DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Kod dvogošnjih sadnica naročito se ističu velikom površinom zaražene kore mjesta na priielazu dvogodišnjeg dijela sadnice u jednogodišnji vršni izbojak. Iako je kod euroameričkih topola zapažena razlika u površini oboljenja, posljedice — propadanje sadnica — jednaka su se kod svih ispoljile. Općenito je kod sadnica Vi i V21 sa jačim oboljenjem učestalost obzirom na raspored oboljelih mjesta najveća na donjem dijelu´ dužine zahvaćenog pridanka. Prema gornjoj granici zaraženog dijela sadnice broj oboljelih mjesta onada, a površine se smanjuju. Oko 15 do 30 cm od zemlje površine oboljelih mjesta su najveće. Cesto se na toj visini izbojka po više takovih ploha spajaju u oveće površine, koje katkada obuhvataju čitavo stabalce. Primjećeno je, da su bujniji i po uzrastu veći izbojci, jače i na većoj dužini (tabela 1/B) zahvaćeni zarazom. To je i na jednogodišnjim vršnim izbojcima dvogodišnjih sadnica. Ako iz podataka mjerenja visinskog prirasta sadnica interpolacijom nađemo vrijeme, koje odgovara onoj dorasloj visini sadnice, iznad koje više nije nađeno ugibanje kore, dobit ćemo datum između 17. i 27. lipnja 1955. godine. Prema tome bi se eventualno moglo, pretpostaviti, da je zaraza uslijedal od samog početka listanja (tjeranja izbojaka) zaključno sa navedenim datumom. Promatraiući raspored oboljelih mjesta po broju i veličini na dužini zaraženog dijela sadnice, dobiva se dojam, da je zaraza nastala početkom vegetacije, odnosno, da je bila najiača u drugoj polovini svibnja. Na dijelovima sadnica kao i na jednogodišnjim izbojcima stabala u kulturama, koji su izrasli poslije 30´. lipnja 1955. godine nisu nađeni vidljivi znakovi ugibanja kore. Ipak se ne može isključiti mogućnost, da se u vrlo rijetkim slučajevima, eventualno, i na tim dijelovima nađe zaraza. Nastojalo se približno utvrditi odnos između obrezivanja grančica na dvogodišnjim sadnicama i pojave ugibanja kore na tim sadnicama. Budući da se oboljenje uvijek pojavljuje oko grebenastih obraslina rana, koje su nastale uslijed obrezivanja grančica tokom prvih mjeseci vegetacije, uzrok propadanja dvogodišnjih sadnica pripisivao se isključivo toj metodi uzgajanja. Prvi su pokusi pokazali, da su jednako bile zaražene i one sadnice, kojima su na dvogodišnjem dijelu odrezane sve grančice, kao i one, kojima je odrezan manji broj grana ili nije odrezana niti jedna grana. Sadnice Vi, a naročito sadnice Va nekih topola (P. e. j . marilandica, P. angulata, P. deltoides v. monilifera), kojima su radi jakog grananja odrezivane postepeno tokom svibnja, lipnja do polovine srpnja g. 1955. grančice ili su trgane kao maleni i nježni »zaperci«, imale su zaražena mjesta kore uvijek oko obraslina tih rana. Ako još spomenemo daljnje pojave, da su oboljenja nađena i oko pupova (kod onih topola, koje ne tjeraju postrane izbojke), a nađena su u velikim razmjerima na izbojcima u matičnjacima, gdje nije vršeno nikakovo reduciranje broja izbojaka ili odrezivanje grana, kao i oko pupova na vršnim izbojcima dvogodišnjih sadnica i stabala, utvrđivanje ispitivanih odnosa postaje još složenije. Tabela broj 2 prikazuje brojčane podatke, iz kojih se može vidjeti, u kojem (približnom) omjeru stoje nađena oboljela mjesta kore uz pupove naprama broju oboljenja nađena uz rane nastale odrezivanjem grana ili |