala, da se jedva može opaziti, a
najlakše ćemo je otkriti postepenim guljenjem nožem. Takove znakove
oboljenja primijetit ćemo katkada već krajem jeseni, češće tokom
zime, a najlakše ćemo ih uočiti, tokom ožujka i travnja. Dakle, za vrijeme
mirovanja vegetacije oboljenja se pod povoljnim uvjetima (prema Ferranisu4
kod topline + 18° C) šire, odnosno, površine zaražene kore se povećavaju.
Pred samo listanje one dostižu svoju najveću površinu, koja katkada
zaprema i preko 50 cm2. Koncem travnja i početkom svibnja oboljela
kora postaje postepeno žutosmeđa, na njoj se javljaju brojne izrasline
u obliku čvorića promjera 2 do 3 mm. To su piknidi Dothichize. Iz
nepravilnih raspuklina na vrhu tih piknida izlaze tanke (oko 0,7 mm)
kratke (1 do 5 mm) niti si vozu to prljave boje. Te su »niti«, koje za kratko
vrijeme posive i pocrne, nakupine spora D.P. Sacc. uklopljene u ljepljivu
sluz. Proljetne kiše ispiru te nakupine spora i one se s vodom cijede niz
koru. Koncem lipnja vide se na oboljelim mjestima kore crna rupičava
udubljenja (1 do 3 mm promjera) koja su nastala nakon ispražnjavanja
i raspadanja piknida i jednog dijela epidermisa. Često se ispod epidermisa
oboljelog dijela kore sa početkom kolanja sokova kod bujnih sadnica
i stabala u prekinutim sudovima nakuplja tečnost, koja se ciiedi iz prvih
raspuklina kore. Zdravi dio sadnice ili stabla, na Pranici oboljelog mjesta
kod vitalnih sadnica posađenih na vrijeme na svježa i bogata staništa,
intenzivnim stvaranjem novog staničja drveta i kore nastoji prerasti oboljelo
mjesto. Uslijed toga nastaju izrasline slične raku. Katkada je obrašćivanje-
tako snažno, da je tok fruktificiranja posve poremećen, a naprijed
opisano stvaranje plodonosnih tijela nije uopće primijećeno. Sa širenjem
vidljivih znakova oboljenja kore istodobno se pojavljuju karakteristične
promjene i u drvu. Svjetlosmeđe narančasta, kasnije smeđesivo
obojena zona širi se ispod oboljele kore kroz drvo sve do srži.


1. Ugibanje kore topola u rasadnicima i matičnjacima
: Za vrijeme vegetacije g. 1955. od proljeća do kraja jeseni
nisu u rasadnicima i matičnjacima na ovim izbojcima primijećeni nikakvi
vidljivi tragovi oboljenja kore. Ugibanje kore epifitotičnih razmjera nađeno
je potkraj siječnja g. 1956., a osobito početkom veljače.
Po broju i veličini oboljelih mjesta najmanje je bilo izraženo oboljenje
na jednogodišnjim sadnicama iz reznica (Vi). Na pridanku jednogodišnjih
sadnica do 60 cm od zemlje, oko pupova i oko ožiljaka nastalih
obrascivanjem rana od rezanja grana ili skidanja kao još malih i nježnih
zaperaka, opažene su male površine 0,5 do 1 cm2 mrlje potamnjele i neznatno
ulekle kore.


Na donjem dijelu izbo jaka iz korjenjaka (sadnice Va) nađene su
mnogo veće i brojnije površine oboljele kore, koje su katkada bile tako
velike, da su se međusobno dodirivale i spajale u oveće plohe, koje su
kod nekih sadnica u izvjesnoj visini u vidu pojasa obuhvatale stabalce.