DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 14     <-- 14 -->        PDF


stvaraju se povoljniji mikrooedološki uvjeti za razvoj korijenja,
naročito ako je korijenov sistem sadnica već u rasadniku inficiran
sa mikorizom dotične vrste,

korijenje snažnijih sadnica brže prodire u dublji i vlažniji sloj
tla,

sadnice se do izvjesne mjere zaštićuju od štetnog djelovanja
hladne bure, a one potištene čiste najsnažniju biljku od donjih
postranih grana,

brže se postiže zasjenjivanje površine, pa je ona zaštićena od
insolacije, a ujedno i korov biva prije ugušen;
d) za 1 ha pošumliavanja na terase potrebno je 100 do 150 nadnica,
te ovaj način pošumljavanja nije skuplji od pošumljavanja sadnjom u
rupe na jače degradiranim terenima na kojima su potpuno ili najvećim
dijelom uništeni i zadnji ostaci nekadašnje šumske vegetacije;


e) uspjeh sadnje na terasama je zadovoljavajući, pa je popunjavanje
rijetko potrebno pod uslovom, da se vrši redovito plijevljenje i prašenje, i


f) pošumljavanje na terase bi trebalo primi enjivati na skeletnim i
skeletoidnim tlima sa razbijenim vegetativnim pokrovom, a nismo
sigurni u povoljan uspjeh uobičajenog pošumljavanja sadnjom u rupe, a
tako isto i u slučajevima, kada se želi da tretirana površina bude što
prije obrasla kao na primjer: na terenima izloženim jakoj eroziji, zatim
pri podizanju zelenih površina oko gradova i turističkih naselja, kod
maskiranja vojnih objekata i slično.


LITERATURA


Bu r lak o v Dj.: Način »suhih kultura« pri pošumljavanju krša i golijeti u


Crnoj Gori i Boki Kotorskoj. Šumarski list, Zagreb 1929.
Gr a ča n in M.: Tla Hrvatske. Zemljopis Hrvatske. Zagreb 1942.
Horva t I.: Nauka o biljnim zajednicama. Zagreb 1949.
Simunovi ć M.: Obični orah na submediteranskom Kršu. Narodni šumar. —


Sarajevo 1955.
Stebu t A.: Agropedologija. Beograd 1949.
Skre b S.: Klima. Zemljopis Hrvatske. Zagreb 1942.


Resume


Apres avoir analyse genese des sols rocheux due ä la regression de la vegetation
dans les associations d´ Orneto-Quercetum ilicis H-ić et de Corpinetumorientalis croaticum H-ić, VA. constate que les boisements par trous effectues dans
les stations qui ont subies une degradation plus forte tres souvent ont ete sans
resultat. L´A pense que c´est pour cette raison parce que les dimensions des trous
pour plants sont trop faibles (ordinairement 40/40 cm) pour ameliorer le regime
hydrologique de sol, qui dans les conditions d´un climat mediterranean ou sousmediterraneen
jour un role important pendant le periode de secheresse d´tete.
Pour cette raison il faut labourer le sol sur une surface plus etendue.


Puisque sur les sols degrades le substratum geologique monte ä la surface
en plus de 50%, le sol n´est labourable que sur les etendues restraintes en lignes
coupees. Puisque en general il s´agit des terrains en pente ou doit du cote inferieur
faire monter un mur. Pour cette raison l´A. appelle ces etendues des »tor-
races«. Elles doivent avoir au moins 1.0 m de largeur, 1.5 m de longueur avec une
eruche du sol labourable 80 cm de profondeur.