DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 19 <-- 19 --> PDF |
osobno pregledao, kao i na osnovu izvještaja referenata na konferenciji u Osijeku i izvještaja šumsko pokusne stanice u Osijeku. U rasadnicima naročito su bile napadnute sadnice V2 (jednogodišnji izbojak i dvogodišnji korijen) i 2/2, dok su jednogodišnje biljke bile zaražene neusporedivo manje. Kulture, stare 1—6 godina podizane raznim uzgojnim načinima, na mnogim su terenima bile zaražene 80—100%. Bolest je konstatirana i u prirodnim sastojinama nastalim iz sjemena na aluvijalnim zemljištima oko Save, Drave i Dunava (domaće crne topole). Posebno značajan i interesantan je slučaj pojave zaraze u predjelu Pijesak šumarije Remetinec u Lučkom kraj Zagreba. Na tlu, koje je veoma pogodno za razvoj topola (bonitet I do II), nastala je prirodnim putem sastojina crne topole; danas je stara 10—12 godina, prosječne visine oko 15 metara. Početkom maja zapaženo je jako sušenje vrhova i čitavih stabala. Mnoge su postrane grane i vrhovi potjerali izbojke i listove pa se nakon toga osušili. U vrhovima oborenih stabala nađeni su simptomi tipični za ugibanje kore uzrokovano Dothichizom. U krošnji stabla konstatirano je prisustvo tipičnih elipsoidnih ulegnuća kore. Nekrotirana mjesta bila su neuporedivo veća od onih, koja se javljaju na sadnicama i mlađim partijama stabala. Tipična ulegnuća dostizala su dužinu od 16 cm i širinu od 12 cm i to na četvrtom metru od vrha, gdje je promjer iznosio 8 cm. Napad je nesumnjivo bio tako jak, da je doveo do sušenja gotovo čitavih krošanja. Na uginuloj kori nađen je ogroman broj piknida gljiva. Veoma je značajna činjenica da su uslijed napada bolesti u sastojini stradala pored potištenih i dominantna, zdrava i vitalna stabla. Oboreno kontrolno stablo potjeralo je u proljeće list i formiralo nove izbojke. Sredinom maja, kada je stablo oboreno, krošnja mu je bila sasušena, uvelog lišća a znaci snažne zaraze kore mogli su se opaziti na visini od 12 m i sve do vrha na deblu i postranim granama. Oboljela mjesta oštro su se odvajala od zdrave kore izuzev na visini od cea 14 m, na mjestu najžešćeg napada, gdje je kora bila potpuno uništena, t. j . stablo je ustvari prstenovano na dužini od 1,2 m nizom međusobno spojenih ulegnuća, koja su stvorila veliku ranu. Prošlogodišnji vršni izbojak stabla dug je 2,3 m. Na stablu nema ozljeda drugog porijekla, a početkom proljeća stablo se normalno razvijalo, listalo i prirašćivalo. Starost stabla iznosi 11 godina, visina 18 metara, a prsni promjer 19 cm. U ovom slučaju teško je govoriti o Dotbichizi kao parazitu slabosti, budući da se radi o uništenju jednog dominantnog, zdravog, vitalnog stabla s bujnim visinskim i debljinskim prirastom. Oboreno stablo ne predstavlja usamljeni primjer. Na svim oborenim stablima sa suhom krošnjom, dominantnim i potištenim, zapaženi su simptomi bolesti ugibanja kore i piknide parazita uzročnika. Okularnom procjenom dobijena je približna slika stanja sastojine: na 1,5 ha, koliko iznosi površina sastojine bilo je potpuno osušenih stabala 32%, stabala sa suhom krošnjom kod kojih se uz deblo formiraju bokori novih izbojaka 34%, a zdravih stabala 34%. Prema izvještajima šumsko pokusne stanice u Osijeku samo u rasadnicima na užem području kotara propalo je 60—70.000 sadnica. Naknadne štete, koje su nastale nakon presađivanja, svakako da su još veće. U rasadniku Topolik šumarije Osijek sadnice 2/a i V2 P- e. F. marilandica bile su u potpunosti zaražene bolešću. U rasadniku Monjoroš zaraza se kretala od 15°/o kod jednogodišnjih do 50,74 i 96%> kod V2 pa i do 100% kod sadnica 2/2- U kulturi plantaže tvornice »Drava« u Osijeku staroj 2—5 godina zaraženo je preko 80°/<> stabala, kojima se suše vrhovi i čitave krošnje. U rasadniku plantaže oboljele su također u velikom postotku dvogodišnje sadnice, tako, da je najveći dio materijala morao biti uništen ili stavljen na čep. U rasadniku šumarije Tikveš od 50.000 sadnica P. robusta i P. serotina propalo je do kraja aprila 20%>. Vodnoj 17 |