DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Za suhu destilaciju je sposobno i drvo od grana, odnosno mladih stabala
do 5 cm promjera. Tanja granjevina daje manje ugljena, a po kvaliteti
je lošiji jer nema čvrstoće potrebne za metalurgijske svrhe. Količina
sirovog octa kreće se od 40—51% na suhu tvar u raznim dijelovima pajasenovog
drveta. Koncentracija kiseline izražena kao octena kiselina ovisi


o brzini i temperaturi destilacije, a ne ovisi o debljini drveta. Ako se destilira
drvo zračno suho, najpovoljniji rezultati dobivaju se ako se destilacija
vrši u početku forsirano dok proces ne postane egzoterman (cea 275°C), a
onda pri kraju lagano povećava temperatura do 420°C, odnosno do 450°C
u kojem slučaju se povećava i fiksni ugljik, u retortnom ugljenu.
VI. Zaključak
Ako se rezultati dobiveni ovim pokusima na pajasenovom drvetu uporede
sa bukovim odnosno grabovim drvetom, tada se vidi, da se pajasen
po količini drvenog ugljena nalazi između bukovine, koja daje više i grabovine
koja daje manje ugljena. U pogledu octene kiseline, pajasen daje
iste količine kao i bukovina, a manje nego grabovina.


Drveni ugljen je po kaloričnoj vrijednosti jednak bukovom ugljenu,
a što je opet ovisno o konačnoj temperaturi destilacije. Ugljen iz zračno
suhog drveta i umjetno sušenog na 20% vode daje kompaktan i čvrst ugljen.


Pajasenovo drvo već od 5 cm promjera na više može se upotrebiti
korisno u suhoj destilaciji drveta.


LITERATURA


1. H.
M. Bu n bury : The destructive distillation of wood. London 1923 g., str. 8..
2. Šumarski priručnik I. dio. Zagreb 1946 g., str. 530,
3. A.
Petračić: Uzgoj šuma. Zagreb 1925 g.
4. R.
Mirošević : Privatno saopćenje autoru.
5.
C. Wehmer : Die Pflanzenstoffe II. Band. Jena 1931 g. str. 644 i Erg. Bd.
1935. str. 9.
6. G.
Hegi: Ilustrierte Flora von Mittel-Europa. München 1930, V. Band, 1. dio..
7. J. Bär n er: Die Nutzhölzer der Welt. Neudamm 1942.
8.—9. Vidi točku br. 5.
10. J.
Dekker : Die Gerbstoffe. Berlin 1913 g., str. 180—181.
11. G. Klein : Handbuch der Pflanzenanalyse. Wien 1931. g. II. Band, str. 250 i 760.
III. Band, str. 932 i 937.
12.—15. Vidi točku br. 5.
16.
M. Milosevic — Brevinac: Bagrem i pajasen u seljačkom pošumljivanju.
Šumarski list br. 9—10 1950 g., str. 401.
17. B. Giperborejski : Vrste drveta za pošumljivanje krša Dalmacije. Šumarski
list br. 10—11 1955 g., str. 398.
18. S. Radulović : Značaj gajenja kiselog drveta kod nas. Šumarstvo br. 4 1952 g.
19. M. Jevtić : Recenzija o kiselom drvetu. Šumarstvo br. 1 1953 g., str. 35.
20. M. Klar : Technologie der Holzvefkohlung. Berlin 1922, str. 76
21. Bunbury-Elsner : Die trockene Destillation des Holzes. Berlin 1925 g., str. 35.
22. Vidi točku br. 1, str. 22.
23. E.
Hägglund : Holzchemie. Leipzig 1939 g., str. 70.
24. Vidi točku br. 23, str. 226.
25. G. Giorda n i — Firenze: Privatno saopćenje autoru.
26. Vidi točku br. 23, str. 333.
27. Hawley-Schreiber: Holz Destillation. Berlin 1926 g., str. 27.
28.
A. Ugrenović : Kemijsko iskorištavanje i konzerviranje drveta. Zagreb 1947,.
str. 158.