DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Izrađena je cesta od Bilja do Tikveša i Zlatne grede u dužini od 30 kim. Udovoljavajući željama izraženim sa strane mnogih kolega šumara iznio sam posve ukratko opis šuma i prilika u šumarstvu Lovno-šumskog gospodarstva Košutnjak s ciljem da si i šumari, koji nemaju mogućnosti da lično vide ovdašnje šumarske prilike, putem ovog članka bar donekle stvore pravu sliku baranjskih šuma. SAOPĆENJA NAGRAĐIVANJE ŠUMSKIH RADNIKA NA SJEĆI I IZRADI I POSTOJEĆI PROPISI O PLAĆAMA Dr. Roko Benić — Zagreb Uvodna razmatranja T T roškovi raznih poslova u eksploataciji šuma i to kako kod sječe i izrade tako i kod transporta i utovara šumskih sortimenata ovise uglavnom o dva faktora. To su kvalifikacije radnika i uslovi rada. Obzirom na kvalifikaciju pojedinih poslova, koji se obavljaju u privrednoj organizaciji, društveni plan dijeli sve radnike prema stručnosti na: visokokvalificirane radnike, kvalificirane, polukvalificirane i nekvalificirane, i određuje prosječnu satnicu za svaku kategoriju stručnosti. Stvarna visina satnice za pojedinu kategoriju rada utvrđena je u privrednoj organizaciji nienim tarifnim pravilnikom. Osim redovne plaće za izvršeni rad, radnici imaju pravo i na naknadu za prekide rada nastale uslijed nevremena, ali najviše u iznosu 70°/o od osnovne nadnice. Ovaj iznos može privredna organizacija odbiti od ukupnog prihoda prije njegove raspodjele, a u smislu Odluke o naknadama za vrijeme prekida rada, koja je objavljena u SI. listu FNRJ br. 14/1955. Na koncu, šumski radnici koji rade sa svojim alatom imaju pravo na naknadu za alat. Ova naknada je materijalni trošak. Radovi u eksploataciji šuma obavljaju se u akordu i plaćaju po jedinici učinka (m3, prm. i si.). Na visinu akordne stavke utječe prema tome visina osnovne nadnice (satnice), visina naknade za prekide rada i visina naknade za alat. 1. Osnovna nadnica šumskog radnika Visina osnovne nadnice određena je kvalifikacijom. Saveznim društvenim planom određeno je, da se tarifni stavovi predviđeni u tarifnim pravilnicima za 1955. g. zadrže i u 1956. godini. Narodni odbori mogli su u 1955. godini odobriti da se iznos tarifnih stavova u 1955. može kretati do 5°/o iznad iznosa po obračunskim plaćama za 1954. godinu. Obračunske plaće po satu u 1954. i u 1956. uzevši u obzir povećanje 5%, koje su 402 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 63 <-- 63 --> PDF |
privredne organizacije mogle tražiti od Narodnih odbora, donosimo u slijedećem pregledu: Tablica 1 Osnovni iznos plaća po Iznos po satu uz °/o poKvalifikacija radnika satu 1954. godine većanja 1956. godine D i n ara Visokokvalificirani 58 — 61 — Kvalificirani . . 43 — 45 — Polukvalificirani 34-— 36´— Nekvalificirani 29 — 30 — Obzirom na potrebnu stručnu spremu kod rada sječe i izrade kao polukvalificirane radnike treba .smatrati samo radnike, koji vrše izradu ogreva iz već oborenih stabala. Svi ostali radnici koji vrše obaranje stabala te izradu svih sortimenata su obzirom na stručnu spremu kvalificirani za taj posao. Prema tome osnovna obračunska nadnica, koju treba uzeti kod određivanja akordne stavke šumskih radnika iznosi: za drvare 288.