DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 18     <-- 18 -->        PDF

daje izvod iz jednog njemačkog rada (11), te upoznaje na taj način uzgajivače
sa bolešću (»Obavijesti«) 1954).


U tom saopćenju prvi put je upotrebljen izraz »ugibanje kore« za označivanje
bolesti. Prijevod njemačkog naziva »Rindentod« adekvatan je, jer sadrži
u sebi oznaku osnovnog simptoma bolesti, ma da jezično možda ne predstavlja
najsretnije rješenje. Krsti ć i Kišpati ć ne daju nazive bolesti u prvim radovima-
dok Josifović (6) iKrstić u jednom svom novijem radu (10) upotrebljavaju
izraz »Dothichiza rak topole«, vjerojatno prema engleskom nazivu
Dothichiza canker. Međutim, izraz »Rindentod« — ugibanje kore ne govori ništa


o uzroku pojave, što je pogrešno, jer ugibanje kore može biti uzrokovano i nizom
drugih faktora biotske i abiotske prirode, pa je u tom pogledu izraz Dothichizaraz
precizniji. Budući da je među stručnjacima na terenu udomaćen naziv Dothichiza
rak ili čak samo Dotchichiza kao oznaka za bolest, te da su u većini slučajeva
i strani nazivi slični (Dotchichiza canker engl., european poplar canker
amer., cankro di Dothichiza ital.) smatramo ga pogodnim za upotrebu. Međutim
i ovaj naziv nije lišen prigovora: u slučaju jačeg napada, naročito kod presađivanja,
biljka propada u veoma kratkom roku i nikakve se rakaste formacije ne
stvaraju. U daljem izlaganju upotrebljavat će se prema tome oba naziva.
ZARAZA U PROLJEĆE G. 1956. U HRVATSKOJ


Napadnuti objekti, intenzitet zaraze i gubici


Može se reći, da je zaraza više ili manje zahvatila čitavo nizinsko
uzgojno područje topola u Hrvatskoj. Razlike u intenzitetu zaraze i
stupnju propadanja biljaka, međutim, veoma su znatne prema pojedinim
rajonima na Osječko-baranjskom području. Prema Podravskoj Slatini
štete se smanjuju a dalje u pravcu Virovitice, Križevaca, Varaždina sve
više opadaju. U tom području jača je zaraza utvrđena jedino na području
Pitomača-Kloštar-Đurđevac.


Najmanje su napadnute topole na potezu Vinkovci-Slavonski Brod-
Nova Gradiška-Zagreb. U području Zagreba i općenito u priobalnim šumama
Save utvrđene su znatne zaraze u prirodnim sastojinama crne
topole. Sav rasadni materijal koji je na područje Zagreba stigao iz zaraženih
terena propao je ili je unišen spaljivanjem. Štete uslijed bolesti
nisu na području Zagreba ovoga proljeća bile velike, ali se mora računati
sa činjenicom, da dosad na tim terenima nije bilo intenzivnijeg uzgoja
topola. Povećanjem uzgoja može se očekivati i porast šteta. Iz ostalih
krajeva, gdje se topole uzgajaju manje, stizao je na determinaciju u
Institut materijal zaražen Dothichizom, ali su ti gubici neznatni u poređenju
sa štetama koje su nastale u područjima, gdje je uzgoj topola
najintenzivniji. Bez obzira na intenzitet zaraze, napadnute vrste i porijeklo
napadnutog objekta (kultura, rasadnik, sastojina) zaraza je utvrđena
u ovim mjestima: Osijek (Višnjevac, Topolik, Nemetin, plantaža i
rasadnik tvornice »Drava«), Varaždin, Ludbreg, Podravska Slatina, Bilje
»Košutnjak« (Darda, Zmajevac, Monjoroš, Tikveš), Zagreb, Karlovac,
Slavonska Požega, Slavonski Brod, Vinkovci, Valpovo. Donji Miholjac,
Virovitica, Bjelovar, Županja, Pleternica, Novoselec, Đakovo, Vrbanja,
Kloštar, Đurđevac i Vukovar.


Detaljniji podaci s ostalih područja nedostaju, pa će se potpuna slika o visini
gubitaka i šteta moći dobiti tek nakon završene ankete koja se vodi u Hrvatskoj
(VIII., IX. 1956). Točni podaci mogu se navesti samo za one terene, koje je pisac


16