DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 54     <-- 54 -->        PDF

tirati padanje insekata: opnokrilaca, kornjaša, gusjenica leptira i dr. Prolazeći
kroz šume koje nisu bile zamagljene mnoštvo komaraca stvarale su
velike neprilike i ljudima i životinjama (konjima). U predjelima gdje
je izvršeno zamagljivanje vladao je mir i komaraca nije bilo. Na površini
lokvica u šumama moglo se primjetiti mnoštvo gubarevih gusjenica i ostalih
insekata koji su pali uslijed otrovanja DDt-om. Primjećujemo da kiša
koja padne neposredno poslije zamagljivanja i dulje traje ispere insekticid
i zamagljivanje ne postiže željeni efekat. To je bio slučaj sa Ivovačom
gdje se zamagljivanje moralo ponoviti.


Uspjeh zamagljivanja također ovisi i o količini deponiranog insekticida.
U ovoj akciji zamagljeno je ukupno 2898 ha sa 5418 kg insekticida
ili 1,83 kg. po 1 ha. Upotrebljen je 16,5% DDT domaće produkcije (Tvornica
»Chromos« u Zagrebu) Bilo je predviđeno da se deponira 2,5 kg/ha.
Tek nakon zamagljivanja ustanovlieno je da je od tako predviđene količine
stvarno deponirano tek cea 74%. Ing. Spaić je našao da su mjerači na
avionima pokazivali (pogreškom konstruktora) 30% više nego što je iznašala
stvarna količina insekticida. U našem slučaju uspjeh je postignut jer
su gusjenice bile u mlađim razvojnim stadijima. Međutim primjeri iz Lipovliana
i Stunničkog Luga gdje je zamagljivanje vršeno kada su gusjenice
bile odrasle (V—VI st.) dokazuju da ova količina ispod 2 kg/ha ne
može imati potpuni uspjeh. To dokazuju i precizni pokusi koje je proveo
Spaić 1950 god. To naročito vrijedi za slavonske hrastike sa potpunim
sklopom, gdje površina lišća samo jednog stabla iznaša do 130 m2. Prema
tome nije svejedno kod određivanja količine insekticida da li se radi o
livadi ili poljoprivrednoj kulturi, šikari ili visokoj šumi.


ZAKLJUČAK


Kod izbora šuma za zamagljivanje u NR Hrvatskoj vodilo se računa
prvenstvo o principu rentabiliteta akcije. Intervencija protiv najezde gubara
avionima u doba njegove kulminacije ima svoje opravdanje u onim
sastojinama u kojima bi štete uslijed brštenja (gubitak drvne mase) po
vrijednosti bile veće od troškova suzbijanja. To su u prvom redu vrijedne
sastojine hrastovih šuma, odnosno mješovite sa stoj ine hrasta brijesta i jasena
u Slavoniji.


Zamagljivanje šuma na području kotara Našice obavljeno je pravovremeno
tj. dok su gusjenice bile u 2. i 3. stadiju, pa je stoga uspjeh bio
dobar usprkos nešto manje količine deponiranog insekticida (1,83 kg
16,5% DDT-a po ha). Na tome području ukupno je zamagljeno 5418 ha.


Gusjenice nisu bile bolesne niti inficirane patogenim mikroorganizmima,
a i parazitiranost entomofagima nije bila primjetna pa bi šume, da
nisu bile zamagljene, pretrpjele štete uslijed brštenja.


U toku akcije reducirana je površina koja je prvotno bila predviđena
za zamagljivanje. Reduciranje je izvršio entomolog na temelju podataka
dobivenih sa kontrolnih ploča i pregleda sastojina na intenzitet brštenja.


Naknadni pregled sastojina pokazao je da ie suzbijanje uspjelo u


svim onim sastojinama u kojima su gusjenice u času zamagliivanja bile


u mlađim stadijima. Biocenotska ravnoteža uspostavila se brzo a prisut