DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 30     <-- 30 -->        PDF

ISTRAŽIVANJA SUHE DESTILACIJE PAJASENA
(AILANTHUS GLANDULOSA D.)


Dr. ing. Ivan Opačić
Poljoprivredno-šumarski fakultet, Zagreb


I. Uvod
K
K
emijskom preradom drveta — suhom destilacijom kod nas prerađuje
se samo bukovina uz vrlo mali dio grabovine, dok se u inozemstvu
prerađuju i ostale vrste drveta kao: hrast, jasen, breza, javor, akacije, bor,
jela i ostale vrste svojstvene pojedinim krajevima.1 Problem istraživanja
prikladnih vrsta drveća za pougljenjivanje postao je hitan i važan za sve
zemlje gdje je razvijena ova industrija, tako da se danas rješava i preko
FAO. Na konferenciji u Rimu u maju 1955 izdana je specijalna publikacija
radova sa ovog područja »La carbonisation du bois par fours transportables
et installations fixes« u kojoj su izneseni sumarni radovi istraživanja tropskog
drveća u pokretnim i stabilnim retortama.


Postoji potreba da se i naši pogoni suhe destilacije drveta zainteresiraju
za ovaj problem i da počnu intenzivno raditi na ispitivanju proširenja
novih vrsta drveta za suhu destilaciju. Dosadašnja sirovina je bukovina
(do 95%), koja od početka industrijske prerade u suhoj destilaciji do danas
doživljuje preorijentaciju na manje vrijedne Sortimente drveta, jer se bukovina
stalnim usavršavanjem tehnike sušenja i općenite prerade sve više
upotrebljava za mehaničku preradu. Iz ovih razloga suha destilacija danas
dobiva bukovinu manje vrijednu, onu koja je djelomično »prešla«, zatim
granje, tanju oblovinu, proredno drvo i slično. Ovaj prelaz na manje vrijednu
bukovinu osjetio se u suhoj destilaciji kao smanjenje i na kvaliteti
proizvoda i na iskorištenju sirovine i postrojenja. Ako se ovom stanju doda
i povremena nestašica bukovine uslijed široke potrošnje goriva i tehničke
cjepanice, onda je zaista potrebno da se potraže nove vrste drveta za suhu
destilacije, da se održe i eventualno povećaju postojeći kapaciteti pogona.


Rješenje ovog problema treba tražiti u vrstama drveća koje brzo
rastu, odnosno koje se mogu stanovitim uzgojnim metodama brzo
obnavljati. Jedno od takovih vrsta drveća mogao bi biti pajasen, koji je
prema mišljenju šumara biologa kor ovna biljka.


Ne ulazeći u rješavanje problematike uzgoja, potrebno je pajasenu
posvetiti punu pažnju kao sirovini za suhu destilaciju iz ovih razloga:


1. pajasen je drvo brzog rasta;
2. uspijeva na terenima koje je često teško pošumiti sa korisnim
vrstama drveća;
3. daje dobro iskorištenje na produktima suhe destilacije, a ugljen je
visoke kalorične vrijednosti;
4. pajasan se zasada ne upotrebljava za mehaničku preradu niti za
ogrev.
Tokom ove radnje želi se eksperimentalno dokazti vrijednost drveta
za suhu destilaciju, kao i vrijednost i kvaliteta produkata dobivenih
pougl j en j i van j em.