DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1956 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Uslijed pomenutih radova ima grad Senj za opskrbu vodom 24 kaptaže, a pred 25 g. bile su samo 3, jer nije bilo dovoljno šuma da vodu zadrže. Bukova je šuma tek iznad 800 m, ali se nalazi i jedna mala sastojina i na 280 m. U nižim je područjima submediteranska šuma u kojoj su jače zastupljeni Carpinus orientalis, Ostrya carpinifolia, Quereus Lanuginosa, Quercus sessiliflora, Acer obtusatum A. monspesulanumi A. campestre. Čitavo područje Senjske Drage zaštićeno je kao bujično područje. Šume su većim dijelom opće nar. imovine. Privatne su šume većinom šikare u kojima je zabranjena čista sječa. Od Senjske Drage put je vodio preko Vratnika — Vrhovine na Plitvička Jezera. Na Plitvičkim jezerima govorio je ing. August Horvat te ih je upoznao sa slijedećim: Park se nalazi između gorskog masiva Male Kapele i Plješiviceu području visokih šuma bukve, jele i smrče, te obuhvaća površinu od 19.172 ha. Najniža točka na tom terenu je 417 m, a najviša Seliš k i vrh — 1200 m. nad morem, prosječna visina iznosi oko 600 m. Prirodne ljepote i rijetkosti ovog nacionalnog parka jesu: jezera, spilje, sedrene barijere, slapovi, gorski potoci kao i reljef terena. Plitvička jezera se sastoje od 1´6 jezera razne veličine, koja se prelijevaju jedno u drugo preko veoma lijepih slapova i kaskada. Najviše jezero je oko 650 m, a najniže oko 500 m nad morem. Jezera se prostiru u dužini od 8 km a visinska razlika između najvišeg i najnižeg jezera je 150 m. Ukupna površina jezera iznosil.905 km2. Najveće jezero je K o z j a k a zatim ProScans k o jezero. Najveća dubina je 46 m. Geološka podloga je izraziti krš vapnenca i dolomita kredne formacije. U gornjem dijelu jezera prevladava dolomit đok donja jezera sa polovinom jezera Kozja k leži na vapnencu. Jezera se nalaze u dolini koja je nastala zbog boranja Male Kapele koje je bilo zaustavljeno masivom Plješivice. Jezera se napunjuju vodom iz pritoka C r- ne rijeke i Bijele rijeke koje se 1 km prije utoka u jezero sastaju u zajedničko korito te izlijevaju u Proš ćansko jezero. U zadnje najdonje jezero Novakovića Brod utječe potok Plitvice koji se ruši u slapu visine 70 m. U daljnjoj buci vodopada nastaje rijeka Koran a kojom voda otiče iz jezera. Jezera su nastala prvenstveno zbog geološke podloge koje sačinjavaju plitke sinklinale, a između njih dolaze strmije uzdignuta sedla antiklinale popreko sadašnjih jezera te su tako nastale prirodne stepenice na koje su sedrotvorci povisili barijere. Gornja jezera su karakterizirana bujnom vegetacijom visokih šuma koja dolazi do ruba jezera. Doljnja jezera su karakterizirana kanjonskom udubinom obraslom rijetkom vegetacijom bjelogorice te daju više dojam proširene rijeke. Na početku rijeke Koran e nalaze se kraške špilje: Golubnjača, Velika Pećina, Mračnjačai Jezerska Vila, koji obiluju stalaktitima i stalagmitima. Jezera obiluju sedrom (travertinom) koju stvaraju sedrotvorne mahovine (Cratoneuron commutatum, Bryum pseudotriquetrum i dr.) taloženjem vapnenca. Kratoneuron raste na mjestima, gdje se voda ruši te taloženjem vapnenca stvara razne oblike sedre (zastori, žljebovi, cijevi). Brium raste po dnu potoka i brzica na barijerama, te taloženjem vapnenca pomalo povisuje dno. Sedrotvorne mahovine stvorile su razne sedrene prirodne ljepote na Plitvičkim jezerima, a i stalno ih dalje stvaraju. U istočnom dijelu Nacionalnog parka u glavnom su bukove šume a u zapadnom dijelu su mješovite šume bukve, jele i smrče. Te šume tvore sastojine različite po uzrastu i strukturi. Primješani su gorski javor, javor mlječ, javor gluhač, gorski brijest, obični grab, tisa i dr. Ođ grmova su česti pasje grožđe, žestika, božika i dr. U području Čorkove uvale i Seliškog vrha uščuvale su se šume prašumskog oblika. One se odlikuju orijaškim stablima koja su često i preko 50 m visoka i 2 m debela. Životinjski svijet je dosta zastupan. Među brojnim vrstama spomenut ćemo ove: mrki medvjed, vuk, lisica, divlja mačka, kuna zlatica, tvor, jazavac, vidra, srna, jelen, divlja svinja, zec, vjeverica i dr. Od ptica vrlo su česti orao, jastreb, kobac, sova orna i zelena žuna, veliki tetrijeb i dr. Vode Plitvičkih jezera imaju pastrve (Trutta fario) pijora (Paraphocinus croaticus) i nešto manje čikove (G saxatilis i Astacus fluviatilis). Plitvička jezera proglašena su Nacionalnim parkom Zakonom od 8. IV. 1949. g. Parkom upravlja Uprava nacionalnog parka čije je sjedište u Plitvičkom Ljeskovcu. Organi uprave jesu: upravni odbor i upravnik. Nadzor nad radom uprave vrši Sekretarijat za šumarstvo. Pri sekretarijatu nalazi se Stručni savjet za 327 |