— Din. a za sve ostale radnike 360. — Din. 2. Naknada plaće za vrijeme prekida rada Odlukom Saveznog izvršnog vijeća o naknadama plaće za vrijeme prekida rada R. P. br. 99 od 28. III. 1955. (SI. list br. 14/55. str. 215) utvrđeno je da se kao prekid rada u poljoprivredi smatra prekid, koji nastane zbog elementarne nepogode, koja onemogućava rad. Budući da se poslovi eksploatacije šuma, analogno poljoprivrednim poslovima, obavljaju na otvorenom prostoru, elementarne nepogode i ovdje uzrokuju prekid rada. Prema propisima navedene odluke naknada plaće za vrijeme prekida rada odbija se od ukupnog prihoda prije utvrđivanja dobiti najviše do visine 70% od tarifnog stava i to u slučaju ako je privrednoj organizaciji nemoguće da zaposli radnike za vrijeme toga prekida. Rad u eksploataciji šuma obavlja se u otvorenom prostoru i plaća po učinku. Plaća po učinku mora u sebi sadržati i dodatak za prekid rada. Prekid rada u ekseploataciji šuma ne može se — radi prirode posla — jednostavno ustanoviti kao u industriji odnosno u poljoprivredi. Radi toga smo na osnovi statističkih podataka iz dužeg vremenskog perioda utvrdili za pojedina područja, koliko u prosjeku iznose prekidi rada uslijed elementarnih nepogoda. Kod toga smo za zimsku sječu uzeli u obzir ukupno 152 radna dana, t. j . da se vrši kroz 6 mjeseci (od 1. X. do 31. III.) jer to je po Zakonu o šumama vrijeme zimske sječe, a za ljetnu sieču 152 radna dana (odnosno vrijeme od 1. IV. do 30. IX.). Kao prekide rada smatramo dane s oborinom iznad 10 mm, a djelomično s 25% i kišne dane s oborinom iznad 1 mm, te u zimi sa 50% i dane s vijavicom kada najviša dnevna temperatura ne prelazi 0° C. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 64 <-- 64 --> PDF |
PREGLED PREKIDA RADA USLIJED NEVREMENA I STVARNOG RADA U EKSPLOATACIJI SUM U NR HRVATSKOJ Tablic Zimska sječa Ljetna sječ Područje Mjes. Predmet X XI XII I II III Svega IV V VI VII VIII IX Sveg meteor, stanica) pros. dana Radni dani 27 24 26 24 24 27 152 25-3 25 25 26 24 27 25 15 Lika (Gospić) Prekidi radi nevremena 7 8 10 10 8 7 51 8\5 6 7 5 3 3 5 Stvarni rad 20 16 16 14 15 20 101 16:8 19 18 21 21 2* 20 12 Radni dani 27 24 26 24 24 27 152 25´3 25 25 26 24 27 25 15 Gorski Kotar Prekidi radi nevremena 8 9 13 13 11 11 65 10-8 8 8 6 4 5 7 (Rav. Gora) Stvarni rad 19 15 13 11 13 16 87 14´5 17 17 20 20 22 18 11 Radni dani 27 24 26 24 24 27 152 25-3 25 25 26 24 27 25 15 Banija-Kordun Prekidi radi nevremena 6 7 9 10 8 6 46 7-7 6 6 5 3 4 5 (Topusko) Stvarni rad 21 17 17 14 16 21 106 17-6 19 19 21 21 23 20 12 Radni dani 27 24 26 24 24 27 152 253 25 25 26 24 27 25 15 Slavonija (SI. Brod) Prekidi radi nevremena 5 5 8 9 6 5 38 6´3 6 5 5 3 4 4 Stvarni rad 22 19 16 15 18 22 114 190 19 20 21 21 23 21 12 Prekidi rada 6 7 10 11 9 7 50 8-3 7 6 5 4 4 5 a NR Hrvatsku Stvarni rad 21 27 16 13 15 20 102 17-0 18 19 21 20 23 20 12 godišnje: 81 dan prekida radi nevremena i 223 dana stvarnog rada. u mjesecu: 6.7 dana prekida i 18.6 dana stvarnog rada. