DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 13 <-- 13 --> PDF |
t prve sadnje gubi na prirastu docnijim popunjavanjima, pa makar ono i uspjelo. Za sjetvu na kulturama Zarkovica i N u n c i j a t a (v. tab. 2, red. br. 1 i 2) bilo je potrebno 55 odnosno 48 nadnica po hektaru, ali je uspjeh 10% odnosno 18°/o. Kada bismo željeli postići uspjeh od 85°/o, tada bi bilo potrebno još na Zarkovici 412 nadnica i na Nunucijati 178 nadnica po hektaru. Uzeti primjeri sjetve na ovim dvijema kulturama upućuju nas na konstataciju, da je pošumljavanje mnogo skuplje od pošumljavanja na terase, dok je uspjeh probmematičan. Zbog toga smo već u uvodu podvukli značaj i potrebu proučavanja ekologije, jer neodgovarajuća metoda- pošumljavanja ne samo da ne daje dobar uspjeh, nego vodi i ka uzaludnom trošenju materijalnih sredstava. Iz analize troškova pošumljavanja na terase i poređenja sa pošumljavanjem sadnjom odnosno sjetvom vidimo, da prvi način nije skuplji na terenima jako degradiranim na kojima su posve ili najvećim dijelom uništeni i zadnji ostaci nekadašnje šumske vegetacije. Ujedno smatramo, da podaci iz tabele 1 mogu korisno poslužiti operativi kod izrade godišnjeg plana pošumljavanja, ako se na tome području prvi put ima da primjeni pošumljavanje na terase. Zaključak O iznesenim iskustvima i zapažanjima pri pošumljavanjima u zoni degradiranog Krša možemo izvesti ove zaključke: a) obradom tla na terase — širine najmanje 1,0 m, duljine barem 1,5 m i dubljine najmanje 80 cm — postiže se: — poroznost — šupljikavost tla sa širim nekapilarnim porama na površini od minimum 1,5 m2, — rastresitost obrađenog sloja tla omogućava brže i bolje upijanje oborinske vode uz smanjenje gubitaka zbog oticanja po površini, — povoljan kapacitet za zrak i bolja aeracija, — znatno smanjenje isparavanja vode iz tla, što je od bitne važnosti za vodni režim tla posebno u sušnom periodu, — razbijanje žive sile površinske vode, a time se umanjuje proces spiranja čestica tla, — veći izbor vrsta za pošumljavanje, te je omogućeno osnivanje mješovitih kultura četinjača i listača; b) jesenja sadnja pokazuje uglavnom bolji uspjeh od proljetne, jer — sadnice četinjača pod uslovima blage zime toliko ojačaju, da za vrijeme ljetne suše mogu ostati u većem postotku u životu, — kod sadnica se listača zemlja slegne oko žilja tokom zime, a ujedno je omogućeno i pravovremeno listanje čim toplina dostigne povoljni stupanj; c) kitastom sadnjom četinjača u zasjek (3 do 5 sadnica alepskog bora odnosno 2 sadnice čempresa) 11 |