DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 44     <-- 44 -->        PDF

U ovogodišnjoj akciji sudjelovalo je ratno zrakoplovstvo JNA-e koje je pružilo
šumarskim stručnjacima veliku pomoć pored toga što je dalo ipilote i avione još i
tim što je organiziralo službu veze i meteorološku službu. Stvoren je prisan kontakt
između pilota i šumarskih stručnjaka, što je mnogo pridonijelo da se lakše savladaju
teški terenski radni uvjeti i što je konačno imalo za rezultat odlični uspjeh ciiele
akcije. Savezna uprava za zaštitu bilja, Sekretarijat za šumarstvo, Stručno udruženje
privredno-šumskih organizacija te upravitelji šumarija: D. Miholjac, Đurđenovac i
Našice zajedno sa Kotarskim štabom za suzbijanje gubara sačinjavali su jedan solidan
organizam u kojemu je svaki član savjesno ispunjavao svoju dužnost.


Kotarski štab sačinjavali su:


D. Jovanović, potpredsjednik Kotara Našice — predsjednik štaba; ing. M. Matezić,
ing. S. Ivković, ing. Zivković i ing. Jure Kulaš, članovi štaba.
IZBOR POVRŠINA


Kod izbora šuma koje će se zamagljivati iz aviona vodilo se računa
-o već dosada poznatim principima:


1. da se odaberu šume sa kritičnim intenzitetom zaraze. To znači
šume u kojima je intenzitet takav da sastojinama prijeti golobrst ili da
će izgubiti više od polovice površine asimilacijskog aparata.
2. Da se odaberu najvrednije šume hrasta lužnjaka bilo u čistim sastojinama
bilo u smjesi sa drugim vrstama drveća.
Prigorske šume bukve i hrasta kitnjaka u principu nismo uzimali u
obzir za zamagljivanje. No u pojedinim slučajevima gdje bi tehnički vrijedna
bukova stabla u slučaju golobrsta mogla biti izvrgnuta suncu što
bi imalo za posljedicu upalu kore i napada gljiva, uzimali smo i takove
sastojine u obzir. To je bio povod da smo se u kotaru Našice odlučili za
500 ha prigorskih šuma hrasta kitnjaka i bukve.


U obzir su došle i kvalitetno lošije sastojine hrasta lužnjaka, koje će
uskoro doći na red za sječu pa se očekuje urod žira za naplođenje (slučaj
visoko Brešće šum. D. Miholjac).


Imali smo u vidu također i šume u koje bi zbog blizine intenzivno
zaraženih šuma mogle gusjenice biti prenesene vjetrom (Slučaj šume To


polovac šumarije Đurđenovac),
broj legalä.
a u kojima je također konstatiran veći
Prema tome odabrali smo za tretiranje avionima:
površinepovršinepovršine
na
na
na
području šumarije Donji Miholjac
području šumarije Đurđenovac
području šumarije Našice
3200 ha
1200 ha
560 ha


Unaprijed smo znali da izbor ovih šuma nije definitivan i da se može
dogoditi da šume sa velikim postotkom legala mogu biti manje obrštene
nego one u kojima nije nađen toliki broj legala ili je ovaj mnogo manji.
Takav je slučaj bio 1949. god. u Spačvi. Šum. predjel Lože bile su intenzivno
zaražene no gusjenice su vjetrom bile prenošene iz ovih šuma u
druge predjele. Naprotiv u šumi Dubovica i Jasen je, koje uopće nisu bile
predviđene za tretiranje, konstatirano je intenzivno brštenje gusjenica,
koje je vjetar prenio ovamo, tako da je tim šumama pretio golobrst.


Zbog toga smo u odabranim šumama organizirali dobru opažačku
službu i postavili dovoljan broj kontrolnih ploča.