DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Vrsta Populus berolinensis (P. n. var. itdlica x P. marilandica) također je bila napadnuta bolešću, ali nešto manje. Konačno, vrste iz grupe bijelih tonola i trepetijika (sekcija Leuce) najmanje su ili gotovo nikako bile zahvaćene zarazom. Na pojedinim grančicama vrste P. canescens i P. tremula nađene su manji dijelovi uginule kore sa piknidima Dothichize, ali su rane već u rano proljeće pokazale znakove brze cikatrizacije (zarašćivanja), tako da kod ovih vrsta bolest praktično nema nikakvog gospod. značenja. Diskusija Dothichiza populea smatra se parazitom slabosti, pa treba prije svega sa tog gledišta promatrati odnos između načina uzgoja topola i pojave bolesti. Prema svim dosadanjim pa i najnovijim istraživanjima (14, 16) nakon ostvarene infekcije i prvih znakova bolesti da bi došlo do propadanja biljaka potrebno je da nastupe određeni spoljašni uslovi koji djeluju u smislu slabljenja biljke domaćina. Međutim izgleda da ova postavka vrijedi samo u uvjetima Evrope: Mülle r navodi (prema Gravatt-u) da je gljiva u SAD mnogo virulentnija i da napada zdrava stabla, vitalna i bujnoga rasta. Među čitavim nizom uzoraka, koji mogu biljku dovesti u stanje smanjene otpornosti, najznačajniji su: presađivanje, loše stanište, pretjerana vlaga, suša i mrazovi. Gubici, koji su uslijed bolesti nastali ovog proljeća u Hrvatskoj ne mogu se nipošto objasniti samo jednim uzrokom. Stoga ćemo na primjerima ovogodišnje zaraze razmotriti utjecaj pojedinih negativnih faktora na stupanj propadanja topola. Veoma niske temperature u toku zime 1955/56 predstavljaju nesumnjivo značajan uzrok pojave bolesti u tako katastrofalnim razmjerima. Međutim bilo bi pogrešno pripisati nastale štete isključivo oštroj zimi. Polazeći samo od ove pretpostavke bilo bi teško objasniti činjenicu da su mnogi rasadnici (Vrbanja, N. Gradiška) i kulture (Županjski Poloj, Brčke Bare, plantaže na Vijušu u Slavonskom Brodu) unatoč velike hladnoće ostali gotovo potpuno sačuvani. Dok su na primjer topole na području osječko-baranjskom stradale najviše, na području Vinkovaca i Slavonskog Broda nije bilo gubitaka. Podaci Hidrometerološke službe NRH pokazuju, da (unutar ovih područja) nema osjetljivih razlika u temperaturi zraka u toku tromjesečja decembar 1955 — januar — februar 1956 (vidi tabelu). U vrijeme najnižih zimskih temperatura (februar) srednje minimalne temperature za stanice Osijek i Slav. Brod razlikuju se samo za 0,4° C, a toliko iznosi i razlika u srednjoj mjesečnoj temperaturi tog najhladnijeg mjeseca zime 1955/56. Razlika apsolutno minimalnih temperatura za obje stanice iznosi 1,2° C. Isto tako je i opći izgled vegetacije, nakon ekstremno niskih temperatura u veljači ove godine, bio gotovo jednak na čitavom području na kojem se uzgajaju topole. Stabla oraha, šljiva, platane, paulownije, simonijeve topole i dr. stradala su podjednako od velike hladnoće. Teško je nasuprot tome objasniti, već navedenu činjenicu, da su topole unutar područja koje je bilo zahvaćeno ekstremno niskim temperaturama u pojedinim rajonima stradale katastrofalno a u drugima ostale gotovo netaknute. Jedini mogući 19 |