DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 32     <-- 32 -->        PDF

U domaćoj šumarskoj literaturi istraživanjem pajasena bavio se


M. Milošević-Brevina c16. On je našao da fond pajasenovih šuma
u Srbiji stalno raste, i da ga seljaci mnogo uzgajaju, a najviše kao ogrjevno
drvo. Autor navodi da je činjenica da se pajasenovo drvo sve više upotrebljava
kao tehničko drvo. B. G i p e r b o r e j s k i17 istraživao je pajasen
kao vrstu drveća za pošumljivanje krša Dalmacije, te govori da je pajasen
drvo budućnosti. Vrlo je raširen na području kotara Imotski, na kojem
terenu je autor i radio svoja istraživanja. Po autoru »najnovija naučnotehnička
istraživanja na pajasenu otkrila su u njemu čitav niz pozitivnih
i vrlo korisnih osobina. Njegova j e tehnička uporabnost mnogo veća nego
što se dosada mislilo i prema tome je pajasen od danas drvo budućnosti.«
O značenju pajasena kod nas pisao jei S Radulov i ć.18 Po njemu
je ovo drvo dobro za izradu drvenog ugljena odlične kvalitete, dok je drvo
osrednje vrijednosti kao ogrjevno drvo. Karakteristično je da drvo dobro
gori i kad nije suho. U Japanu rabi za proizvodnju celuloze. Do 10 godina
drvo izraste do 12 m, a u dvadesetoj godina prirast je samo 30 cm. Drvo
do 40 g prosječno naraste do 25 m visine dok je u debljini 30—40 cm
promjera. Drvo se može upotrebiti sa usujehom za pošumljivanje aridnih
terena, pa su na ovom području u sjevernoj Italiji postignuti dobri rezultati.
Kod nas su učinjeni u ovom pravcu pokusi pošumljivanja u Deliblatskoj
Pješčari. M. J e v t i ć19 je našao da je pajasen u mladim biljkama
osjetljiv na mraz dok ne preraste kritičnu zonu od 1—2 metra. Visina na
kojoj ovo drvo može kod nas uspjevati je po mišljenju ovog autora
800—900 m nadmorske visine.


III. Uzorci za pokusna pougljenjivanja
Pokusna istraživanja u ovoj radnji izvedeni su na uzorcima dobivenim
iz Maksimira i sa terena u Belišću.


Uzorak iz Maksimira uzet je sa stabla starog 15 godina, a raslo je u
blizini potoka, koji protiče istočnim rubom parka i to u blizini mjesta gdje
izlazi iz šume trasa bivše pionirske željeznice (blizina željezničkog mosta).
Za istraživanja tanjih grana a naročito za određivanje sadržaja vode služila
su i ostala dubeća stabla. Visina oborenog stabla bila je oko 10 metara,
dok je prsni promjer trupca bio 15 cm.


Drugi uzorak pajasena dobiven je kao ispiljeni trupci iz DIP-a Belišće
sa stabla koje je raslo u krugu tvornice a bilo je na tom terenu najdeblje
i najviše. Najdeblji trupčić imao je promjer od 35 cm, a čitava pošiljka
sastojala se i od tanjih djelova istog stabla. Starost ovog stabla bila je oko
23 god., dok je visina prema podatcima dobivenim iz Belišća bila oko 23 nu


IV. Analiza pajasenovog drveta
Obzirom na sirovine suha destilacija ovisi o dva najvažnija faktora:


l. o količini vode u momentu destilacije i
2. o kemijskom sastavu drveta.
U ovim pravcima je i ispitano pajasenovo drvo.