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Prema raspoloživim meteorološkim podacima sa područja Like, Gorskog Kotara, Banije-Korduna i Slavonije odnos između radnih danS, dana stvarnog rada i prekida rada u toku sječne sezone je ovaj: U ovom pregledu nisu iskazani dani državnih praznika za koje pripada radniku naknada prema propisima tarifnih pravilnika, a u visini osnovne nadnice odnosno satnice. Prema tome na svaki dan stvarnog rada otpada na prekide rada u pojedinim područjima ovaj iznos izražen u postocima dana stvarnog rada: A) Zimska sječa 1. Područje Like 50.5 % 2. „ Gorskog Kotara . . . . 74.8 °/o 3. „ Banije - Korduna ... . 43.4 % 4. „ Slavonije 34.2% B) Ljetna sječa 1. Područje Like 23.6% 2. „ Gorskog Kotara . . . . 33.3.% 3. „ Banije - Korduna ... . 23.6 % 4. „ Slavonije . . . ´ . . . 21.6% Budući da se prekidi rada plaćaju najviše sa 70% od osnovnog tarifnog stava, naknada za prekid rada uslijed elementarnih nepogoda iznosi po danu stvarnog rada uzevši u obzir kvalifikaciju radnika kako slijedi: NAKNADA ZA PREKIDE RADA Tablica 3 Područje Kvalifikacija radnika: Like Gorskog Kotara Banije-Korduna Slavonije Dinara po danu stvarnog rada I. Zimska sječa Kvalificirani 127 188 109 86 Polukvalificirani 102 151 8750 69 II Ljetna sječa Kvalificirani 59-50 84 5950 54-50 Polukvalificirani 47.50 67 47-50 43-50 1 U koliko je procenat naknade za gubitke uslijed prekida rada određen u drugom iznosu, stvarnu visinu treba izračunati uzimajući u obzir propise tarifnog pravilnika. 405 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 66 <-- 66 --> PDF |
3. Dodatak za upotrebu i održavanje alata Šumski radnici uglavnom rade sa vlastitim alatom. U ostalim privrednim granama privredna organizacija je dužna da radnike snabdije ispravnim alatom i da ga održava u ispravnom stanju. Kako svu brigu oko alata vode radnici sami, poduzeće im treba to nadoknaditi. Ta nadoknada se sastoji od dodatka za amortizaciju alata i dodatka za njegovo održavanje. a) Amortizacija alata Uzevši u promatranje radničku grupu od 3 radnika i količinu alata koja im je potrebna za rad, njegovu nabavnu cijenu i rok trajanja, godišnja amortizacija alata iznosi: AMORTIZACIJA ALATA Tablica 4 Iznos godišNabavna Količina Vrijednost Rok trajanja nje amorti- Vrst alata cijena zac. alata kom. dinara god. dinara Sjekira 3 500,´ 1.500 6 250 Klinovi 3 250 750 2 325 Batovi 2 200 400 1 400 Pila amerik. 1 1.900 1900 6 317 Pila čavlarica 1 1.500 1.500 6 250 Pila jednor. luč. 1 600 600 4 150 Ukupno: — — 6.650 — 1.692 Napomena : Uzete nabavne cijene domaćeg alata. Uzevši u obzir da se alat u toku godine upotrebljava prosječno 180 dana, dnevni iznos amortizacije alata iznosi: 1692 : 180 = 9,40 Din. za grupu od 3 radnika odnosno po jednom radniku: 9,40 : 3,13 Din. — 3 Din. dnevno. b) dodatak za održavanje alata Radnička grupa od 3 radnika troši za brušenje mjesečno 6 komada turpija. Uzevši u obzir da cijena jedne turpije minimalno iznosi 200 Din, to je trošak turpija mjesečno 1.200.— Din. odnosno po jednom radniku i danu. 1.200 : (3 X 20) ´== 20.— Din. 406 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Za održavanje alata, izradu držalica, isijecanje pila i si. svaki radnik troši dnevno 0,50 sati. Budući da taj rad treba plaćati kao kvalificirani rad to naknada u novcu iznosi: 45 X 0,50 = 22,50 Din. Ukupni dnevni dodatak za upotrebu i održavanje alata iznosi: amortizacija alata 3.