DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Još neki problemi u sklopu ovih razmatranja zahtijevaju da budu
spomenuti. Tu spada prije svega pitanje selekcije i dobijanja sorti i
klonova sa izraženom otpornošću prema bolesti. U tom pravcu neophodno
je potrebno usmjeriti jedan dio nastojanja u daljem radu na
uzgoju topola. Nadalje, kao nužno nameće se i riješenje pitanja unutarnjeg
i vanjskog karantena u okviru još uvijek nepostojeće organizacije
zaštite šuma a u skladu sa Zakonom o zaštiti bilja od bolesti i štetnika.
Problem stručnog pregleda zdravstvenog stanja materijala, koji se
iz rasadnika upućuje u druga područja, još uvijek je neriješen. O njegovom
značenju, međutim, jedva da treba govoriti. Veoma blisko tome je
i pitanje dobrog poznavanja bolesti od strane uzgajivača i uopće stručnjaka,
koji su na bilo koji način povezani sa radom na uzgoju topola.
Opasnost od krive diagnoze u slučaju sušenja i propadanja topola mora
se što više smanjiti. Konačno ne bi smjeli zaboraviti, da brzina daljnjeg
uzgoja topola mora biti u skladu s našim mogućnostima u pogledu kadrova,
našim općim znanjem o uzgoju topola i tehničkim mogućnostima.


Čini mi se da unutar ovih razmatranja leži odgovor na pitanje odakle
ovakav razmah bolesti u rasadnicima i kulturama topola u proljeće
ove godine. Jedva da treba napomenuti kako su ova izlaganja daleko
od tog da budu konačna: tek daljnja zapažanja, novi pokusi, te pojava
i drugih rasprava u ovakvom ili drugačijem vidu, pomoći će nam da
problem obuhvatimo u cijelosti i nađemo što prije put njegovom rješenju.


OPĆENITO O BOLESTI, UZROČNIKU I SUZBIJANJU


Simptomi i tok bolesti


Parazit napada koru mladih stabala (donje dijelove sadnica, grane,
grančice i vršne izbojke) u rasadnicima, kulturama i matičnjacima.
Gljiva prodire i u drvo sve do srži, gdje izaziva posmeđenje tkiva uslijed
stvaranja gumoznih tvari u stanicama drveta. U rasadniku napad je
lokaliziran naročito u donjem dijelu sadnica do visine 60—70 cm. Najčešće
se patološke promjene sreću pri osnovi pupova, priperaka i mladih
grančica. Vršni izbojci pokazuju znakove bolesti najčešće u predjelima
granice godišnjih izbojaka. Prema tome, pri pregledu sumnjivog materijala
treba naročitu pažnju obratiti upravo tim dijelovima. Kod jačeg,
napada do patoloških promjena može doći na bilo kom mjestu na kori
napadnuto dijela biljke. Oplutavljela kora starijih partija stabala
mnogo je manje izložena napadu parazita. Tipični simptomi bolesti mogu
se zapaziti već pod kraj zime i u najranije proljeće (februar, mart).
Napadnuti dio kore ulegne, na granici bolesnog i zdravog dijela kore
pojavljuje se jasno izraženi rub, koji nastaje kao posljedica razlike u
nivou zdrave i razorene kore. Opisana ulegnuća obično su eliptičnog
oblika sa dužom osi koja je paralelna osi stabla, odnosno grane. Ako se
nožem skine sloj kore zapaža se oštra granica zdravog i oboljelog dijela:
zdrava kora je svijetlozelena, dok je oboljeli dio tamno smeđe do crne
boje, veoma sličan talogu crne kave (si. 1, 2, 3). Postoje slučajevi, da
se odvojena ulegnuća ne pojave. Biljka koja je u rasadniku tek neznatno
bila zaražena s jedva primjetnim znacima bolesti oko pupova i osnova
grana, može nakon presađivanja uginuti. Zaraza u ovom slučaju veoma


23