DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 46 <-- 46 --> PDF |
± 0.007 mm. Prosječna je širina zone kasnog drveta jelovine sa silikata veća za 0.32 mm ili 76% od one sa vapnenca (vidi si. 2). 3. Između jelovine sa silikatne i vapnene podloge u Gorskom Kotaru ,koja je uzrasla u istim klimatskim uslovima (Zalesina) nema signifikantnih razlika u širini odnosno učešću zone kasnog drveta u godu kod godova istih širina. Neznatne razlike koje postoje statistički se mogu zanemariti jer mjera signifikantnosti razlika iznosi samo t = 0.7455 4. Odnos između širine goda i širine zone kasnog drveta u godu može se prikazati pravcem jednadžbe y = 0.2789 x i slobodno povučenom empiričkom krivuljom. Ova empirička krivulja potpunije predstavlja taj odnos, jer kod nje korelacioni koeficijent iznosi f— 0992 ± 0.0003, a kod pravca r = 0.976 ± 0.0008. 5. Učešće zone kasnog drveta u godu postiže maksimum kod godova širine oko 1.5 mm (interval između 1.20 i 2.40 mm). (Vidi si. 4). Prema tome, ako se želi proizvoditi jelovina sa najvećim učešćem kasnog drveta, đebljinski prirast ne bi smio suviše prelaziti 3.00 mm. , Literatura: 1. Ugrenovi ć A., Tehnologija drveta, Zagreb 1950. 2. Y1 i n e n A., Über den Einf luss des Spätholzanteils und der Jahringbreite auf die Rohwichte beim finnischen Kiefernholz; Holz als Roh- und Werkstoff 1951, str. 449—156. 3. B e n i ć R., Istraživanja o odnosu između širine goda i zone kasnog drveta kod poljskog i običnog jasena; Glasnik za šumske pokuse br. 11, str. 53-72, — Zagreb 1953. 4. Trendelenberg R. — Mayer-Wegelin H., Das Holz als Rohstoff, München 1955. 5. Beni ć R., Istraživanja o ueescu i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena — Glasnik za šumske pokuse br. 12, Zagreb 1956. SADRŽAJ VODE U SIROVOJ BUKOVINI Dr. Juraj Krpan — Zagreb 1. UVOD A ko se sadržaj vode u stablu određuje odmah nakon obaran ja dobiva se sadržaj vode sirovog drveta, koji odgovara sadržaju vode živog stabla. Sadržaj vode u živom stablu važan je za fiziologiju što ovdje nije predmet istraživanja, a kod sirovog drveta za iskorišćavanje i preradu. Sadržaj vode sirovog drveta važan je za iskorišćavanje i preradu iz ovih razloga: a) Sadržaj vode sirovog drveta utječe na troškove iznošenja u iskorišćavanju šuma. b) Zadovoljavajuća promjena boje drveta postiže se ako mu je sadržaj vode na početku parenja veći od točke zasićenosti (30%). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 47 <-- 47 --> PDF |
c) O sadržaju vode u sirovom drvetu ovisi trajanje sušenja. Kod novih madisonskih režima ne mijenja se temperatura suhog termometra kod sušenja sirovog drveta dok sadržaj vode ne padne na točku zasićenosti, a promjene relativne vlage vrše se kad drvo izgubi oko V3 vode koju je imalo u sirovu stanju. 2. ZADATAK RADA Zadatak je ovoga rada istražiti: a) srednji sadržaj vode u sirovoj bukovini (Fagus silvatica L), b) razdiobu vode u longitudinalnom i c) razdiobu vode u transverzalnom smjeru stabla. 3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA Istraživanja sadržaja vode u živom stablu ima razmjerno malo. Osim toga, što ih ima malo ranija istraživanja nisu ni sasvim pouzdan, jer je sadržaj vlage određivan u odnosu na prirodno suho stanje, koje nije dovoljno definirano, a ne u odnosu na standardno suho stanje kako se danas radi. Probe nisu uvijek vagane kod panja, odmah nakon obaranja stabala, nego u laboratoriju. Iz dosadašnjih istraživanja zna se da sadržaj vode u sirovom drvetu varina prema vrsti drveta, a kod iste vrste u transverzalnom smjeru (između srževine i bijeli te između ranog i kasnog drveta), u longitudinalnom smjeru, prema staništu, ekspoziciji i godišnjoj dobi. U živom stablu voda služi kao transportno sredstvo za raznašanje hrane. Ona nosi otopljene mineralne tvari iz zemlje uzlaznim tokovima, kroz bjel, do lišća u kojem asimilacijom nastaju hranive tvari koje voda raznaša