DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 58 <-- 58 --> PDF |
stranih kompleksa čistih hrastovih šuma. Jeleni ponekad gule koru sa stabla i time prouzrokuju izvjesnu štetu. Uzrok ovoj pojavi leži u prirođenoj potrebi ove divljači da guli koru sa mladih stabala, najviše jasena i bagrema. Na cerovim stablima opažaju se rak-rane i dugačke pukotine od smrzavice (zimotrenost). Velikih šteta od elementarnih nepogoda nema. Oblik gospodarenja sa šumama usmjeren je u pravcu podizanja zdravih, otpornih i prirodnijih sastojina putem šumsko-uzgojnih mjera. Način podizanja šuma određen je uglavnom već samim izborom uzgojnog tipa šuma sa znatnim popunjavanjem u godišnjim sječinama i ispunjavanja praznina. Posumljavanje sječina se vrši uglavnom prirodnim putem iz sjemena, izbojcima iz panjeva i popunjavanjem sadnicama iz lokalnih rasadnika. Nastale čistine za vrijeme rata nisu bile na vrijeme pošumljene te su zakorovile i tlo je u većini podivljalo, pa je trebalo uložiti dosta truda i materijalnih sredstava dok se takve čistine postepeno ponovno pošume. Podizanje šuma vrši se osnivanjem mješovitih sastojina različitih kombinacija, obzirom na visinu tla i utjecaj prirodnih faktora. Poplave u proljeće predstavljaju opasnost za mlade biljke ako kroz duže vremena voda pokriva vrh ozelenjene sadnice ili izbojka. Ova opasnost od vode po mlade biljke povećava se sa porastom temperature vode. Radi toga, naročito niža mjesta, popunjavaju se visokim sadnicama. I led mnogo oštećuje sadnice, odnosno izbojke, kad naglo krene u proljeće ili kad voda ispod leda naglo opadne pa se led slegne i polomi sadnice i izbojke ili ih iščupa sa korijenom. Najveću štetu na mladim sadnicama kanadske topole nanose jeleni. Skoro je redovita pojava da sadnice kanadske topole zasađene preko dana jeleni unište preko noći, odgrizavši vrh sadnica kao makazama. Sva nastojanja za povećanje pošumljenih površina postavlja šumarskim organima zadatak da površine određene za posumljavanje najprije ograde žicanim ogradama i tek onda da se provede posumljavanje. Šumski rasadnici proizvođaju dovoljan broj različitih vrsta drveća za pokriće lokalnih potreba, a količina sakupljenog šumskog sjemenja dovoljna je za proizvodnju potrebnog broja sadnica. Sadnice vrbe i kanadske topole proizvađaju se iz reznica, koje se svake godine režu od izbojaka. U zaštićenom području posumljavanje se vrši po principu šumskopoljskog gospodarenja, a u poplavljenom području na starim sječinama i čistinama sadnjom sadnica, prilagođavajući se konfiguraciji terena. Izbor vrste drveća i smjese kod pošumljavanja određuje se prema prilikama staništa, vodi i divljači i usmjeren je u pravcu poboljšanja kvaliteta sastojina. Na području Košutnjaka ima 8 šumskih rasadnika u površini 5 ha u kojima su zasađene 1/1 i 1/2 reznice slijedećih euroameričkih topola: Populus marilandica „ serotina „ robusta ,, candicans „ berolinensis |