— Din trošak turpija . . . . . . 20.— Din održavanje alata ,-´´ 22,50 Din Svega: 45,50 Din 4. Visina dkordne stavke Visinu akordne stavke u koju su uključeni osnovna nadnica, dodatak za prekide rada i dodatak za amortizaciju i održavanje alata dobivamo ako ukupni iznos svih ovih stavaka koji otpada na 1 dan stvarnog rada podijelimo sa dnevnom normom. Obzirom na kvalifikaciju radnika, vrijeme sječe i područja, obračunska nadnica za utvrđivanje akorda iznosi: VISINA NADNICE ZA OBRAČUN AKORDA Tablica 5 Područje Predme t Lika Gorski Kotar Banija-Kordun Slavonija K P K | P K ! P K P dirara po danu stvarnog rada I. Zimsk a sječ a Osnovna nadnica 360 2S8 36o 288 360 288 360 288 Prekidi rada 127 102 188 151 109 87-50 86 69 Amortizacija alata 3 3 3 3 3 3 3 3 Održavanje alata 4250 42-50 4250 42-50 42-50 42´50 42 5 4250 Svega : 53250 43550 593-50 484 50 514 50 i 42100 491-50 402-50 II. Ljetn a sječ a Osnovna nadnica 360 288 360 288 360 288 260 288 Prekidi rada 5950 4750 84 67 5950 47-50 54-50 4350 Amortizacija alata 3 3 3 3 3 3 3 3 Održavanje alata 42-50 4250 4250 42-40 42-50 42-50 42-50 42´50 Sveg a 465 381 48950 400-50 465 381 460 377 4 (Napomena: K´~ kvalificirani radnik, P = Polukvalificirani radnjk) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Akordna stavka se obračunava podjelom sveukupnog dnevnog iznosa sa utvrđenom normom. Od zarade radnika na sječi i izradi otpadaju u DO jedinim područjima na osnovnu dnevnicu, koja tereti platni fond, na dodatke za prekid koji se odbijaju od ukupnog prihoda te na naknadu za amortizaciju odnosno održavanje alata u postocima izraženo ovi iznosi: STRUKTURA ZARADE Tablica 6 Područje osnov. nadnicu K v a 1 i Kvalificirani Od prekide rada amort. alata r i k a c zarad e održavanje alata i j a r otpa d osnov. nadnicu a d n i k a Polukvalificirani a na : prekide rada amort. alata održavanje alata I. Z i m s k iPostotak (»/„) sječ a Lika 67-6 23-8 0-6 8´0 66´1 23-4 0-7 98 Gorski Kotar 607 317 05 7-1 594 31-2 06 8-8 Banija-Kordun 60-0 21-2 06 8-2 68-4 20-8 07 101 Slavonija 733 . 17-5 06 8´6 71-5 17´2 07 106 II. Ljetn a sječ a Lika 77´5 12´8 60 9-1 75-6 12-5 0-8 111 Gorski Kotar Banija-Kordun Slavonija 73-5 775 78-3 17-2 12-8 11-8 0-6 0-6 07 8-7 9-1 9-3 72-0 756 764 16 7 12-5 115 0-7 08 0-8 10-6 in iva Od iznosa za održaavnje alata 47% otpada na materijalne troškove, a 53°/o na plaće. 5. Primjena u praksi Upotrebu ovdje izvedenih zaključaka u pogledu visine akorda prikazat ćemo primjerom: I. Zimska sječa U području Psunja vrši se oplodna sječa bukovine. Kakve će se cijene moći plaćati obzirom na radne uslove? Cijenu izrade (visinu akorda) daje nadnica podijeljena sa normom. Obzirom da se radi o sječi u planini cijene izrade će iznositi, uz pretpostavku da Sortimente rade kvalificirani radnici, kako su iskazane u tablici: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 69 <-- 69 --> PDF |