silaznim tokovima — sitastim cjevčicama — ispod kore. Zbog ove fiziološke funkcije bjeli njen je sadržaj vode viši nego u srži koja nema tu funkciju. Između sadržaja vode srži i bjeli postoje velike razlike između drveta listača i četinjača. Kod četinjača je sadržaj vode bjeli živog stabla iznosi i do 250%, a u srži je tek nešta viši od točke zasićenosti, osim kod mokre srži jelovine gdje iznosi ,i 80—90%. Kod listača nema tako velike razlike između sadržaja vode u bjeli i srži kao kod četinjača, a u nekim slučajevima može biti sadržaj vode u srži i veći nego kod bijeli (hrastovina). Kod živog stabla je sadržaj vode uvijek viši od točke zasićenosti. Drvo kojem sadržaj vode padne ispod točke zasićenosti nije više živo. Kod bukovine našao je H. Knuchel (1) da je prosječni sadržaj vode t iznosio 79,4% i da je on u svim godišnjim dobama i svim visinama stabla najviši pod korom (90,7%), a najniži blizu centra stabla (69,2%). U vanjskim dijelovima stabla najviši je u zimi (98,2%), a najniži u jesen (90,4%), dok je kod drveta blizu srčike najmanji u zimi (64,4%, a najveći ljeti (71,0%). Srednji sadržaj vode sirove srževine i bjeljike za američku bukovinu (Fagus grandifolia) istraživao je američki Laboratorij za šumske proizvode u Madisonu (Forest Products Laboratory, Madison) i našao da je srednji postotak vlage u sirovoj srževini iznosio 53%, a u bjeljiki 78%. Po Trendelenburgu sirova bukovina ima 80—90% sadržaja vode i on je ubraja u vlažno drvo. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 48 <-- 48 --> PDF |
4. MATERIJAL a) Izbor stabala U šumskom predjelu Barice bivša Z. Z. Kusonje, šumarija Pakrac odabrana su i oborena 24. i 25. VII. 1956. 4 probna stabla bukve bjelice s normalnim krošnjama, stara 60—68 godina. Podaci o probnim stablima iskazani su u tab. 1. Prije obaranja na stablima je obilježena sjeverna strana pomoću kompasa. 4 Tab. 1. Redni broj stabla Predjel Gospodarska jedinica Starost stabla god. Prsni pror mjer s korom cm Ukupna visina ni Napomena 1 2 3 4 Barice bivša z. z. Kusonje Pakračka gora 60 68 68 65 38 42 36 34 23 23 23 24 Probna stabla nisu imale neprave srži (bukva bjelica) b) Izrada i označavanje koluta Iz svakog stabla ispiljeni su koluti na svaka 4 m počev od visine panja. Koluti su označeni rednim brojem stabla i brojevima I, II. . . počev od panja. S gornje strane koluta obilježene su zone po 10 godova (u smjeru sjever-jug). 5. METODA a) Probe za određivanje sadržaja vode Iz svake zone koluta uzeta je po jedna proba sjekirom. Probe su označene brojevima 11, 12, 13, 14, 15 . . . na sjevernoj, a s 21, 22, 23, 24, 25 ... na južnoj strani koluta. Pritom se vodilo računa da probe budu dovoljno velike da rezultati budu pouzdaniji. Ukupno je uzeto iz sva 4 probna stabla 146 proba čija je aritmetska sredina težine u sirovu stanju iznosila 41,97 g. Probe za određivanje sadržaja vode vagnute su kod panja, čim su izrađene iza obaranja, na apotekarskoj vazi i spremljene u papirnate vrećice. Probe su prirodno sušene u laboratoriju zatim u sušioniku oko 8" kod 40—50° C, oko 8" kod 60—70° C, pa kod 100° C do konstantne težine. Kontrolna vaganja vršena su u razmacima od 4 sata. Iz razlike između sirove i standardno suhe težine (kod 0% sadržaja vode) određene vaganjem na 0,01 g točno izračunan je sadržaj vode za svaku probu. b) Probe za širinu goda i volumnu težinu U visini 4 m i 10 cm iznad panja ispiljen je iz svakog probnog stabla po jedan kolut debljine 10—12 cm. Iz tih koluta izrađeno je ukupno 107 fino poliranih proba koje su imale oblik prizme 2X2X 3 cm3. Na ovim probama utvrđena je širina goda i volumna težina u standardno suhom stanju. t I |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Probe za određivanje širine godä i volumne težine u standardno suhom stanju prosušene su prirodno u laboratoriju. Na čelu svake probe zacrtana je u radijalnom smjeru linija na kojoj je označena dužina koja je obuhvatala cijele godove. Ova dužina je izmjerena točnošću 0,5 mm i izbrojen je broj godova, koji ona obuhvata. Iz tih podataka izračunana je prosječna širina goda i njena standardna devijacija. Probe su sušene u sušioniku pod istim uvjetima kao i probe za određivanje sadržaja vode. Standardno suhe probe vagnute su na vazi točnosti 0,0.1 g i određene su im dimenzije mjerenjem simetrala stranica pomoću metalne klupe s prenosom na kružnu podjelu (točnost 0,1 mm). Iz dobivenih podataka izračunate su volumne težine u standardno suhom stanju i standardne devijacije. 