DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 25     <-- 25 -->        PDF

skidanjem zaoeraka. Taj omjer — 18:31 = (35 — 8) : (65 — 25) ili
0,58 = 0,62 — približno je razmjeran prosječnom dijelu dužine, kojeg
zauzimaju pupovi, naprama preostatku dijela sadnice, kojeg zapremaju
ožiljci oko kojih je nađeno ugibanje kore.


Opažanjima je utvrđeno, da insekti najviše oštećuju u rano proljeće
tek izlistale vršne pupove sadnica i mladih stabala u rasadnicima i kulturama.
U to vrijeme insekti vrše regeneraciono žderanje. Najbrojnija je
vrsta, koja sudjeluje na oštećivanju tek* razvijenih mladih listova —
Phylodeeta. Prenošenje spora po insektima lako je razumjeti, jer se vrijeme
naiiačeg oštećivanja lišća dešava u isto vrijeme kada oboljele topole
već obiluju otvorenim fruktifikacijama Dothichize.


Bilo je zapaženo, da su sadnice u rasadnicima, u kojima je razina
podzemne vode niža, neznatno ili u mnogo manjoj mjeri oboljele od onih,
koje su uzgajane u rasadnicima, gdje je podzemna voda često zahvatala
sistem žilja sadnica. Naročito su oboljeli oni rasadnici, gdje je posljednjih
godina za vrijeme vegetacije uslijed poplava voda stagnirala izvjesno
vrijeme. Utjecaj podzemne vode mogu tumačiti opažanja, koja su vršena
11. IV. 1956. g. u rasadniku Monjoroš — Š. U. Zmajevac: u maloj
depresiji nađeno je 74°/o sadnica P. e. f. robusta sa vanjskim znakovima
oboljenja kore, naprotiv na gredi, koja je nekoliko metara udaljena, nađeno
je samo 248/o oboljelih sadnica, koje su imale manji broj i površine
oboljele kore. Utjecaj visokih podzemnih i stagnirajućih voda, koje za
vrijeme visokog vodostaja Drave i Dunava preplave zemljišta sa posađenim
sadnicama, odrazio se i ove godine propadanjem svih sadnica, koje
su neznatno oboljele posađene na niže položaje, gdje se voda zadržala
barem trideset dana. Sadnice na srednje visokim položajima, gdje je voda
stagnirala oko 8 do 12 dana, nisu se još osušile, ali obrašćivanje rostoiećih
oboljenja sporo napreduje, dok sadnice na gredama, koje su kratko
vrijeme bile zahvaćene prolaznim vodama intenzivno obrašćuju zaražena
mjesta kore, a krošnje su mnogo zelenije i većeg lišća od krošanja
sadnica na nižim položajima (Erdutski Porić, sadnice P. e. f. marilandica
l/t). Jaka pojava oboljenja na mladim stablima u plantaži osječke Tvornice
žigica »Drava« u Nemetinu , vjerojatno je uvjetovana i izazvana
i dugim stajanjem površinskih i podzemnih voda u nekoliko proteklih
godina tokom prvih mjeseci vegetacione periode.


Sadnice uzrasle u rasadnicima na teškim tlima umjereno kisele i
kisele reakcije nisu oboljele od ugibanja kore. Koliki imaju utjecaj svojstva
navedenih tala na nastajanje i širenje zaraze, teško je pretpostaviti,
jer se mora uvažiti činjenica, da u blizini spomenutih rasadnika nema
zaraženih stabala. Vrlo jakim oboljenjem bile su pogođene i one sadnice
uzgojene u rasadnicima na slabo alkaličnim ilovasto-pjeskovitim tlima,
koia su obilno gnojena stajskim gnojem. Na sadnicama uzraslim u rasadnicima
na jako pognojenim teškim tlima nije nađeno oboljenje.


Tragovi ugibanja kore nađeni su u starim sastojinama kao: iskrivljavanje
debla u visini pršljenova prije 2, 3, 4, 8 i 12 godina, rašljavost,
urasli suhi dijelovi bivših vršnih izbo jaka i tragovi u unutrašnjosti drva.
Oni dokazuju, da je ugibanje kore izvjesnih godina jače zahvatalo mlade
i stare sastojine, a postojali su nizovi godina, kada nije bilo spomenutih
tragova oboljenja na većem broju stabala.