DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 22 <-- 22 --> PDF |
odgovor nalazimo u analizi čitavog niza uzroka, koji su bilo svaki posebno, bilo svojim simultanim djelovanjem uzrokovali naglo širenje zaraze u ovoj godini. Podac i Decembar 1955 Osijek SI. Brod. Januar Osijek SI. Brod Februar Osijek SI. Brod Apsolutno maksimalna temperatura zraka 13,8 17,6 15,7 17,0 5,1 4,5 Apsolutno minimalna temperatura zraka —4,5 —3,0 — 10,7 — 14,0 —26,0 —24,8 Srednja maksimalna temperatura zraka 7,9 7,3 5,8 6,5 —4,4 -4, 4 Srednja minimalna temperatura zraka 0,5 1,2 —0,4 -1, 5 — 13,9 —13,0 j Srednja mjesečna temperatura zraka 4,2 4,2 2,7 2,3 — 9,1 | — 8,7 Nasuprot mišljenju, da su niske temperature odigrale presudnu ulogu u pojavi bolesti, moram napomenuti da smatram veoma blagu klimu prve polovine zime u velikoj mjeri odgovornom za razvoj bolesti u ovakvom opsegu. Toplo vrijeme prve polovine zime stvorilo je kritički vremenski interval u kojem je bio moguć razvoj gljive uzročnika bolesti, a da istodobno topole, budući van vegetacionog perioda, nisu mogle reprodukcijom sekundarnog staničja zaustaviti razvoj bolesti. Prema podacima Hidrometerološke službe NRH u decembru 1955 zabilježena su znatnija pozitivna odstupanja od normale, naročito u predjelima istočne Slavonije. U Osijeku je maksimalna temperatura u januaru iznosila čak 15,7° C a u Slav. Brodu 17,0° C, što je veoma blisko optimalnoj temperaturi za razvoj gljive koja se nalazi oko 18° C. Srednja maksimalna temperatura decembra za stanice Osijek i Slav. Brod iznosila je gotovo 8° C. Preko ljeta kada vladaju povoljni uslovi za razvoj gljive nemoguć je razvoj bolesti budući da biljka intenzivnim stvaranjem kalusnog tkiva oko mjesta infekcije zaustavlja taj razvoj a zaraženo mjesto ostaje izolirano i uskoro, ozlijeđeni, po gljivi razoreni dio kore, prerašćuje. Otpornost biljke je u ovom slučaju u direktnom razmjeru sa potencijalom mogućnosti reprodukcije novog tkiva, odnosno sa brzinom diobe i stvaranja novih ćelija. Schmidl e je vršio pokuse vještačkim infekcijama topola svakog mjeseca u toku čitave godine; rezultati ovih pokusa nedvomisleno ukazuju na točnost navedenih činjenica. Postotak uspjelih infekcija u pojedinim mjesecima jasno pokazuje otpornost biljaka u vrijeme vegetacije (vidi grafikon). Nakon prestanka tog kritičnog perioda, kada su vremenski uslovi i stanje napadnutih topolovih biljaka (vrijeme mirovanja vegetacije) stvorili vanredno povoljne uslove za razvoj bolesti, dolazi oštra zima. |