DNEVNI UČINAK I VISINA AKORDA Tablica 7 Dnevni učinak Cijena izrade (akord) Radni uslovi Sortimenat neponepo povoljni srednji povoljni irednji voljni voljni jedinica (m3 ili prm) dinara Trupci 3´25 3 00 2-25 150 165 220 Rudničko drvo 2-30 2 00 160 210 240 310 Ogrijevno drvo I/II 2-60 2-20 1-80 190 220 270 Ogrijevno drvo III 3 25 2-75 2´25 150 180 220 Ako se izrada ogrevnog drva vrši iz ostataka nakon izrade tehničkog drveta, t. j . ako je vrše posebni radnici drvari, onda će cijena biti niža, jer se osniva na nadnici polukvalificiranog radnika, koja iznosi 402,50 Din.. Ona će iznositi obzirom na uslove kako slijedi: Uslovi: povoljni srednji nepovoljni Ogrijev I/II 155,0 180,0 220,0 Din/prm Ogrijev III 125,0 145,0 180,0 Din/prm Jedna grupa radnika izrađivala je razne Sortimente i njezina zarada iznosi 25.000.— Din. Za knjiženje je važno znati, koliko od ovog iznosa otpada na osnovnu nadnicu, a koliko na dodatke. Budući da se radi o radu kvalificiranih radnika u području Slavonije, od ukupne zarade otpada na: Osnovu plaću 25.000 X 0,733 = 18.325.— Din Prekide rada 25.000 X 0,175 = 4.375.— Din Amortizacija alata 25.000 X 0,006 = 150.— Din Održavanje alata 25.000 X 0,086 = 2.150.— Din Svega : 25.000.— Din Od svote 2.150.— Din za održavanje alata 53°/o ili 1.140.— Din otpada na plaće za uslugu oćtrenja, a 47% ili 1.010.— Din je materijalni trošak nabavke turpija. II. Ljetna sječa U predjelu Crna Sušica izrađuju se jelovi trupci i celulozno drvo. Obzirom na terenske prilike radi se u planini. Vrst sječe: preborna. Norma i cijene izrade iznose: 40» |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 70 <-- 70 --> PDF |
DNEVNI UČINAK I VISINA AKORDA Tablica 7 Dnevni učinak Cijena izrade Radni uslovi Sortimenat , nepo ; r povoljni srednji nepopovoljni srednjivoljni i voljni jedinica (m3 ili prm) dinara Trupci 3´62 3´13 2-50 135 155 195 Rudničko drvo 2-25 2-00 150 220 245 325 Celulozno(kvalificirani radnici) drvo 210 180 1-40 235 270 350 Celulozno drvo (polukvalificirani radnici) 210 1-80 T40 190 225 285 U slučaju kada jedna grupa radnika na izradi oblovine zaradi upr. 28.700.— Din otpada na: Osnovnu plaću 28.700 X 0.735 = 21.095.— Din Prekid rada 28.700 X 0.172 = 4.936.— Din Amortizacija alata 28.700 X 0.006 = 172.— Din Održavanje alata: plaće 28.700 X 0.087 X 0.57 = 1.423.— Din materijal 28.700 X 0.087 X 0.43 = 1.074.— Din Sveukupno: 28.700.— Din ZAKLJUČAK Kao što se vidi iz izloženog današnji propisi o plaćama ne predstavljaju zapreku pravilnom nagrađivanju šumskih radnika. Podaci analiza zarade šumskih radnika pokazuju da se stvarne zarade i kreću u ovdje označenim granicama. Za pravilnu primjenu propisa i usklađivanja zarada šumskih radnika najvažnije je ispravno utvrditi radne uslove i u vezi sa njima ustanoviti ispravne norme. Smatramo da bi radne uslove trebalo utvrditi prilikom procjene sječina i njihove predaje drvno-industrijskom poduzeću odnosno vlastitoj šumskoj manipulaciji na izradu. U slučaju kada se drvno-industrijsko poduzeće i šumarija ne slože u utvrđivanju radnih uslova, trebalo bi konačnu odluku prepustiti arbitraži u kojoj bi sudjelovali predstavnici stručnih udruženja šumsko-privrednih organizacija i drvno-indstrijskih poduzeća, predstavnici sindikata te obavezno i nadležni šumarski inspektor odnosno delegat kotarske uprave za šumarstvo i inspekcije rada. Na taj način bi se izbjegle neujednačenosti u plaćanju te otklonio jedan od uzroka velike fluktuacije šumskih radnika. |