DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 55 <-- 55 --> PDF |
nost predatora (Calosoma, Carabusi) dokazuje da ovi nisu stradali od insekticida. Naprotiv primjećeno je da je među prvima prilikom zamagljivanja stradao parazit Apanteles sp. U sastojinama u kojima je intervencija bila kasnije (V stadij) uspjeh je bio djelomičan, uslijed veće otpornosti starijih gusjenica. U tim sastojinama količina insekticida po 1 ha morala je biti znatno veća. U takovim šumama nije postignut cilj suzbijanja: spriječavanje golobrsta. DRUŠTVENE VIJESTI NAUČNA EKSKURZIJA ŠVICARSKIH ŠUMARA U NARODNOJ REPUBLICI HRVATSKOJ U mjesecu lipnju 1996. g. posjetili su našu Republiku trideset šumarskih inženjera iz Švicarske. To je naučno putovanje organizirao Savez šumarskih društava FNRJ., time da naši šumarski stručnjaci vrate posjetu. (Naši su kolege bili u Švicarskoj u mjesecu srpnju o. g.). Na cijelom putu kroz FNRJ pratio je Švicare prof. ing. Alikalfi ć predsjednik Saveza ´šumarskih društava FNRJ i Pintarić ing. N. Švicari su doputovali preko N R Slovenije, te su ih naši predstavnici dočekali u Opatiji. Idućeg dana učinjen je izlet na Učku, gdje im je ing. Pleše V. održao predavanje i upoznao sa šumarstvom na području NOK-a Rijeka. Nakon što je iznio brojčane podatke o šumama na tom području, ing. Pleš e je dodao: S obzirom na dva posve različita područja, razvila se problematika šum. gospodarenja u dva pravca i to: u pravcu prebornog gospodarenja u vi- Sim regijama i u smjeru niskog šumskog gospodarenja karakterističnog za primorsko područje krša s otocima sa naročitim zadatkom pošumljavanja znatnih golih kamenjara. U visokim prebornim šumama gospodari se planski. Da bi se racionalno gospodarilo grade se kamionske šum. ceste. Tokom 10 godina izgrađena je mreža^ šum. cesta od 200 km, a rekonstruirano je 150 km postojećih cesta. Na 1 ha šum. površine otpada prosječno 5 m šum. cesta. Niske se šume krša dijele na one submediteranskog karaktera duž obale i sjevernih otoka i na šume mediteranskog značaja na zapadnim stranama juž nih otoka sa zimzelenim listačama. Tu se provodi pretvaranje niskih u srednje šume. Za ljuti krš postoji desetgodišnji plan pošumljavanja. Potrebne sadnice izvadit će se iz rasadnika. Postoje dvije šum. pokusne stanice, jedna u Delnicama, za problematiku prebornih šuma, a druga na Rijeci za pitanja degradiranog krša. Iz Opatije gosti su krenuli autobusom na Rijeku — G. Jelenje — Lividrage — Vršići — Crni lug — Del nice. Na tom području je ing. Pleš e Vinko upoznao Svicare sa našim šumama u Gorskom Kotaru te iznio slijedeće podatke: Jedan je od najvažnijih zadataka šum. gospodarenja u fcot. Rijeka gospodarenje s prebornim šumama, koje se prostiru na 146.524 ha površine, a daju godišnji etat od 459.682 m3. Današnje je stanje šuma, a i načela budućeg načina gospodarenja i reguliranja prihoda u tijesnoj vezi s nekadašnjim posjedovnim odnosima i načinom kako se je tada gospodarilo. U negdašnjim šumama Thurn i Taxisa gospodarilo se na principu šumske rente (Waldreinertragsrente)´ sa velikim nagomilavanjem drvnih masa po hektaru i sa oplodnom sječom sa dugim, pomladnim razdobljem. Intenzivnom sječom bukve težilo se pretvoriti prirodne mješovite sastojine bukve i jele u čiste četinare. U bivšim šumama G y t z i postigla se preborna struktura sastoj ina češćim prebiranjem i ravnomjernom sječom bukve i četinjača. Treći su tip državne preborne šume u kojima se preborna sječa vrši u 20-godišnjim periodama i u kojima se ne forsira sječa bukve. |