DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Kod dvogošnjih sadnica naročito se ističu velikom površinom zaražene
kore mjesta na priielazu dvogodišnjeg dijela sadnice u jednogodišnji
vršni izbojak. Iako je kod euroameričkih topola zapažena razlika u površini
oboljenja, posljedice — propadanje sadnica — jednaka su se kod
svih ispoljile.


Općenito je kod sadnica Vi i V21 sa jačim oboljenjem učestalost obzirom
na raspored oboljelih mjesta najveća na donjem dijelu´ dužine zahvaćenog
pridanka. Prema gornjoj granici zaraženog dijela sadnice broj oboljelih
mjesta onada, a površine se smanjuju. Oko 15 do 30 cm od zemlje
površine oboljelih mjesta su najveće. Cesto se na toj visini izbojka po
više takovih ploha spajaju u oveće površine, koje katkada obuhvataju
čitavo stabalce.


Primjećeno je, da su bujniji i po uzrastu veći izbojci, jače i na većoj
dužini (tabela 1/B) zahvaćeni zarazom. To je i na jednogodišnjim vršnim
izbojcima dvogodišnjih sadnica.


Ako iz podataka mjerenja visinskog prirasta sadnica interpolacijom
nađemo vrijeme, koje odgovara onoj dorasloj visini sadnice, iznad koje
više nije nađeno ugibanje kore, dobit ćemo datum između 17. i 27. lipnja
1955. godine. Prema tome bi se eventualno moglo, pretpostaviti, da je zaraza
uslijedal od samog početka listanja (tjeranja izbojaka) zaključno
sa navedenim datumom.


Promatraiući raspored oboljelih mjesta po broju i veličini na dužini
zaraženog dijela sadnice, dobiva se dojam, da je zaraza nastala početkom
vegetacije, odnosno, da je bila najiača u drugoj polovini svibnja. Na dijelovima
sadnica kao i na jednogodišnjim izbojcima stabala u kulturama,
koji su izrasli poslije 30´. lipnja 1955. godine nisu nađeni vidljivi znakovi
ugibanja kore. Ipak se ne može isključiti mogućnost, da se u vrlo rijetkim
slučajevima, eventualno, i na tim dijelovima nađe zaraza.


Nastojalo se približno utvrditi odnos između obrezivanja grančica
na dvogodišnjim sadnicama i pojave ugibanja kore na tim sadnicama.
Budući da se oboljenje uvijek pojavljuje oko grebenastih obraslina rana,
koje su nastale uslijed obrezivanja grančica tokom prvih mjeseci vegetacije,
uzrok propadanja dvogodišnjih sadnica pripisivao se isključivo toj
metodi uzgajanja. Prvi su pokusi pokazali, da su jednako bile zaražene i
one sadnice, kojima su na dvogodišnjem dijelu odrezane sve grančice,
kao i one, kojima je odrezan manji broj grana ili nije odrezana niti jedna
grana. Sadnice Vi, a naročito sadnice Va nekih topola (P. e. j . marilandica,


P. angulata, P. deltoides v. monilifera), kojima su radi jakog grananja
odrezivane postepeno tokom svibnja, lipnja do polovine srpnja g. 1955.
grančice ili su trgane kao maleni i nježni »zaperci«, imale su zaražena
mjesta kore uvijek oko obraslina tih rana. Ako još spomenemo daljnje
pojave, da su oboljenja nađena i oko pupova (kod onih topola, koje ne tjeraju
postrane izbojke), a nađena su u velikim razmjerima na izbojcima
u matičnjacima, gdje nije vršeno nikakovo reduciranje broja izbojaka ili
odrezivanje grana, kao i oko pupova na vršnim izbojcima dvogodišnjih
sadnica i stabala, utvrđivanje ispitivanih odnosa postaje još složenije.
Tabela broj 2 prikazuje brojčane podatke, iz kojih se može vidjeti,
u kojem (približnom) omjeru stoje nađena oboljela mjesta kore uz pupove
naprama broju oboljenja nađena uz rane nastale odrezivanjem grana ili