6. REZULTATI Kod istraživanih stabala iznosile su aritmetske sredine širine goda i volumne težine u apsolutno suhom stanju te njihove standardne devijacije: R , . , . Volumna težina ^^I r°3 Broj proba Širina goda u standardno su stabla hom stanju 1 15 2,9 + 1,5 mm 0,652 + 0,100 g/cm3 2 42 3,0 + 1,1 mm 0,654 + 0,030 g/cm3 3 24 2,6 ± 0,5 mm 0,685 + 0,012 g/cm3 4 26 2,8 ± 1,0 mm 0,772 + 0,010 g/cm3 Za svu istraživanu bukovinu iznosi širina goda 2,8 ±1, 3 mm, a volumna težina u apsolutno suhom stanju 0,690 ± 0,03 g/cm3. a) Srednji sadržaj vode Aritmetske sredine sadržaja vode i njihove standardne devijacije u pojedinim probnim stablima iznose: Aritmetske sredine i stanRedni broj stabala Broj proba dardne devijacije sadržaja vode u °/o 1 36 76,3 + 17,1 2 42 77,4 + 17,8 3 38 74,2 + 14,4 4 30 64,9 + 10,4 Aritmetska sredina sadržaja vode i njena standardna devijacija za svu ispitivanu bukovinu iznosi 73,7 ± 15,9% b) Razdioba vode u longitudinalnom smjeru Razdiobu vode u longitudinalnom smjeru stabla pokazuje tab. 2 u kojoj su iskazani prosječni sadržaji vode pojedinih koluta i broj proba na kom su određeni. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Tab. 2. VISINA Na panju 4 m 8 m stabala Broj Sadržaj vode Broj Sadržaj vode Broj Sadržaj vode proba proba proba Redni broj /o /o % 1 10 61,6 7 78,0 8 73,2 ´ 2 12 57,3 10 78.1 8 93,6 3 10 58,2 8 77,1 8 82,9 4 10 54,3 6 58,7 4 76,7 Ukupno 42 28 i " Složene aritme 57,8 74,1 82,3 tičke sredine Maksimalni sadržaj vode nalazi se po sredini dužine stabla odakle opada prema vrhu i prema panju. Sadržaj vode na panju manji je nego pri vrhu stabla. c) Razdioba vode u transverzalnom smjeru Razdiobu vode u transverzalnom smjeru pokazuje tab. 3 u kojoj su iskazane aritmetičke sredine sadržaja vode u kolutima po zonama od 10 godina. i Tab. 3. sjever jug 1955. 1945. 1935. 1925. 1915. 1905. 1905. 1915. 1925. 1935. 1945. 1955. Kolut do 1945. do 1935. do 1925. do 1915, do 1905. do 1895. do 1895. do 1905. du 1915. do 1925. do 1935. do 1945. Sadržaj vode u °/0 panj 4 m 54,4 62,1 55,5 72,2 56,4 78,4 58,3 79,6 62,1 66,3 63,1 — 62.5 — 59,0 63,1 59,1 76,2 55,1 70,5 54.9 66,6 54,9 68,8 8 ra 87,4 77,6 87,5 72,3 — — — — 61,3 96,4 87,5 89,1 12 m 90,9 92,0 94,2 56,9 80.9 80,5 88,8 16 m 85,0 67,4 81,9 86,1 20 m 79,0 75,4 Aritmetičke 76,5 72,5 79,1 66,8 64,2 63,1 62,5 61,0 65,5 75,7 74,3 77,2 sredine Prosječni sadržaj vode u 30 perifernih godova veći je nego u centralnim godovima. Na panju je veći sadržaj vode u centralnim nego perifernim dijelovima. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Tab. 2. O D Btoj proba 7 6 6 4 PAN J 12 m Sadržaj vode 0 ´ 89,3 91,2 85,6 76,3 A Broj proba 4 4 4 4 16 m Sadržaj vode °!o 92,5 81.8 71,7 74,6 Broj proba 2 2 2 t 20 m Sadržaj vode 7» 80,8 79,3 71,5 Složene aritmetičke sredine po stablima Broj proba 36 42 38 30 Sadržaj vode 0/ n 76,3 77.4 74,2 64,9 23 16 6 146 86,5 80,1 77,2 73,7 Raspodjelu vode u stablu u transverzalnom smjeru sjever-jug pokazuje tab. 4 u kojoj su iskazane aritmetičke sredine sadržaja vode na sjevernim i južnim stranama koluta i broj proba na kom su određene. Tab. 4. Složene aritmetičke Sjeveani dio koluta Južni dio koluta sredine po stablima Redni broj stabala Broj Sadržaj vode Broj Sadržaj vode Broj Sadržaj vode proba proba proba 0/ °/o o´ /« 1 19 74,9 17 