DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Jedan je dio bio prašumskog tipa u kojem se tek nakon II. Svjetskog rata provela po prvi puta preborna sječa. Glavni je problem u gospodarenju s tim šumama u tome, da se iz dosadašnjeg raznolikog gospodarenja prijeđe na normalnu prebornu šumu. U tom se smislu sastavljaju nove gospodarske osnove. Drvna se masa ustanovljuje klupiranjem svih stabala u sastojim. Istovremeno se vrše istraživanja prirasta i bonitiranje sastojina. Izjednačenje prihoda predviđa 10-godiš. slobodne periode. U toku jedne periode može se etat posjeći najednom ili u više godišnjih sječa. Principi gospodarenja ujednačuju se spram pojedinih biljnih zajednica odnosnog područja ali tako da se četinari donekle favoriziraju. Tako na primjer tamo gdje dopuštaju biljnosociološki uslovi, pođ bukove se sastojine sije jelovo ili smrčevo sjeme. Sastojine tvore slijedeće biljne zajednice: na vapnenastom tlu bukva — jela (Fagetum ahietetosum), na silikatnom tlu Abieto — blechnetum. Smrča stvara u kraškim udolicama i »dolinama« Picetum montanum, u višim položajima na obroncima Picetum subalpinum. U visokim položajima na planinskim grebenima i čukama bukva tvori sastojine Fagetum subalpinum. Na najvišim položajima na granici vegetacije nalaze se sastojine krivulja i tvore Pinetum mughi. Na obroncima koji su već pod utjecajem sredozemne klime, bukva stvara biljnu zajednicu Fagetum seslerietosum. Na nižim obroncima spram sredogorja prelaze preborne šume u bukove sastojine sredogorja gdje prevladava oplodna sječa. Pored bukve, jele i smrče koje tvore glavnu masu sastojina, dolaze još kao važne vrste gorski javor (Acer pseudoplatanus), brijest (Ulmus montana) i jasen (Fraxinus excelsior) Potrajnost je prihoda osigurana time, da se ostavila minimum mase nakon sječe. Ta količina ovisi o pedološkim i drugim uslovima staništa i određuje se posebno za svaku sastojinu. Prosječna drvna masa po hektaru iznosi 216 m3 s prirastom od 33,12 m3. Omjer jele — bukve je 0,4 :0,6. Sastojine su razdijeljene u 6 bon. razreda. Srednji je sastojinski bonitet: treći. Najviša planina Gorskog Kotara je R isnja k (14*24 m), koji je zanimljiv radi svojih zajednica i djelomice zaostalih prašumskih sastojina. Nacionalni park R i s n j a k obuhvaća cio gorski lanac s površinom od 3.000 ha. Čitavo je područje između Rijeke — Obruča — Crnog Luga — Kraljevice i Triblja (koje uključuje i Risnjak) fitocenološki istraženo i kartografski snimljeno. Iz Delnica krenulo se dalje prema Mošunjama — Breze — Novi Vinodol. Iz Novog Vinodola ujutro krenuli su prema Senju, te u rasadniku u Senjskoj Dragi — Sv. Mihovil održao je ing. Pleš e Vink o slijedeće predavanje: Senjska Draga s površinom ođ preko 2.000 ha tvori bujično područje, koje se proteže istočno od Senja, gdje konačno uvire u more. Kroz Senjsku Dragu vodi glavna saobraćajna cesta iz Senja preko Vrat nik a presijecajući sjeverni Velebit . U tom su području šume bile uslijed neracionalnih, sječa i intenzivnog stalnog pašarenja veoma devastirane i stojbina degradirana. Geološka je podloga pretežno vapnenac iz formaciie Jura, a na jednom mjestu izronio je na površinu diabazni porfirit. Sve je to područje veoma izloženo utjecaju bure. Rub perimetra seže do 1.100 m nadm. visine. Bujičarski radovi počeli su zadnjih godina prošlog stoljeća, a završeni oko 1920 godine. Nekoliko godina prije (1869) počelo se melioracijom (resurekcijom) i pošumljavanjem. Tada se osnovao i rasadnik M a- j o r i j a pod Vratnikom. U tom nekadašnjem hrv. kraškom području vršena su prva pošumljavanja i pomenuti rasadnik je najstariji rasadnik u Jugoslaviji. Pošumljavalo se biljkama Pinus nigra. Najstarije kulture (Veljun) pretvaraju se konverzijom u mješovite sastojine listača, smrče i jele prirodnim putem, a i sijanjem i sadnjom. Resurekcijom je uzgojena bukova sastojina (u području Gube, južno od Senjskog Bila i u Francikovcu), a na eruptivnom terenu nalazi se stara visoka sastojina hrasta kitnjaka. Na prijevoju kod sela Rončević nalazi se autohtona šuma crnog bora (P. nigra) stara preko 140 god. od koje je uslijed postranog naplođivanja utjecajem južnog vjetra nastao nov pomladak. Danas je Sensjska Draga posvema uređena uslijed uspješnog pošumljenja i izvedenih tehničkih objekata, tako da je prijašnje razorno djelovanje bujice potpuno ukroćeno. |