DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 57 <-- 57 --> PDF |
bukve. To su ostaci nekadašnjih pokusa, međutim su ove vrste drveta, vrlo dobro uspjele, unatoč paradoksu, da u Baranji raste bukva. U području nezaštićenom od poplave t. zv. ritske šume sastoje se uglavnom iz samoniklih vrbovih i topolovih sastojina i dijelom umjetno pošumljene kanadskom topolom i amer. jasenom. Osim toga u ritskim šumama zastupljen je hrast, domaći jasen, crna i bijela topola, negundovac i pojedina stabla platana. Na višim gredama i ocijeditim mjestima naročito pokraj obala rijeka umjetno je zasađen i bagrem. Šume Baranje pružaju izgled primjene sastojinskog gospodarenja sa jednodobnim ili približno jednodobnim sastojinama. Sadanja je gospodarska struktura nepovoljna, jer dominiraju srednjodobne sastojine. Općenito stanje šuma je poremećeno sječama za vrijeme rata. Skoro sve bolje sastojine posječene su čistom sječom ili proređene u tolikoj mjeri da je obrast pao na polovicu od normalnog. Ova okolnost i dovela je do domi-´ nacije srednjedobnih sastojina. Prezrele sastojine ostale su na manje pristupačnim i od poplave ugroženim mjestima. Kvalitet sastojina je veoma različit. Uglavnom kvalitet raste sa porastom visine zemljišta. Najgore su sastojine panjače. U poplavnom području na stanje šuma imao je ranije velik utjecaj i lov, time, što se pošumljavanju ranije obraćalo malo pažnje a forsiralo se stvaranje čistina radi pašnjaka za prehranu divljači, a pojedine grede zabranjivalo se sjeći, bez obzira na fizičku starost drveća, da divljač može naći sklonište. Takve su sastojine prešle svoju fizičku starost i postepeno će se likvidirati. Mlade i srednjedobne sastojine dobro se razvijaju i njihov obrast kreće se od 0.6 do 0.9, dočim su prezrele sastojine neravnomjerno raspoređene po površini i obrast je takvih sastojina od 0.1 do 0.5. Tehnička upotrebljivost kod mlađih šuma iznaša 60%, a kod prezrelih najviše 30°/o. Većina stabala u obalnom pojasu Dunava, a pojedina stabla po cijeloj šumi, znatno su oštećena od taneta i šplitera uslijed ratnih operacija. Veličinu i opseg takvog oštećenja teško je ustanoviti, ali je ono bezuslovno znatnih razmjera. Ophodnja utvrđena je za hrast 120, za ostale tvrde listače 80, za bagrem 30, a za meke vrste listača 40 godina. Struktura šuma uvjetovana je sadnjom u redove, međutim u poplavnom području struktura šuma predstavlja najvećim dijelom tip ritske prašume, a samo na mjestima gdje je to moguće uslovljena je sadnjom u redove. Prema obliku gazdovanja provađa se sastojinsko gospodarenje u kome je sastojina jedinica gazdovanja. Glavni je cilj gazdovanja usmjeren u pravcu proizvodnje tehničkog drveta visokog kvaliteta. Sve mjere su upravljene ka povećanju glavnih i sporednih prinosa po količini i kakvoći i osiguranju trajnosti tih prihoda. Gazdovanje je intenzivno, jer se u njega ulaže mnogo rada i sredstava, sprovode se sve mjere gajenja šuma, čišćenje mladika, proreda mladih sastojina, stabla se pravilno iskorišcavaju, a otpadak je sveden na najmanju mjeru. Materijal od čišćenja, zatim sitna granjevina i razni otpaci unovčuju se bez obzira na količinu. Štete u šumama od čovjeka (požar, krađa) su neznatne. Baranjske šume su bile relativno pošteđene od gubara najviše stoga, što nema pro |