77,8 36 76,3 2 21 81,5 21 74,1 42 77,4 3 18 76,3 20 72,4 38 74,2 4 15 65,5 15 64,3 30 64.9 Ukupno 73 73 146 Složene aritmetičke 75,2 72,5 73.7 sredine Sadržaj vode sirove bukovine sa sjeverne strane stabla ne razlikuje se mnogo od sadržaja vode s južne strane stabla. t 7. ZAKLJUČAK Istraživan je srednji sadržaj i razdioba vode u sirovoj bukovini u času obaranja. Aritmetička sredina istraživane bukovine iznosila je 2,8 ± + 1,3 mm, a volumna težina u standardno suhom stanju 0,690 + 0,033 g/cm3. Iz obrađenih podataka izlaze ovi zaključci: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 52 <-- 52 --> PDF |
1. Srednji sadržaj vode istraživanih stabala iznosi 73,7 ± 15,9%. 2. Maksimalni sadržaj vode nalazi se po sredini stabla odakle opada prema vrhu i prema panju. Sadržaj vode na panju manji je nego pri vrhu stabla. 3. Sadržaj vode opada od periferije prema centru stabla. Razlike sadržaja vode perifernih i centralnih dijelova stabla nisu velike. Na panju je sadržaj vode u centralnim dijelovima veći nego u perifernim. Nema velike razlike između sadržaja vode na sjevernoj i južnoj strani stabla. Literatura: 1. Kollmann , F.: Technologie des Holzes und der Holzwerkstoffe. Zweiter Band. Berlin Göttingen-Heidelberg-München, 1955. 2. ANC Bulletin-Klin certification. 3. Trendelenburg , R.: Das Holz als Roh und Werkstoff. München-Berlin 1939. 4. Torgeson , O. W.: Schedules for the kiln drying of wood. No D1791 F PL Forest Service US dept. of. Agric. Madison. USA. SUMMARY The aim of this work was to investigate on the moisture content in the living Beech-tree (Fagus silvatica L.) and the moisture content distribution in the longitudinal and transversal direction. There were taken 4 sample trees in thee region »Barice« forest district Pakrac. The north sidee was marked on all sample trees. From each sample tree theere were taken sections every 4 m. begining from the stump. From this sections were made 146 samples for determination of the moisture content. The samples were taken from each zone containing 10 annual rings and they were veighed on a special balance immediately after the tree was felled. The average weight of the green samples was 41,97 g. In the 4,10 m. height up the each stump there were taken sections from which were made 107 samples of the size 2 cm. X 2 cm. X 3 cm. used for the determination of the annual ring width and specific gravity. The samples for moisture content determination after having been a few days in the laboratory were ovendried: 8 h at temperature of 40—50° C, 8 h at the temperature 60—70" C and finally at the temperature of 100" C up to the constant weight. Oven-dried samples were weighed with an accuracy of 0,01 g and the dimensions measured with an accuracy of 0,1 mm. From these data the moisture content of samples was computed. On the sample of the size 2 cm. X 2 cm. X 3 cm. the annual ring width was measured. Samples were oven dried in the same way as it was done at the moisture content determination. Oven-dried samples were weighed with an accuracy of 0,01 g and dimensions measured with an accuracy of 0,1 mm. From these data the annual ring width, specific gravity and standard deviations were computed. The results are given in the tables 2,3 and 4 and following conclusions can drawn out: 1) The average moisture content Beechwood investigated was 73,7 + 15,9 per cent. 2) The maximum moisture content takes place in the midle of the tree which point it decreases in both directions to the stump and top. The moisture content on the stump is smaller than near the tree top. 3) The moisture content decreases, except on the stump, from the periphery to the tree centre, but the differences between the moisture content of periphery and the tree centre are not so great. There exist no essencial difference between the moisture content of wood taken from northern and southern side of tree. |